S OKRUGLOG STOLA O HRVATSKOM OVČARU
Održan dana 11.05.2002. u Đakovu
Zapisnik
Predsjednik Matičnog kluba "HRVATSKI OVČAR" Đakovo, dr. Roman Angebrandt otvara skup i pozdravlja sve nazočne, a posebno predsjednika HKS-a ing.Marka Medara, koji je našao toliko vremena da se odazove pozivu. Također pozdravlja predsjednika Povjerenstva dr.Miju Furija, zaduženog za autohtone pasmine pri HKS-u.
Nakon uvodnog pozdrava predsjednik Kluba predaje riječ tajniku Nikoli Klemenu, koji će dalje voditi ovaj skup. Nakon zahvale na povjerenju, te zahvale svima koji su se odazvali skupu, riječ daje gospodinu Medaru koji daje kraći povijesni prikaz, kao i sječanje na ljude koji su zaslužni za ovu pasminu i njeno priznanje dr.Roru i dr.Romiću.
U svom govoru gosp.Medar istiće da je opao entuzijazam, te da suci koji danas sude ovu pasminu, znaju prvenstveno samo standard, te je potrebno pozvati sve suce, koji sude ovu pasminu, istaći probleme, te uz program povjerenstva (dr.Mijo Furi) taj program nametnuti uzgajačima.
Kako je dnevni red ovog skupa bio PROBLEMI U UZGOJU HRVATSKOG OVČARA pročitan je prijedlog standarda usvojen na sličnom skupu 09. prosinca 1995. god. U Zagrebu, a nakon toga prišlo se diskusiji, pa su tako svoja mišljenja izrekli:
MIJAT MATKOVIĆ: Pročitani prednacrt standarda dostaviti svima na javnu raspravu. Sigurno da treba podići visinu u standardu HO no neke riječi nisu sasvim jasne ili nisu dobro korištene.
JOSIP NOVAK: Potrebno je u standardu odrediti veličinu dozvoljenih bijelina, kuteva šaplja i došaplja, koje je potrebno pratiti zbog veličine psa. Trebalo bi naglasiti njihovu upotrebljivost, prirođene osobine te pravila za rad.
MARKO MEDAR: Znamo da je Slavonija domicil hrvatskog ovčara, jer ga je seljak koristio kao radnog psa, ali ga danas kao i tornjaka treba gurati u gradove i tu mu naći upotrebnu vrijednost /šport, čuvar, i sl./.
MILAN RIBIČIĆ: Radne osobine ovog psa su neosporne i treba ih i dalje razvijati i propagirati.
MIJO KANIŽA: Ako ovaj pas prestane raditi, za nekoliko godina izgubit će svoje radne osobine. Po pravilniku sada mora svake dvije godine ići na uzgojni pregled, umjesto da položi radni ispit. Moramo koristiti iskustvo drugih, koji ovakove pse koriste u športu /agility/ te odrediti rok za polaganje radnih osobina, odnosno prijelazni period za rad. Vodeće ljude u uzgoju se ništa ne pita u vezi ove problematike.
MILAN RIBIČIĆ: Situacija u Zagrebu ja takova, koja bi mogla donijeti kontra efekat u uzgoju. Klub djeluje stimulativno /plaća rodovnice i sl./, a ispada da nema zainteresiranih za uzgoj. Smatra da nedostaje promidžba. Radni pas treba raditi a ne samo da je lijep. Uporabna vrijednost nije upitna, ali uz financijske probleme ima i kinološke nepismenosti. Puno uzgoja na divlje, niske cijene štenaca koje ne pokrivaju troškove uzgoja, pa pasmina dolazi na loš glas. Pojedini uzgajači unijeli su puno strane krvi u pasminu i sada se javljaju problemi. Sve to je razlog da se priđe ispitu prirođenih osobina. U svemu tome pomoć HKS je neophodna.
MARKO MEDAR: HKS je aktivirao mišljenje da veći broj HO uđe u rasplodnu selekciju, kao i drugih domačih pasmina, zbog toga što je trebalo svijetu prezentirati naše pasmine. Sada kada imamo temelje stalo se s tim prezentacijama svijetu. Šta se očekuje od HKS-a? Tu je Povjerenstvo za autohtone pasmine. Inicijative moraju dolaziti iz Klubova, no oni nemaju sredstva niti sami mogu podizati pasminu. Zagrebačkim klubovima je sve dato, ali to nisu znali poštovati niti koristiti. Na upit, zašto HKS dozvoljava uplatu članarine direktno, odgovor je da je to problem koji će se riješiti i ne utiče na uzgoj.
IVAN COLARIĆ: Standard mora definirati visinu. Suci moraju imati kriterijume kod suđenja pasmine. Uzgoj i suđenje moraju voditi suci koji poznaju tu pasminu. Na terenu se moramo prilagoditi onome što imamo, treba ujednačiti stavove i onda neće biti toliko problema. Također treba poticaj iz proračuna RH /Veno Sruk/. Zbog toga treba putem Saveza uputiti Ministarstvu poljoprivrede zahtjev da odobri poticaj za uzgoj ove pasmine. Kada se uzgoj stavi pod kontrolu, popravi standard, predodredi namjena psa, a za pasminu ima potencijala, nestati će dosta problema. Potrebno je napraviti knjigu rasplodnjaka i imenovati glavnog voditelja uzgoja.
Dr.ŠIMO BENEŠ: Kao tajnik ekološkog društva tražio je da se neki psi pokažu u radu, što se i u svijetu radi. U standardu kaže da je glava lisičja. Dogovoriti se šta napraviti i za određeno vrijeme vidjet će se rezultati. Postojale su ambicije da ovaj pas izađe u svijet, a sve se svelo da ljudi vode računa o psima koji imaju nacionalni predznak, a sve ostalo je na nacionalnom osječaju. Pitanje je šta trebamo raditi u budučnosti? U Oprisavcima gotovo svako domačinstvo ima hrvatskog ovčara.
MARKO MEDAR: Šta raditi? Voditi psa prema vrhuncu ili standardu. Znamo da idealan pas ne postoji. Princip je da se nacrta idealan pas a zatim se komentira i primjedbe se stave na sliku. Nakon toga ovaj koji ne poznaje pasminu neka gleda sliku. Već je rečeno da nestankom ekstenzivnog stočarenja psi su povučeni u gradove, te se dešava isto kao i kod tornjaka. Radni pas mora takav ostati ali treba vidjeti šta npr. Rade Njemci za urođene osobine? Oni koji žele kvalitetu rada, moraju na tome i raditi. Naša diskusija mora ići u tom pravcu. Uzgojni pregledi, da ili ne? Treba prodiskutirati.
Gospođa RIBIČIĆ: Ja uzgajam i mačke, i znam kakovu mačku treba uzgojiti, ali psa neznam kakav mora biti.
GORAN ROKIĆ: Radni dio standard je poznat. HO ima najveću mogučnost u radu. Kao ljepotan se ne može mjeriti sa atraktivnim pasminama. Za radne osobine napraviti pravilnik.
MIRO BOSAK: Dr. Romića pozna, kada je radio na selekciji i istina je da glava asocira na lisičju. Treba dovesti nekoliko vrhunskih pasa i onda ih prokomentirati.
JOSIP KOVAČIĆ: Svima poslati prednacrt standarda. Klubu dati da se ponovo otvori HUR, te imenovati glavnog voditelja uzgoja za ovu pasminu.
MILAN RIBIČIĆ: Crtež kao ideja g.Medara za standard je dobra. Standard treba biti po strogim mjerama i proporcijama i trebalo bi ga ponovo aktualizirati.
MIJAT MATKOVIĆ: Standard ne treba mjenjati već samo doraditi, na temelju prijedloga. Za HO uzgojni pregled bi morao ostati obvezan, uz neke beneficije koje bi imala ova pasmina. Mi imamo prekrasne primjerke HO no nisu samo materijalne prilike problem u uzgoju. Vođe uzgoja mogu napraviti kvalitet uz minimalne troškove, kada se donese politika uzgoja. Ima pasa koji nisu tetovirani, ne odgovaraju godištu i roditeljima.
JASMINKO KORMOŠ - BUCO: Oformljeno Povjerenstvo za autohtone pasmine mora biti veza između HKS-a i Klubova na terenu. Treba dogovoriti strategiju uzgoja. Komentar standarda mora biti strog. HO je lakši pas. Mi praktično nemamo radne linije, jer svega par pasa radi – ima ispit. Agility je budučnost ove pasmine. Po brojnosti imamo dosta pasa, ali ne i po kvaliteti. 1.uzgojni pregled za ovu pasminu treba platiti, ostale ne. Potreban je komentar standardu.
MARKO MEDAR: Prijedlog standarda iznijetog na okruglom stolu 1995. nije dat HKS-u. Moramo imati rasplodne linije, ali moramo znati da pas koji prođe uzgojni pregled, on se ne mijenja, kako po naravi tako i po osobinama. No standard se mora mijenjati, nadopunjavati kao i sve. Ljudi se okreću izvorima prihoda, znači i psu. Da će HO biti uz stoku i gdje to će pokazati život. Da je ovaj pas glup ne bi se ovdje zadržao 700 godina,... Sam se nametnuo radom, a naše je da ga održimo u standardu. Ovaj skup je koristan i sigurno će dati rezultata. Održimo Specijalku sa 100 pasa i pozovimo suce koji moraju doći. Opišimo idealnog psa i to neka bude polazište. Standard koji godinama postoji neka bude temelj. Kritizitrati je najlakše ali treba vidjeti šta je tko napravio. Povjerenstvo ima veliki zadatak. Znamo da nitko u državi nema sluha za pse. Političari ih se srame. Aktivirati rad oko HO na čelu s dr.Furiem kao predsjednikom povjerenstva za autohtone pasmine.
Dr.MIJO FURI: Ponosan sam što sam danas na ovome skupu. Kritičkih tonova je bilo i ranije. Zadovoljan sam s brojem i kvalitetom HO. Nastupio je vakum, no HO nije u opasnosti. Povjerenstvo za autohtone pasmine sastoji se od 10 osoba iz cijele Hrvatske. Oni obečavaju i moje je mišljenje da će se napraviti sve da bude bolje, normalno s pomoći s terena. Pratit ćemo stanje na terenu i usklađivati ga. Mišljenja sam da slijedeći sastanak ove vrste mora biti ujesen i to u Đakovu. Među nama ima svakojakih mišljenja, što je i normalno. Jednom ekspanzijom došli smo do broja pasa, da se pokažu svijetu, da se radno iskoriste, HO u svako dvorište. Ovaj pas je izdržao 700 godine i još je tu prisutan. Vezama u Ministarstvu poljoprivrede naučiti ljude da prihvate ovu pasminu, naš nacionalni simbol. Vođe uzgoja moraju biti moralne osobe. U uzgoju je bilo grešaka ali vođe uzgoja moraju kanalizirati uzgoj. Po meni kvalitet HO je dosta dobar, ali treba težiti boljem. U povjerenstvu za autohtone pasmine ima i dva predstavnika HO, Mijat Matković i Nikola Klemen, a ja mogu biti treći, poznavajući ih siguran sam da će napraviti sve za dobrobit ove pasmine. Suci koji sude ovu pasminu moraju biti samo hrvatski. Vjerujem da će povjerenstvo raditi, može se razgovarati i o Pravilniku o radu. Moramo istaći da u našem kraju je težak život i vrlo teški uvjeti za razvoj kinologije, ali založit će se za razvoj kinologije. Visina ovog psa interesantna je za komentar, a mi smo ti koji diktiramo standard. Poznato Vam je da sam svoj magisterij radio na Hrvatskom ovčaru. Kao zahvalu za pomoć oko magisterija osobnim činom uručenja Matičnom klubu Hrvatski ovčar Đakovo i oduševljenje i ljubav prema ovoj pasmini molim dr. Romana Angebrandta da primi moj magistarski rad kao priznanje Klubu. Danas smo ovdje da kažemo da osoba koja nas vodi je osoba koja garantira obol našim autohtonim pasminama a to je gospodin Medar predsjednik HKS-a- I dokaz da je to tako, potvrđuje i njegova nazočnost na ovom skupu. Sve ono što je napravljeno za naše autohtone, priznanje u Briselu i poslije, sve je to zasluga ovog čovjeka, normalno uz našu pomoć.
MARKO MEDAR: Zapisnike s ovog skupa treba dostaviti svima nazočnima, kao i pročitan prednacrt standarda. O tome koje su diskvalifikacione mane, zubi, bjeline, karakter HO, pas čuvar, uvesti ga u dvorišta, da nije plašljiv, da je hrabar i da to bude tema slijedećeg sastanka. Pročitane promjene će nadopuniti standard, koji moramo mjenjati radi svijeta i to naučno i argumentirano. Kod promjena moramo to napraviti oprezno i nikoga ne vrijeđati. Znamo da Vojvođani nešto žele sa ovom pasminom, a i drugi. Promjene moraju biti jer se iz njih vidi da HKS radi i da se brine o svojim pasminama.
Dr.ŠIMO BENEŠ i IVAN COLARIĆ: Kod prodaje štenaca van države trebalo bi sačekati jedan period da se vidi šta dajemo i onda to garantirati, a Colarić smatra da štenci koji idu van moraju biti pod kontrolom HKS-a.
Ovim diskusijama završio je okrugli stol u Đakovu.
Kao voditelj zapisnika ispričavam se svima, čije sam komentare opisao da se ne nađu uvrijeđeni ako je nešto propušteno ili nije doslovce prenešeno na papir.
Zapisničar i Voditelj okruglog stola:
Tajnik Matičnog kluba HRVATSKI OVČAR Đakovo
Nikola Klemen