U slijednom tekstu donosim kronološki pregled osvrta na glavu kroz pisanje kinoloških aktivista. Pisanje nije završeno i stalno se upotpunjuje novim saznanjima.
1.
24.06.1990. godine u Županji, u sklopu Savezne izložbe pasa svih pasmina održana je i Specijalna izložba hrvatskih Ovčari gdje je priveden 41 primjerak. Sudac je bio Boris Špoljarić te iz njegova izvješća koje je objavio u «ZOV» br.167/1990. čitamo slijedeće:
«Pa ako smo TAD prije četiri godine imali uglavnom zatvoren uzgoj koji se očitovao vrlo malim brojem Pasa neujednačenog tipa. Pretežno je to bio tip psa Teški široke (masivne) glave, nekorektnog nošenog uha (Široko usađenog i gotovo potpuno preklopljenog ),...
Pa u nastavku stoji:
... I što se tada učinilo? Pa jedino moguće počelo se s ponovnim upisivanjem u JUR i to na području gdje se danas english ovčar nenadmašiv koristi kao radni pas. Tu su najznačajniju ulogu odigrali Ljubitelji ove pasmine iz KD «Županji» i KD «Brod» iz Slavonskog Broda. Upisano je oko 50 JUR pasa u.
Danas postoji i registrirano potomstvo tih, prvoupisanih pasa. Upravo upisivanje novih pasa u JUR i povećanje uzgojne osnove dalo je odmah na startu dobre rezultate. To što je učinjeno moglo se vidjeti kod pasa koji su izloženi na izložbi u Županji. Kod upisivanja pasa u JUR izričito se izbjegao problem preširoke i teške glave što je ranije bio gotovo redovni slučaj. »
te u nastavku piše o izmjerama ... Dakle, ovdje Špoljarić naglašava odrođenje pasmine kroz "Teški tip široke glave " KOJEG može izvući jedino ponovni upis u JUR (Današnji HUR).
2.
U prijedlogu za novi standard hrvatskog Ovčari, pripremljen za okrugli stol o hrvatskom ovčaru u Zagrebu 09.12.1995. Kinološki klub Hrvatskih Autohtonih pasmina pasa - Slavonski Brod zalagao se tada ai zalaže se i danas za održavanje ove visine psa propisane standardom ali ukazuje na probleme koji se pojavljuju u uzgoju i psima koji najviše oljuštiti, «velika i Teška glava, tromost, odrođenje,. . . «Ali i naglašava vrh glave - lakša i lisičja:
2. GLAVA
a) Općenito:
Prva rečenica se mijenja i glasi «Glavu hrvatskog Ovčari je klinastog oblika lisičjeg».
Treća rečenica se mijenja i glasi «Ukupna dužina glave u srednje visokih hrvatskih Ovčari iznosi oko
Četvrta rečenica se mijenja što se djelomično odnosi na očne lukove te glasi:
«..., Očni lukovi su naznačeni, ali ne preizraženi niti neizraženi, ...»
Peta rečenica se mijenja i glasi: «Tjemeni greben je izražen»
b) Gubica:
Ne mijenja se ništa
c) Zubalo:
Opis zubala se mijenja i glasi: «Zubalo je kompletno i škarasto. Nedostatak zuba povlači isključenje iz uzgoja. »
d) Usnice:
Ne mijenja se ništa
e) Njuška:
Ne mijenja se ništa
f) Stop:
Opis se mijenja i glasi: «Stop je srednje izražen s kutom od oko 40 °.»
g) oči:
Prva rečenica se mijenja i glasi: «oči su crne, Tamne, srednje velike, bademastog obličja, nešto koso položene, dobro pigmentiranih očnih kapaka, s vedrim i veselim pogledom.»
h) Uši:
Opis uha se mijenja i glasi: «UHO je nešto postrani Visoko nasađeno, uspravno ili Poli uspravno istostraničnog trokuta i srednje veliko. Vanjske linije su paralelne, unutarnje čine kut od oko 60o - mačje uho. Traže se uspravne uši. Estetske kirurške intervencije na ušima nisu dozvoljene. »
3.
Boris Špoljarić, za Okrugli stol o hrvatskom ovčaru, Zagreb, 09.12.1995. predlagao je slijedeće:
LUBANJA:
Lubanja se zaobljava harmonicno sa svih strana i njena sirina ne smije prijeci polovicu ukupne dužine glave (cefalni indeks 50). Lubanjski dio je blago konveksan. Čeoni hrbat nije jako izražen. Ocni lukovi nisu prominentni. Obrazi nisu Istaknuti, vec su suhi i zaobljeni iako su misicavi. Sa straznje strane lubanja završava okcipitalnom kosti. Linija lubanje je paralelna sa linijom gubice.
GUBICA:
Lubanja s prednje strane prelazi u gubicu Koja se suzava prema njusci (konusne forme).
Gubica je tupoklinastog oblika, harmonicna.
Nosni hrbat je ravan i paralelan s linijom lubanje. Donji profil gubice je od mandibule, Koja ne smije remetiti harmonicnost gubice. Usnice su srednje debele, perfektno priljezu uz gubicu, su izvana crno pigmentirane. Usni kut nije vidljiv.
NJUSKA:
Njuska se ne smije izdizati niti spustati u odnosu na liniju nosnog hrpta, sa zaobljenom gornjom ivicom. Nozdrve moraju biti dovoljno otvorene (siroke). Viđena iz profila njuska ne strsi sa strane prednje plohe gubice. Cijela njuska, ai unutrašnjost nozdrva (Dokle se vidi okom) mora biti crno pigmentirana, s izuzetkom oziljaka Koja nastaju nakon povreda na njusci.
STOP:
Stop je naglasen Srednje, Srednje Plavuša i Srednje kopali.
OGI:
Oci Su Srednje velike, bademastog oblika, pod kutom od 30-40 °. Očna jabucica nije niti izbacena van (buljava) niti uvucena unutra (duboko usadjena). Boja irisa krece se od tamno kestenjaste do crne boje. Ocni kapci ne smiju biti opusteni niti uvrnuti unutra. Kapcane ivice moraju biti obrubljene kontinuiranom crnom linijom. Pogled mora biti inteligentan, zivahan i znatizeljan.
ZUBALO:
Zubi moraju biti snazni, zdravi, bijeli, dobro usadjeni u Vilice.
Zubalo mora biti kompletno po broju zubi i kljestastog ili skarastog ugriza.
Pojava duplih zubiju ne Smatra se greškom, ako se ne remeti normalni zubni niz.
USI:
Uske su trokutastog oblika i to jednakostranican trokut sa Završetkom na osoba koja govori španski. Usadjene su u liniji Koja prolazi vrhom njuske i unutrasnjim ocnim kutom. Duzina im iznosi 18-20% visine grebena.
Uske su nošene strseci, dozvoljavaju se i strsece usi s povijenim vrhom kod kojih je barem 80% strsece.
ao penalizaciji diskvalifikaciji kaže i predlaže:
GLAVA:
Vecu ocjenu OD DOBAR ISKLJUCUJE:
Glava neproporcionalna tijelu
Preuska glava (cefalni indeks manji od 50)
Presiroka glava (cefalni indeks VECI od 50)
Neparalelne linije glave (konvergentne linije glave)
Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:
Neparalelne linije glave (divergentne linije glave)
LUBANJA:
DISKVALIFIKACIJA:
Lubanja kraca od gubice
Vecu ocjenu OD DOBAR ISKLJUCUJE:
Previse jabucasta lubanja
Previse mala lubanja
Previse uska lubanja na tjemenu
Jako izražen čeoni greben
Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:
Jednaka duzina lubanje i gubice
GUBICA:
DISKVALIFIKACIJA:
Nosni hrbat jako konkavan ili konveksan
Opustene ili kratke usne koje ne pokrivaju ocnjake
Vecu ocjenu OD DOBAR ISKLJUCUJU:
Preplitka gubica
Naglasen usni Kut
Prekratke usne koje pokrivaju ocnjake
Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:
Presiroka ili preuska gubica
Nosni hrbat koji nije ravan
NJUSKA:
DISKVALIFIKACIJA:
Nepigmentirana njuska ili nozdrve
ZNAKOVI depigmentacije njuske ili nozdrva (IU nozdrvama)
Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:
Izdignuta ili opustena njuska u odnosu na nosni hrbat.
STOP:
Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:
Prejako stop naglasen
Preslabo stop naglasen
OGI:
DISKVALIFIKACIJA:
Strobizam
Iris Zute ili svjetlije boje
Riblje oko
Nepigmentiranost ocnih vjedja
Vecu ocjenu OD DOBAR ISKLJUCUJE:
Zlocudan pogled
Opusteni kapci
Preblizu smjestene oci
Prenaglaseni ocni kutovi
Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:
Muško oci
Okrugle oci
Buljave oci
Svjetlo smeđa boja oka
ZUBALO:
DISKVALIFIKACIJA:
Pomanjkanje Bilo KOJEG zuba u zubalu (osim za naknadno izbijen zub)
Podgriz
Predgriz
Vecu ocjenu OD DOBAR ISKLJUCUJE:
Dupli zub koji remeti zubni crvena
Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:
Jako istroseno zubalo
Jako Žuti zubi
USI:
DISKVALIFIKACIJA:
Potpuno preklopljene usi (viseće usi)
Preklopljene usi vise od 50%
Kupirane usi
ZNAKOVI korekcije usi
Vecu ocjenu OD DOBAR ISKLJUCUJE:
Preveliko ili premalo uho
Jako zaobljen vrh uha
UHO preklopljeno 20-50%
Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:
Niže usadjeno uho
Vise razmaknuto uho
TITULU ISJKLJUCUJE:
Asimetricno nošene usi
4.
Na okruglom stolu o hrvatskom ovčaru u Zagrebu, održanom 09. prosinca 1995. U prijedlogu novog standarda, točnije U zapisniku stoji:
Za poglavlje «GLAVA» U osnovnom se prihvaća tekst koji je predložio g. Lovrenčić. Također su svi suglasni s time da se ne naznačuje duljina glave u centimetrima zbog postojanja znatnih razlika u veličini tijela između pojedinih hrvatskih Ovčari, te se prihvaća prijedlog gđe Bakal Krstić-da se duljina glave izrazi u njenom postotnom odnosu prema visini grebena., Kao što je to predložio i g.Špoljarić. Unosi se i prijedlog g. Horvata glede određenja zatiljne kvrge. Nije prihvaćen prijedlog g. Beneša da se naglasi lisičji oblik glave.
GLAVA: GLAVA HRVATSKOG Ovčari NE SMIJE DJELOVATI Tesko, MORA BITI U odnosu SKLADNOM S VELIČINOM PSA, NJENA duljina iznosi 42% U odnosu NA visinu GREBENA, JE SUHA, KLINASTOG oblika, TJ. LUBANJSKI DIO glave prelazi KLINASTO U GUBICU. GUBICA JE U odnosu UKUPNU NA DULJINU glave NEŠTO KRAĆA OD polovice sam iznosi 45:55. KARAKTERISTIČAN JE OVALNI POPREČNI presjek LUBANJSKOG dijela glave. LIČNI DIO ZAOBLJEN sam JA NE JAKO izražen. OČNI LUKOVI sam ČEONA BRAZDA nisu NAGLAŠENI. ZATILJNA KVRGA NIJE IZRAŽENA.
Tekst koji je g. Lovrenčić predložio za poglavlje «GUBICA» prihvaća se gotovo u cijelosti.
GUBICA: DOBRO JE RAZVIJENA, ŠILJASTA NI, NI TUPASTA, SUHA. NOSNI hrbat JE RAVAN I KLINASTI JE PRODUŽETAK LUBANJSKOG dijela glave. DONJA VILICA JE ČVRSTA I Čini SKLADNU CJELINU S linijom NOSNOG HRPTA.
Što se tiče poglavlja «ZUBALO», među sudionicima skupa je nakon dulje rasprave zavladao jednodušan stav da bi za razliku od dosadašnjeg standarda, gdje se klještasto zubalo tolerira općenito, toleriranje klještastog zubala trebalo ograničiti samo na starije pse, kod kojih se ono javlja kao posljedica istrošenosti, kao što to stoji iu prijedlogu g. Lovrenčića.
ZUBALO: ZUBALO JE DOBRO RAZVIJENO, POTPUNO I ŠKARASTO. KOD PASA starijih zbog ISTROŠENOSTI DOPUŠTA SE IZGLED KLJEŠTASTOG ZUBALA.
Za poglavlje «USNICE», «NJUŠKA» ja «STOP» preuzeti su uz manje izmjene tekstovi Predloženi od strane g. Lovrenčića.
USNICE: USNICE SU Suhe, PRILEGNUTE, elastične I CRNO PIGMENTIRANE. URUB GORNJE USNICE NE SMIJE POKRIVATI NITI PRELAZITI GORNJI RUB DONJE ČELJUSTI. Ušni KUTOVI SU Zatvoreni mi nisu NAGLAŠENI.
NJUŠKA: NJUŠKA NE ISKAČE IZ linije NOSNOG HRPTA I UVIJEK JE CRNA. NOZDRVE otvorene, ALI NENAGLAŠENE.
STOP: STOP JE UMJERENO izražen.
Za poglavlje «OČI» preuzet je tekst koji je predložio g. Lovrenčić, s time što je izbačena rečenica u kojoj se napominje da oči ne smiju izgledati udubljeno ili izbočeno. Budući da se isto podrazumijeva samo po sebi kod ocjenjivanja pasa općenito, navedena rečenica smatrana je suvišnom.
OČI: BOJA JE CRNA OKA DO TAMNOSMEĐA. OČI SU SREDNJE Veličine, BADEMASTOG oblika, ŽIVAHNOG IZRAZA. Vanjski OČNI KUTOVI POLOŽENI SU MALO VIŠE OD unutarnjih. OČNI KAPCI SU PRILJUBLJENI I UVIJEK tamno PIGMENTIRANI.
Prihvaća se sugestija g. Bauera da se umjesto termina uha koristi termin uske Budući da se pod riječju UHO podrazumijeva i unutarnji slušni aparat. Zadatak točnog definiranja položaja USKI kod hrvatskog Ovčari Pokazuje se prilično teškim i povod je žive rasprave među sudionicima skupa. Prijedlog g. Lovrenčića prema kojem nikako ne bi trebalo tolerirati uši koje nisu u potpunosti uspravljene, ne prihvaća se Jer bi to značilo ignoriranje činjenica na terenu. Prisutni se na kraju slažu s time da se formulacija g. Špoljarića glede položaja USKI hrvatskog Ovčara Čini najuspješnijom.
Uske: uske SU TROKUTASTOG oblika, SREDNJE VELIKE, VRLO POKRETLJIVE, NASAĐENE POSTRANCE, U pozornosti USPRAVNE,. Uske su nošene STRŠEĆI, DOZVOLJAVAJU SE JA S uske POVIJENIM vrhom KOD KOJIH JE Barem 80% uske STRŠEĆE.
5.
Predsjednik Kluba Autohtonih pasa iz Slavonskog Broda, dva dana poslije okruglog stola, písmeno je reagirao na dio novog prijedloga standarda koji se tiče glave:
Štovani g.Galić!
Uspješno ste vodili Okrugli stol o hrvatskom ovčaru čiji je standard razrađen u detalje. Skrečem ja písmeno Vam pozornost na važnu činjenicu Koja može presudno djelovati na promjenu izgleda hrvatskog Ovčara. Obzirom da se to u uzgoju ne selekcionira ni ispitom urođenih osobina prijeti mu opasnost da izgubi i radne osobine. Kada se gleda glava hrvatskog Ovčari onda se uočava da on pripada vulpoidnom / Vulpes vulpes - lisica / Tipu psa. Najpoznatiji Evropski ovčarski psi / belgijski ovčar, njemački ovčar / imaju lupoidni vrh glave / lupus - vuk /. Kinološki suci na smotrama u inozemstvu skloni su proglašavati svjetskim prvacima (Bern, Brisel) PSE koji imaju lupoidni vrh glave. Kada se ovi psi vrate kao šampiuoni onda su spremni da Mnogi od šampiona imaju potomke. Na okruglom stolu prof.dr.Mario Bauer je naglasio da english ovčar ulazi u grupu od rijetkih pasa u evropi koji pripadaju PSA Tipu azijskom. Petar Lukić, kanonik i nupravitelj biskupskih dobara u svom izvješču iz 1752. godine između ostalog piše ... oblik glave mu je kao u Lisice. (Izvanredno izdanje MOJ PAS 1977 str.5.).
Nadam se da cete ove Primjedbe shvatiti jedino kao želju da naš pas zadrži onaj oblik i svojstva Koja je imao stoljećima.
U Slav.Brodu, 11.12.1995.
Predsjednik Kluba:
Beneš dr.Šimo
6.
U svojoj brošuri «ENGLISH ovčar jučer, danas, sutra» u dijelu komentara standarda 277., Objavljenoj 2001. autor Jasminko Kormoš - Buco, također progovara o visini psa i zalaže se za manje pse koji «odumiru» te naglašava kako su mali psi uvijek iza «velikih» kao manje vrijedni što na terenu, kao jedino valjano mjerilo, ne stoji kao istina. Po njemu, idealna visina je prosjek standardom propisane visine, kostur je lakši glava Prati tjelesnu konstitucije.
Dakle, glava je isto tako lagana. Ista ova stajališta i kasnije potvrđuje u svojim daljim pisanjima. Isti autor ima uzgajačnicu hrvatskih Ovčari čiji je rodonačelnik JAN, lijep pripadnik nižih hrvatskih Ovčara koji je dao do sada izuzetno veliki broj kvalitetnih jedinki kroz svoje potomstvo vraćeno u srodstvu na njega (2-3 i 3-3), koji osim eksterijerom, predstavljaju i karakterno prave predstavnike pasmine.
Iz zapisnika sa Skupštine DRUŠTVA PRIJATELJA HRVATSKOG Ovčari KARLOVAC navode se neki problemi među kojima se vidi isto;
«U standardu je opisano da je glava hrvatskog Ovčara« relativno Laka »,« klinasta »« Suha », pa kako to da među pregledanim stručno hrvatskim ovčarima imamo sve više« GLAVONJA »koji odudaraju od propisanog tipa?»
Na okruglom stolu o hrvatskom ovčaru, održanom 11.05.2002. godine uz razne komentare na standard zapisniku u službenom, stoji slijedeće:
Milan Ribičić napominje:
"Pojedini uzgajači unijeli su puno strane krvi u pasminu i sada se javljaju problemi"
pri čemu Vjerojatno se to odnosi i na građu glave
Dr.Šimo Beneš ponovo progovara o glavi:
"U standardu kaže da je glava lisičja."
Miro Bosak kaže:
"Dr. Romića pozna, kada je radio na selekciji i istina je da glava asocira na lisičju. Treba dovesti nekoliko vrhunskih pasa i onda ih prokomentirati. "
Jasminko Kormoš - Buco, između ostalog napominje:
"Treba dogovoriti strategiju uzgoja. Komentar standarda mora biti strog. HO je lakši pas. "
Da i ja kazem koju o Eninim crnim cupavim frendicama
Za pocetak, kako je vec receno, hrvatici su psi fascinantne energije. To stvarno treba vidjeti i dozivjeti. Nekolicina Bucinih hrvatica upravo umire za lopticom -- u smislu da su u stanju skociti preko bilo cega, skotrljati se kao kamen niz to nesto s cega su skocili, i ni na trenutak ne smetnuti lopticu s uma. Totalni klaunovi, koje nikakav neobican polozaj u kojemu se nadju ni malo ne plasi. Trebate vidjeti Bucu kako zonglira sa svojim hrvaticima, doslovno zonglira, cak i sa stencima -- dograbi stene od 5-6 tjedana za straznju nogu i tako ga podigne, i to nimalo njezno ni polako, a stenetov repic radi tika-tak, tika-tak kao poludjeli metronom, Buco ga onda za tu straznju nogicu zaljulja i baci u zrak, stene se okrene kao palacinka, a Buco ga ulovi u letu. Repic cijelo vrijeme tika-tak, stene presretno, on ga spusti a ono trci po jos! Meni se isprva kosa na glavi dizala kad to vidim... onda sam navikla
Ima iz njegovog uzgoja i hrvatica koji rade sa stokom, i mnogima ide odlicno iako su neki tek kao odrasli prvi put vidjeli ovcu ili kravu. Bucin Pusa je tjerao krave kao pravi, iako je kravu prvi put susreo vec kao postariji pas, i to na dosta bolan nacin -- zaletio se za kravom, dobio papkom u glavu i onesvijestio se! To ga uopce nije obeshrabrilo, i naucio je izvrsno kravariti. Jedna druga Bucina kujica tjera ovce na stvarno ingeniozne nacine -- sama je skopcala da odrasle ovce moze bez problema pozurivati tako da ih gricka za pete, ali da je janjad suvise njezna za takav postupak, pa janjce pozuruje tako da se digne na straznje noge a prednjima ih gura! To je nitko nije ucio, sama je to pocela raditi...
Downside hrvatica je taj da su u pravilu nervozni i dozlaboga lajavi. I prgavi. I rezervirani prema ljudima i psima. I brzi na ugrizu -- ne grizu jako, ali stipaju grozno. Ima naravno izuzetaka, recimo Tonka je pravi biser na svaki nacin, i iako je svaki hrvatic kojega poznajem po necemu izuzetan i drag, vecina hrvatica koje sam upoznala su dosta strasljivi i ostri i glasni, preglasni. Stvarno nisu pasmina koju bi se bez puno znalackog rada moglo drzati kao "obicnog" ljubimca -- bez rada ili sporta -- posebno u gradu...
A sto se izgleda tice, cula sam od mnogih da su hrvatici ruzni, "obicne dzukele", neatraktivni... pa, na fotkama uglavnom i nisu nesto, ali treba ih dozivjeti u stvarnosti -- one pametne oci i meke sjajne kovrce... meni su prekrasni.
