HRVATSKI OVČAR - CANIS PASTORALIS CROATICUS

S manjim kašnjenjem ali ipak s dobrim željama

2012-01-06T09:58:00.000+01:00

Podmadak ili problem?

2011-10-18T11:17:00.002+02:00

Prekjučer mi je u moj dom nenadano upala hrvatska ovčarka iako sam je već duže očekivao. Nije socijalizirana, vrlo je agresivna, netoleratna i plaha, sad mi slijede dani ako ne i mjeseci socijalizacije ali se nadam da će mi uspjeti. A sve to moram sad do CACIB-a riješit pa makar se okrenio naglavačke . . .

2011-08-06T16:24:00.002+02:00

Prošle zime, za vrijeme jesenjih kiša i malo kasnije netko je kod graničnog prijelaza iz HR u BIH sa strane Slavonskobrodske tvrđave "izbacio" kuju i mužjaka hrvatskih ovčara. Kuja se povremeno dala dirati a mužjak nije dao sebi blizu tako da su ostali nezbrinuti.
Došla je velika zima i pao snijeg a oni su i dalje tamo ležali - pod snijegom!

Pred mjesec do mjesec i pol mladi mužjak je udomljen a ženka je sad završila kod mene.

Obzirom da je ne mogu zadržati, tražim joj udomitelja.

Dakle, loša sudbina ovih pasa je okončana.

Pogled na Specku HO Županja 2011.

2011-06-21T10:18:00.002+02:00

Nakon dužeg vremena, opet sam se pojavio na izložbi sa svojom starom šampionkom, . . .

Ukratko, pobijedila je u veteranima i ukupno u veteranima u BIS-u

Novi psi i nove izmjere

2011-04-25T17:24:00.004+02:00

Započete izmjere na području Županije Brodsko-Posavske proširene su i na Požeško-Slavonsku a uskoro će biti završene i one najavljene za Oprisavce i okolna sela.

Cilj mi je to sve zgotoviti do drugog radnog prvenstva, u čemu se nadam da ću uspjeti.

Sve najbolje . . .

2010-12-24T23:30:00.002+01:00

CACIB ZAGREB - Specijalka hrvatskih ovčara

2010-11-28T12:04:00.004+01:00

Imao sam čast na CACIB ZAGREB ocjenjivati hrvatske ovčare, 21.11.2010. u pripremi HKS-a.

Prijavljeno je 22 psa i svi su privedeni, što mi je zanimljivo.

Najbolji pas u pasmini BOB bio je GAMARAŠ

Pregled izmjera hrvatskih ovčara

2010-10-31T17:31:00.002+01:00

Novi radovi o hrvatskim ovčarima

2010-10-23T22:54:00.002+02:00

Nedavno sam pronašao izmjere par pasa koje sam obavio pred godinu-dvije u Gornjem Slatiniku (ili Donjem . . . ) pa sam ih obradio.

Također sam završio i izmjere hrvatskih ovčara na području Požeštine tako da sam uzeo izmjere od 22 psa a iste podatke ću objaviti uskoro kao i sve skupne izmjere.

ŠIMŠIR

2010-09-04T23:15:00.001+02:00

od neki dan sam ponosni vlasnik novog psića hrvatskog ovčara KALMARSONIA GOSIN GILE a ja ga zovem ŠIMŠIR

Za par dana bit će i slika

kUKURIJEK

2010-07-18T15:50:00.001+02:00

Dr. Otto Rohr - Pasminski znaci STANDARD

2010-06-27T08:43:00.000+02:00

Dr. Otto Rohr
Pasminski znaci STANDARD hrvatskog ovčarskog psa, Moj pas,
OPĆENITO O PASMINI: Hrvatski ovčarski pas je naš autohtoni pas s osnovnim domicilom u istočnoj Slavoniji (Slavonija, Srijem, Baranja) te dijelom u susjednim područjima Vojvodine. Ova pasmina izrazito radnog psa nastala je kao „produkt grude“ spontanom a ne kontroliranom selekcijom samih stočara tih krajeva bez ikakvog planskog unošenja „ strane krvi“. Geografske i političke granice Dunav, Sava i Drava su kao neka prirodna barijera doprinjela selekciji ovog psa, a osnovni cilj tog uzgoja bio je radna sposobnost. Standard hrvatskog ovčarskog psa sastavljen je na osnovu opisnih morfoloških i biometrijskih podataka sabranih onako kako su na samom terenu zatečeni. Logično je da zbog toga ima i nekih neujednačenosti u oblicima, ali i tu su razlike često manje, nego kod nekih, već davno selekcioniranih i planski uzgajanih pasmina. Te razlike koje se često razlikuju u težini, kvaliteti dlake i nošenosti ušiju, moraju se za sada tolerirati, kao elementi od sekundarne važnosti.
OPĆA POJAVA: pas je na donjoj granici srednje visine, kvadratičnog oblika, dužina do 5 cm veća od visine grebena, osnovno crne boje dlake, simpatičnog i skromnog izgleda. Valovita do kovrđava srednje duga dlaka na tijelu daje mu izvjesnu dubinu i ako je relativno lakše konstitucije. Tipično je za pasminu da je lični dio uvijek kratko odlakan. To je izrazito radni pas staložene naravi, uvijek spreman izvršiti naloge pastira, a cijela figura sa stojećim ili prema naprijed preklopljenim vršcima ušiju daje utisak iskonskog špica.
PASMINSKI TIPOVI: u osnovi postoji samo razlika u masi, odnosno veličini i težini psa, dok po obliku, habitusu i tipu nema bitne razlike. Prema tome, kako se govori o težem ili lakšem tipu, odnosi se to na masu tijela. Većina ovih pasa ima uspravno stojeće uši, a ostali imaju manje ili više prema naprijed preklopljene u obliku obrnutog slova „V“.
DIMENZIJE: visina u grebenu kreće se od 40 do 50 cm, a optimum kod oba tipa je oko 46 do 47 cm. I kod najljepših primjeraka nije poželjna visina veća od 52 cm, niti manja od 37 cm. Dužina trupa kod lakših tipova iznosi prosječno 49 cm a kod težih 52 cm. Razlika u dužini i visini neka je najviše 5 cm. Obujam treba biti proporcionalan ostalim dimenzijama, a optimum su granice između 53 do 59 cm.
GLAVA: Glava je relativno laka, klinastog oblika, s ne odviše izraženim stopom. Omjer dužine od izbočine zatiljne kosti (lovačka kost) do stopa te od stopa do vrha njuške odnosi se obično kao 11:9. Optimalna dužina glave – a prema veličini psa – iznosi obično 18 do 21 cm. Lubanjski dio glave prelazi klinasto u gubicu. Očni lukovi nisu izraženi, maseteri u omjeru relativno razvijeni, glava općenito suha.
GUBICA: Gubica je suha s ravnim nosnim hrptom, napetim usnama, te čini klinasti produžetak lubanjskog dijela glave. Ne smije biti šiljasta.
ZUBI: Zubi su dobro razvijeni, škarstog ali i klještastog postava s jakim očnjacima. Često su sjekutići već u mladosti funkcionalno istrošeni zbog hvatanja stoke (zato i često klještastog oblika) pa se to kao posljedica pozitivnog rada ne može smatrati greškom. Vlasnici često već u mladosti režu psima očnjake da ne ozljede previše stoku od hvatanja pa je to dozvoljeni artefakt samo kod terenskih radnih pasa.
GINGIVA: Gingiva (zubno meso) je u širini od nekoliko milimetara uz zube crno pigmentirana u obliku kontinuirane crte a može biti i rastrgana, pa u tom slučaju daje utisak pjegave pigmentacije. Poželjna je oštro obrubljena, jednolična i neprekidna crna crta.
OKO: Oči su oblika ovalnog badema, dobro zatvorene, ne prevelike ili izbuljene, vrlo žive i pretežno tamne boje, što tamnije to bolje. Dozvoljene su boje od svjetlo do potpuno tamno smeđe boje.
UŠI: Uši su u većini pasa stojeće i to ili potpuno ispravljene ili su im vrhovi malo prema naprijed preklopljeni, a u afektu ih ispravljaju. Manji broj pasa ima poluviseće uši a takovim se smatraju one, koje pas u afektu podigne samo djelomično u obliku okrenutog slova „V“ slično kao kod foksterijera. Potpuno viseće uši kao kod pasa ptičara ili španijela koja se u afektu ne podižu su atipična i smatraju se greškom. Često su uši postavljene dosta nisko u stranu i nazad. Prekratke uši, bilo stojeće ili poluviseće su nepoželjne.
VRAT: Vrat je relativno visoko nasađen, a glavu nosi već prema temperamentu u ravnini s grebenom ili još češće povišeno. Razvijenost treba biti u skladu s glavom i tijelom, no češće tanji nego debeo.
TRUP: Trup je lijepo oblikovan, relativno vitak, samo ga dlaka čini krupnijim.
GREBEN: Greben je slabo izražen, uglavnom u ravnini s leđima.
HRBAT: Hrbat je ravan, a postrano u umjerenoj zaobljenosti prelazi preko rebara u grudni koš. Natrag se produžuje u umjereno duge leđne slabine (ledvine).
SAPI: Sapi izlaze iz češće užih nego širokih križa, ravne su ili malo krovaste te ne prejako razvijene.
PRSA: Prsa su u grudnom dijelu prije uzana nego li široka, a dolje češće plića nego li duboka, pa im vizuelnu dubinu najčešće daje dlaka.
TRBUH: Trbuh je umjereno pribran i mišićav, a kod uporabnih pasa bočne slabine (gladna jama) nešto više usukana. Trbušasti psi su nepoželjni.
NOGE: Prednje noge dobro prilježu lopaticom uz prsni koš, koji kod lakših tipova nije izrazito dubok, pa zato često „ima zraka“ pod pazuhom.
Noge imaju izdašnu pokretljivost. Nadlaktice su kratke a podlaktice ravne i dobro vezane s nožjem i donožjem (carpus i metacarpus). Po obliku moraju biti ravne po cijeloj dužini a po stavu iz frontalne i profilne projekcije paralelne, te niti van niti unutra okrenute. Zadnje noge su ravno postavljene s relativno dugim stegnom, skočni zglobovi suhi i zbijeni.
ŠAPE: Šape su mačje ili poluzečje, a često među prstima obrasli dužom dlakom. Izrazito zečje šape nepoželjne, dok su poluzečje dozvoljene i ne ruše ocjenu oblika – osim kod užeg izbora.
Šape treba da su ravno postavljene, a čaporak se preporučuje odstraniti.
REP: Dužina potpuno izraslog repa iznosi 28 do 30 cm, prosječna dužina je između 21 i 27 cm. Tipična je pojava kongenitalne kratkoreposti ili bezreposti u nekim leglima, pa se to smatra pozitivnim pasminskim znakom. Dozvoljeno je i rezanje repa jer je tako na terenu uobičajeno, no u tom slučaju neka ne prelazi dužinu od širine muške šake – dakle 10 cm. Rep nosi – ukoliko je potpuno izrastao – u obliku razvučenog slova S, obješen prema dolje i nazad te ne nadvisuje ravninu leđa. U afektu ga naprotiv diže visoko, pa čak i savija prema leđima. Sve dužine repa, kao i način nošenja dozvoljene su.
DLAKAVOST: Dužina dlake na hrptu iznosi 7 do 14 cm a ovisi o godišnjoj dobi. Na donjoj strani repa dlaka je uvijek duža nego na tijelu pa dosegne i do 20 cm. Tipično je za hrvatskog ovčara, da mu je lični dio glave uvijek kratko odlakan, pa ima kratku i prileglu dlaku na gubici, nad žvakačim mišićima, nad jagodičnom kosti, čelu, tjemenu i ušima. Ima slučajeva da se oko gubice i nad očima pojavljuje u neku ruku „oštro-dlakavost“ a isto tako nešto duža dlaka na ušima, ali je dlaka apsolutno kraća nego na tijelu. Stražnja strana prednjih nogu je duže odlakana a stražnje noge su „gačasto“ obrasle dužom dlakom na stegnima. Od nožja prema dolje (od carpusa i tarsusa) je dlaka uvijek kratka, pa je oblik noge jasno vidljiv. Po kvaliteti je dlaka relativno meka, a po obliku varira od valovite do potpuno kovrčaste. Ravna i tvrda dlaka (Stockhaar) kao naprimjer kod njuemačkog ovčara je pasminski atipična. Osim toga, dlaka može biti sjajna ili crna bez sjaja. Ima primjeraka sa dlakom dužine 5 do 7 cm na hrptu, a uzgajivači – stočari, nazivaju takove pse „briculje“. To je posljedica nekontroliranog križanja. Takovi psi su po obliku tipični ali im je dlakavost atipična, pa ih u uzgoju treba izbjegavati tim više što ih u prosjeku ima vrlo malo.
BOJA: Temeljna boja ove pasmine je crna, ali može biti protkana sivim ili bijelim dlakama. Tada je pas crn i prosjed. Često su dlake na vrhovima i to više na zadnjem dijelu tijela, kao i na zaostalim svicima odbačene dlake, smeđe rđasto prosijane, kao posljedica rada na nevremenu. To je pozitivna odlika radnog psa. Osim crne boje dozvoljena je još tamno-siva, pepeljasto i „plavo“ siva boja ali kako su te nijanse sive boje na terenu rijetke, poželjno je da ih se u uzgoju izbjegava. Izuzev bijelih oznaka svaka druga boja ili dvobojnost atipična je za pasminu te nije u uzgoju dozvoljena. Nokti crni i sivi a kod bijelih šapa i bijeli.
ZNAKOVI: Dozvoljene su bijele oznake na grlištu, grudima i prsima te bijeli prsti. Veće oznake od otvorene muške šake kao i cijele šape bijele boje nepoželjni su.
ZNAČAJ I ĆUD: Hrvatski ovčarski pas je dobroćudan, skroman i poslušan te ustrajan u službi, posjeduje nasljednu predispoziciju za čuvara stoke (ovaca, svinja, goveda) te brzo i lako shvaća zadatke koje sa veseljem obavlja. Odgojen kao čuvar kuće ili drugih objekata znade biti vrlo oštar.
MANE: Sve opće fiziološke i patološke mane koje vrijede za ostale pse, te rasuđivanje istih primjenjuje se i kod hrvatskog ovčarskog psa. Potpuno se isključuju od ocjene psi sa slijedećim manama: riblje oči, šaranasto ili štukasto zubalo, kratka i tubasta ili šiljasta glava koje oblik i utisak prelazi granicu pasminske tipičnosti, potpuno vunasta i duga (kao kod pulia ili kod pudla) dlaka koja pokriva jasne obrise psa a naročito glave i donjih dijelova nogu, duga tvrda i ravna dlaka, kao i dlaka od 5 cm na manje mjereno na leđima, te rep koji nije obrastao dužom dlakom nego na tijelu. Potpuno viseće i nepokretljive uši, putasti (bijele dlake) do isključivo nožja (carpus, tarsus), sve četiri šape bijele, jaki podbradak, klecavost, dvobojnost i svaka druga boja osim crne i tamnijih sivih nijansa.
SMANJUJE OCJENU: Prevelike bijele oznake, bijele šape ukoliko prelaze na donožje (metacarpus i metatarsus), bijeli prsti na sve četiri šape, više od dvije šape bijele, laki podbradak, malene i kratke uši.

Dr. Otto Rohr

Ništa od uzgoja bijelih zasad . . .

2010-06-25T14:19:00.001+02:00

Ove dvije bijele kujice su završile na kraju u Brodu, nažalost, prva je odmah uginula a druga nedugo za njom.
Sad su ostali samo moja dva mužjaka ali uskoro se nadamo ponovo novitetu . . .

Bijeli hrvatski ovčari

2010-03-13T15:06:00.006+01:00

Kolega i ja smo išli u utorak u "lov" na bijele hrvatske ovčare a poslijepodne nam se prioključio još jedan. Nažalost, našli smo jednu ženku kod Vođinaca, U slavonskom Brodu oker mužjaka te onog kod mene.

Imam neke slike i snimke ali o njima poslije.

Na netu ima leglo crnih hrvatskih ovčara bez rodovnica ali među njima ima i bijelih koji se prodaju 50% skuplje od crnih.

štenci su zgodni pa prenosim te slike da se vide.

"Lov" se nastavlja

O glavi hrvatskog ovčara - radni tekst

2010-03-01T00:21:00.002+01:00

U slijednom tekstu donosim kronološki pregled osvrta na glavu kroz pisanje kinoloških aktivista. Pisanje nije završeno i stalno se upotpunjuje novim saznanjima.

24.06.1990. godine u Županji, u sklopu Savezne izložbe pasa svih pasmina održana je i Specijalna izložba hrvatskih Ovčari gdje je priveden 41 primjerak. Sudac je bio Boris Špoljarić te iz njegova izvješća koje je objavio u «ZOV» br.167/1990. čitamo slijedeće:

«Pa ako smo TAD prije četiri godine imali uglavnom zatvoren uzgoj koji se očitovao vrlo malim brojem Pasa neujednačenog tipa. Pretežno je to bio tip psa Teški široke (masivne) glave, nekorektnog nošenog uha (Široko usađenog i gotovo potpuno preklopljenog ),...

Pa u nastavku stoji:

... I što se tada učinilo? Pa jedino moguće počelo se s ponovnim upisivanjem u JUR i to na području gdje se danas english ovčar nenadmašiv koristi kao radni pas. Tu su najznačajniju ulogu odigrali Ljubitelji ove pasmine iz KD «Županji» i KD «Brod» iz Slavonskog Broda. Upisano je oko 50 JUR pasa u.

Danas postoji i registrirano potomstvo tih, prvoupisanih pasa. Upravo upisivanje novih pasa u JUR i povećanje uzgojne osnove dalo je odmah na startu dobre rezultate. To što je učinjeno moglo se vidjeti kod pasa koji su izloženi na izložbi u Županji. Kod upisivanja pasa u JUR izričito se izbjegao problem preširoke i teške glave što je ranije bio gotovo redovni slučaj. »

te u nastavku piše o izmjerama ... Dakle, ovdje Špoljarić naglašava odrođenje pasmine kroz "Teški tip široke glave " KOJEG može izvući jedino ponovni upis u JUR (Današnji HUR).

U prijedlogu za novi standard hrvatskog Ovčari, pripremljen za okrugli stol o hrvatskom ovčaru u Zagrebu 09.12.1995. Kinološki klub Hrvatskih Autohtonih pasmina pasa - Slavonski Brod zalagao se tada ai zalaže se i danas za održavanje ove visine psa propisane standardom ali ukazuje na probleme koji se pojavljuju u uzgoju i psima koji najviše oljuštiti, «velika i Teška glava, tromost, odrođenje,. . . «Ali i naglašava vrh glave - lakša i lisičja:

2. GLAVA

a) Općenito:

Prva rečenica se mijenja i glasi «Glavu hrvatskog Ovčari je klinastog oblika lisičjeg».
Treća rečenica se mijenja i glasi «Ukupna dužina glave u srednje visokih hrvatskih Ovčari iznosi oko 20 cm ili oko 40 posto visine grebena »

Četvrta rečenica se mijenja što se djelomično odnosi na očne lukove te glasi:

«..., Očni lukovi su naznačeni, ali ne preizraženi niti neizraženi, ...»

Peta rečenica se mijenja i glasi: «Tjemeni greben je izražen»

b) Gubica:

Ne mijenja se ništa

c) Zubalo:

Opis zubala se mijenja i glasi: «Zubalo je kompletno i škarasto. Nedostatak zuba povlači isključenje iz uzgoja. »

d) Usnice:

Ne mijenja se ništa

e) Njuška:

Ne mijenja se ništa

f) Stop:

Opis se mijenja i glasi: «Stop je srednje izražen s kutom od oko 40 °.»

g) oči:

Prva rečenica se mijenja i glasi: «oči su crne, Tamne, srednje velike, bademastog obličja, nešto koso položene, dobro pigmentiranih očnih kapaka, s vedrim i veselim pogledom.»

h) Uši:

Opis uha se mijenja i glasi: «UHO je nešto postrani Visoko nasađeno, uspravno ili Poli uspravno istostraničnog trokuta i srednje veliko. Vanjske linije su paralelne, unutarnje čine kut od oko 60o - mačje uho. Traže se uspravne uši. Estetske kirurške intervencije na ušima nisu dozvoljene. »

Boris Špoljarić, za Okrugli stol o hrvatskom ovčaru, Zagreb, 09.12.1995. predlagao je slijedeće:

LUBANJA:
Lubanja se zaobljava harmonicno sa svih strana i njena sirina ne smije prijeci polovicu ukupne dužine glave (cefalni indeks 50). Lubanjski dio je blago konveksan. Čeoni hrbat nije jako izražen. Ocni lukovi nisu prominentni. Obrazi nisu Istaknuti, vec su suhi i zaobljeni iako su misicavi. Sa straznje strane lubanja završava okcipitalnom kosti. Linija lubanje je paralelna sa linijom gubice.

GUBICA:
Lubanja s prednje strane prelazi u gubicu Koja se suzava prema njusci (konusne forme).

Gubica je tupoklinastog oblika, harmonicna.

Nosni hrbat je ravan i paralelan s linijom lubanje. Donji profil gubice je od mandibule, Koja ne smije remetiti harmonicnost gubice. Usnice su srednje debele, perfektno priljezu uz gubicu, su izvana crno pigmentirane. Usni kut nije vidljiv.

NJUSKA:
Njuska se ne smije izdizati niti spustati u odnosu na liniju nosnog hrpta, sa zaobljenom gornjom ivicom. Nozdrve moraju biti dovoljno otvorene (siroke). Viđena iz profila njuska ne strsi sa strane prednje plohe gubice. Cijela njuska, ai unutrašnjost nozdrva (Dokle se vidi okom) mora biti crno pigmentirana, s izuzetkom oziljaka Koja nastaju nakon povreda na njusci.

STOP:
Stop je naglasen Srednje, Srednje Plavuša i Srednje kopali.

OGI:
Oci Su Srednje velike, bademastog oblika, pod kutom od 30-40 °. Očna jabucica nije niti izbacena van (buljava) niti uvucena unutra (duboko usadjena). Boja irisa krece se od tamno kestenjaste do crne boje. Ocni kapci ne smiju biti opusteni niti uvrnuti unutra. Kapcane ivice moraju biti obrubljene kontinuiranom crnom linijom. Pogled mora biti inteligentan, zivahan i znatizeljan.

ZUBALO:
Zubi moraju biti snazni, zdravi, bijeli, dobro usadjeni u Vilice.

Zubalo mora biti kompletno po broju zubi i kljestastog ili skarastog ugriza.
Pojava duplih zubiju ne Smatra se greškom, ako se ne remeti normalni zubni niz.

USI:
Uske su trokutastog oblika i to jednakostranican trokut sa Završetkom na osoba koja govori španski. Usadjene su u liniji Koja prolazi vrhom njuske i unutrasnjim ocnim kutom. Duzina im iznosi 18-20% visine grebena.

Uske su nošene strseci, dozvoljavaju se i strsece usi s povijenim vrhom kod kojih je barem 80% strsece.

ao penalizaciji diskvalifikaciji kaže i predlaže:

GLAVA:

Vecu ocjenu OD DOBAR ISKLJUCUJE:

Glava neproporcionalna tijelu

Preuska glava (cefalni indeks manji od 50)

Presiroka glava (cefalni indeks VECI od 50)

Neparalelne linije glave (konvergentne linije glave)

Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:

Neparalelne linije glave (divergentne linije glave)

LUBANJA:
DISKVALIFIKACIJA:
Lubanja kraca od gubice

Vecu ocjenu OD DOBAR ISKLJUCUJE:

Previse jabucasta lubanja

Previse mala lubanja

Previse uska lubanja na tjemenu

Jako izražen čeoni greben

Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:

Jednaka duzina lubanje i gubice

GUBICA:

DISKVALIFIKACIJA:
Nosni hrbat jako konkavan ili konveksan

Opustene ili kratke usne koje ne pokrivaju ocnjake

Vecu ocjenu OD DOBAR ISKLJUCUJU:

Preplitka gubica

Naglasen usni Kut

Prekratke usne koje pokrivaju ocnjake

Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:

Presiroka ili preuska gubica

Nosni hrbat koji nije ravan

NJUSKA:

DISKVALIFIKACIJA:
Nepigmentirana njuska ili nozdrve

ZNAKOVI depigmentacije njuske ili nozdrva (IU nozdrvama)

Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:

Izdignuta ili opustena njuska u odnosu na nosni hrbat.

STOP:

Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:

Prejako stop naglasen

Preslabo stop naglasen

OGI:

DISKVALIFIKACIJA:
Strobizam
Iris Zute ili svjetlije boje

Riblje oko

Nepigmentiranost ocnih vjedja

Vecu ocjenu OD DOBAR ISKLJUCUJE:

Zlocudan pogled

Opusteni kapci

Preblizu smjestene oci

Prenaglaseni ocni kutovi

Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:

Muško oci

Okrugle oci

Buljave oci

Svjetlo smeđa boja oka

ZUBALO:

DISKVALIFIKACIJA:
Pomanjkanje Bilo KOJEG zuba u zubalu (osim za naknadno izbijen zub)

Podgriz
Predgriz

Vecu ocjenu OD DOBAR ISKLJUCUJE:

Dupli zub koji remeti zubni crvena

Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:

Jako istroseno zubalo

Jako Žuti zubi

USI:

DISKVALIFIKACIJA:
Potpuno preklopljene usi (viseće usi)

Preklopljene usi vise od 50%

Kupirane usi

ZNAKOVI korekcije usi

Vecu ocjenu OD DOBAR ISKLJUCUJE:

Preveliko ili premalo uho

Jako zaobljen vrh uha

UHO preklopljeno 20-50%

Vecu ocjenu OD VRLO DOBAR ISKLJUCUJE:

Niže usadjeno uho

Vise razmaknuto uho

TITULU ISJKLJUCUJE:

Asimetricno nošene usi

Na okruglom stolu o hrvatskom ovčaru u Zagrebu, održanom 09. prosinca 1995. U prijedlogu novog standarda, točnije U zapisniku stoji:

Za poglavlje «GLAVA» U osnovnom se prihvaća tekst koji je predložio g. Lovrenčić. Također su svi suglasni s time da se ne naznačuje duljina glave u centimetrima zbog postojanja znatnih razlika u veličini tijela između pojedinih hrvatskih Ovčari, te se prihvaća prijedlog gđe Bakal Krstić-da se duljina glave izrazi u njenom postotnom odnosu prema visini grebena., Kao što je to predložio i g.Špoljarić. Unosi se i prijedlog g. Horvata glede određenja zatiljne kvrge. Nije prihvaćen prijedlog g. Beneša da se naglasi lisičji oblik glave.

GLAVA: GLAVA HRVATSKOG Ovčari NE SMIJE DJELOVATI Tesko, MORA BITI U odnosu SKLADNOM S VELIČINOM PSA, NJENA duljina iznosi 42% U odnosu NA visinu GREBENA, JE SUHA, KLINASTOG oblika, TJ. LUBANJSKI DIO glave prelazi KLINASTO U GUBICU. GUBICA JE U odnosu UKUPNU NA DULJINU glave NEŠTO KRAĆA OD polovice sam iznosi 45:55. KARAKTERISTIČAN JE OVALNI POPREČNI presjek LUBANJSKOG dijela glave. LIČNI DIO ZAOBLJEN sam JA NE JAKO izražen. OČNI LUKOVI sam ČEONA BRAZDA nisu NAGLAŠENI. ZATILJNA KVRGA NIJE IZRAŽENA.

Tekst koji je g. Lovrenčić predložio za poglavlje «GUBICA» prihvaća se gotovo u cijelosti.

GUBICA: DOBRO JE RAZVIJENA, ŠILJASTA NI, NI TUPASTA, SUHA. NOSNI hrbat JE RAVAN I KLINASTI JE PRODUŽETAK LUBANJSKOG dijela glave. DONJA VILICA JE ČVRSTA I Čini SKLADNU CJELINU S linijom NOSNOG HRPTA.

Što se tiče poglavlja «ZUBALO», među sudionicima skupa je nakon dulje rasprave zavladao jednodušan stav da bi za razliku od dosadašnjeg standarda, gdje se klještasto zubalo tolerira općenito, toleriranje klještastog zubala trebalo ograničiti samo na starije pse, kod kojih se ono javlja kao posljedica istrošenosti, kao što to stoji iu prijedlogu g. Lovrenčića.

ZUBALO: ZUBALO JE DOBRO RAZVIJENO, POTPUNO I ŠKARASTO. KOD PASA starijih zbog ISTROŠENOSTI DOPUŠTA SE IZGLED KLJEŠTASTOG ZUBALA.

Za poglavlje «USNICE», «NJUŠKA» ja «STOP» preuzeti su uz manje izmjene tekstovi Predloženi od strane g. Lovrenčića.

USNICE: USNICE SU Suhe, PRILEGNUTE, elastične I CRNO PIGMENTIRANE. URUB GORNJE USNICE NE SMIJE POKRIVATI NITI PRELAZITI GORNJI RUB DONJE ČELJUSTI. Ušni KUTOVI SU Zatvoreni mi nisu NAGLAŠENI.

NJUŠKA: NJUŠKA NE ISKAČE IZ linije NOSNOG HRPTA I UVIJEK JE CRNA. NOZDRVE otvorene, ALI NENAGLAŠENE.

STOP: STOP JE UMJERENO izražen.

Za poglavlje «OČI» preuzet je tekst koji je predložio g. Lovrenčić, s time što je izbačena rečenica u kojoj se napominje da oči ne smiju izgledati udubljeno ili izbočeno. Budući da se isto podrazumijeva samo po sebi kod ocjenjivanja pasa općenito, navedena rečenica smatrana je suvišnom.

OČI: BOJA JE CRNA OKA DO TAMNOSMEĐA. OČI SU SREDNJE Veličine, BADEMASTOG oblika, ŽIVAHNOG IZRAZA. Vanjski OČNI KUTOVI POLOŽENI SU MALO VIŠE OD unutarnjih. OČNI KAPCI SU PRILJUBLJENI I UVIJEK tamno PIGMENTIRANI.

Prihvaća se sugestija g. Bauera da se umjesto termina uha koristi termin uske Budući da se pod riječju UHO podrazumijeva i unutarnji slušni aparat. Zadatak točnog definiranja položaja USKI kod hrvatskog Ovčari Pokazuje se prilično teškim i povod je žive rasprave među sudionicima skupa. Prijedlog g. Lovrenčića prema kojem nikako ne bi trebalo tolerirati uši koje nisu u potpunosti uspravljene, ne prihvaća se Jer bi to značilo ignoriranje činjenica na terenu. Prisutni se na kraju slažu s time da se formulacija g. Špoljarića glede položaja USKI hrvatskog Ovčara Čini najuspješnijom.

Uske: uske SU TROKUTASTOG oblika, SREDNJE VELIKE, VRLO POKRETLJIVE, NASAĐENE POSTRANCE, U pozornosti USPRAVNE,. Uske su nošene STRŠEĆI, DOZVOLJAVAJU SE JA S uske POVIJENIM vrhom KOD KOJIH JE Barem 80% uske STRŠEĆE.

Predsjednik Kluba Autohtonih pasa iz Slavonskog Broda, dva dana poslije okruglog stola, písmeno je reagirao na dio novog prijedloga standarda koji se tiče glave:

Štovani g.Galić!

Uspješno ste vodili Okrugli stol o hrvatskom ovčaru čiji je standard razrađen u detalje. Skrečem ja písmeno Vam pozornost na važnu činjenicu Koja može presudno djelovati na promjenu izgleda hrvatskog Ovčara. Obzirom da se to u uzgoju ne selekcionira ni ispitom urođenih osobina prijeti mu opasnost da izgubi i radne osobine. Kada se gleda glava hrvatskog Ovčari onda se uočava da on pripada vulpoidnom / Vulpes vulpes - lisica / Tipu psa. Najpoznatiji Evropski ovčarski psi / belgijski ovčar, njemački ovčar / imaju lupoidni vrh glave / lupus - vuk /. Kinološki suci na smotrama u inozemstvu skloni su proglašavati svjetskim prvacima (Bern, Brisel) PSE koji imaju lupoidni vrh glave. Kada se ovi psi vrate kao šampiuoni onda su spremni da Mnogi od šampiona imaju potomke. Na okruglom stolu prof.dr.Mario Bauer je naglasio da english ovčar ulazi u grupu od rijetkih pasa u evropi koji pripadaju PSA Tipu azijskom. Petar Lukić, kanonik i nupravitelj biskupskih dobara u svom izvješču iz 1752. godine između ostalog piše ... oblik glave mu je kao u Lisice. (Izvanredno izdanje MOJ PAS 1977 str.5.).

Nadam se da cete ove Primjedbe shvatiti jedino kao želju da naš pas zadrži onaj oblik i svojstva Koja je imao stoljećima.

U Slav.Brodu, 11.12.1995.

Predsjednik Kluba:

Beneš dr.Šimo

U svojoj brošuri «ENGLISH ovčar jučer, danas, sutra» u dijelu komentara standarda 277., Objavljenoj 2001. autor Jasminko Kormoš - Buco, također progovara o visini psa i zalaže se za manje pse koji «odumiru» te naglašava kako su mali psi uvijek iza «velikih» kao manje vrijedni što na terenu, kao jedino valjano mjerilo, ne stoji kao istina. Po njemu, idealna visina je prosjek standardom propisane visine, kostur je lakši glava Prati tjelesnu konstitucije.

Dakle, glava je isto tako lagana. Ista ova stajališta i kasnije potvrđuje u svojim daljim pisanjima. Isti autor ima uzgajačnicu hrvatskih Ovčari čiji je rodonačelnik JAN, lijep pripadnik nižih hrvatskih Ovčara koji je dao do sada izuzetno veliki broj kvalitetnih jedinki kroz svoje potomstvo vraćeno u srodstvu na njega (2-3 i 3-3), koji osim eksterijerom, predstavljaju i karakterno prave predstavnike pasmine.

Iz zapisnika sa Skupštine DRUŠTVA PRIJATELJA HRVATSKOG Ovčari KARLOVAC navode se neki problemi među kojima se vidi isto;

«U standardu je opisano da je glava hrvatskog Ovčara« relativno Laka »,« klinasta »« Suha », pa kako to da među pregledanim stručno hrvatskim ovčarima imamo sve više« GLAVONJA »koji odudaraju od propisanog tipa?»

Na okruglom stolu o hrvatskom ovčaru, održanom 11.05.2002. godine uz razne komentare na standard zapisniku u službenom, stoji slijedeće:

Milan Ribičić napominje:

"Pojedini uzgajači unijeli su puno strane krvi u pasminu i sada se javljaju problemi"

pri čemu Vjerojatno se to odnosi i na građu glave

Dr.Šimo Beneš ponovo progovara o glavi:

"U standardu kaže da je glava lisičja."

Miro Bosak kaže:

"Dr. Romića pozna, kada je radio na selekciji i istina je da glava asocira na lisičju. Treba dovesti nekoliko vrhunskih pasa i onda ih prokomentirati. "

Jasminko Kormoš - Buco, između ostalog napominje:

"Treba dogovoriti strategiju uzgoja. Komentar standarda mora biti strog. HO je lakši pas. "

crni čupavci

2010-03-01T00:15:00.001+01:00

Ima iz njegovog uzgoja i hrvatica koji rade sa stokom, i mnogima ide odlicno iako su neki tek kao odrasli prvi put vidjeli ovcu ili kravu. Bucin Pusa je tjerao krave kao pravi, iako je kravu prvi put susreo vec kao postariji pas, i to na dosta bolan nacin -- zaletio se za kravom, dobio papkom u glavu i onesvijestio se! To ga uopce nije obeshrabrilo, i naucio je izvrsno kravariti. Jedna druga Bucina kujica tjera ovce na stvarno ingeniozne nacine -- sama je skopcala da odrasle ovce moze bez problema pozurivati tako da ih gricka za pete, ali da je janjad suvise njezna za takav postupak, pa janjce pozuruje tako da se digne na straznje noge a prednjima ih gura! To je nitko nije ucio, sama je to pocela raditi...

Downside hrvatica je taj da su u pravilu nervozni i dozlaboga lajavi. I prgavi. I rezervirani prema ljudima i psima. I brzi na ugrizu -- ne grizu jako, ali stipaju grozno. Ima naravno izuzetaka, recimo Tonka je pravi biser na svaki nacin, i iako je svaki hrvatic kojega poznajem po necemu izuzetan i drag, vecina hrvatica koje sam upoznala su dosta strasljivi i ostri i glasni, preglasni. Stvarno nisu pasmina koju bi se bez puno znalackog rada moglo drzati kao "obicnog" ljubimca -- bez rada ili sporta -- posebno u gradu...

A sto se izgleda tice, cula sam od mnogih da su hrvatici ruzni, "obicne dzukele", neatraktivni... pa, na fotkama uglavnom i nisu nesto, ali treba ih dozivjeti u stvarnosti -- one pametne oci i meke sjajne kovrce... meni su prekrasni.

Đakovo, okrugli stol o hrvatskom ovčaru, 11.05.2002.

2010-02-27T16:23:00.002+01:00

S OKRUGLOG STOLA O HRVATSKOM OVČARU

Održan dana 11.05.2002. u Đakovu

Zapisnik

Predsjednik Matičnog kluba "HRVATSKI OVČAR" Đakovo, dr. Roman Angebrandt otvara skup i pozdravlja sve nazočne, a posebno predsjednika HKS-a ing.Marka Medara, koji je našao toliko vremena da se odazove pozivu. Također pozdravlja predsjednika Povjerenstva dr.Miju Furija, zaduženog za autohtone pasmine pri HKS-u.

Nakon uvodnog pozdrava predsjednik Kluba predaje riječ tajniku Nikoli Klemenu, koji će dalje voditi ovaj skup. Nakon zahvale na povjerenju, te zahvale svima koji su se odazvali skupu, riječ daje gospodinu Medaru koji daje kraći povijesni prikaz, kao i sječanje na ljude koji su zaslužni za ovu pasminu i njeno priznanje dr.Roru i dr.Romiću.

U svom govoru gosp.Medar istiće da je opao entuzijazam, te da suci koji danas sude ovu pasminu, znaju prvenstveno samo standard, te je potrebno pozvati sve suce, koji sude ovu pasminu, istaći probleme, te uz program povjerenstva (dr.Mijo Furi) taj program nametnuti uzgajačima.

Kako je dnevni red ovog skupa bio PROBLEMI U UZGOJU HRVATSKOG OVČARA pročitan je prijedlog standarda usvojen na sličnom skupu 09. prosinca 1995. god. U Zagrebu, a nakon toga prišlo se diskusiji, pa su tako svoja mišljenja izrekli:

MIJAT MATKOVIĆ: Pročitani prednacrt standarda dostaviti svima na javnu raspravu. Sigurno da treba podići visinu u standardu HO no neke riječi nisu sasvim jasne ili nisu dobro korištene.

JOSIP NOVAK: Potrebno je u standardu odrediti veličinu dozvoljenih bijelina, kuteva šaplja i došaplja, koje je potrebno pratiti zbog veličine psa. Trebalo bi naglasiti njihovu upotrebljivost, prirođene osobine te pravila za rad.

MARKO MEDAR: Znamo da je Slavonija domicil hrvatskog ovčara, jer ga je seljak koristio kao radnog psa, ali ga danas kao i tornjaka treba gurati u gradove i tu mu naći upotrebnu vrijednost /šport, čuvar, i sl./.

MILAN RIBIČIĆ: Radne osobine ovog psa su neosporne i treba ih i dalje razvijati i propagirati.

MIJO KANIŽA: Ako ovaj pas prestane raditi, za nekoliko godina izgubit će svoje radne osobine. Po pravilniku sada mora svake dvije godine ići na uzgojni pregled, umjesto da položi radni ispit. Moramo koristiti iskustvo drugih, koji ovakove pse koriste u športu /agility/ te odrediti rok za polaganje radnih osobina, odnosno prijelazni period za rad. Vodeće ljude u uzgoju se ništa ne pita u vezi ove problematike.

MILAN RIBIČIĆ: Situacija u Zagrebu ja takova, koja bi mogla donijeti kontra efekat u uzgoju. Klub djeluje stimulativno /plaća rodovnice i sl./, a ispada da nema zainteresiranih za uzgoj. Smatra da nedostaje promidžba. Radni pas treba raditi a ne samo da je lijep. Uporabna vrijednost nije upitna, ali uz financijske probleme ima i kinološke nepismenosti. Puno uzgoja na divlje, niske cijene štenaca koje ne pokrivaju troškove uzgoja, pa pasmina dolazi na loš glas. Pojedini uzgajači unijeli su puno strane krvi u pasminu i sada se javljaju problemi. Sve to je razlog da se priđe ispitu prirođenih osobina. U svemu tome pomoć HKS je neophodna.

MARKO MEDAR: HKS je aktivirao mišljenje da veći broj HO uđe u rasplodnu selekciju, kao i drugih domačih pasmina, zbog toga što je trebalo svijetu prezentirati naše pasmine. Sada kada imamo temelje stalo se s tim prezentacijama svijetu. Šta se očekuje od HKS-a? Tu je Povjerenstvo za autohtone pasmine. Inicijative moraju dolaziti iz Klubova, no oni nemaju sredstva niti sami mogu podizati pasminu. Zagrebačkim klubovima je sve dato, ali to nisu znali poštovati niti koristiti. Na upit, zašto HKS dozvoljava uplatu članarine direktno, odgovor je da je to problem koji će se riješiti i ne utiče na uzgoj.

IVAN COLARIĆ: Standard mora definirati visinu. Suci moraju imati kriterijume kod suđenja pasmine. Uzgoj i suđenje moraju voditi suci koji poznaju tu pasminu. Na terenu se moramo prilagoditi onome što imamo, treba ujednačiti stavove i onda neće biti toliko problema. Također treba poticaj iz proračuna RH /Veno Sruk/. Zbog toga treba putem Saveza uputiti Ministarstvu poljoprivrede zahtjev da odobri poticaj za uzgoj ove pasmine. Kada se uzgoj stavi pod kontrolu, popravi standard, predodredi namjena psa, a za pasminu ima potencijala, nestati će dosta problema. Potrebno je napraviti knjigu rasplodnjaka i imenovati glavnog voditelja uzgoja.

Dr.ŠIMO BENEŠ: Kao tajnik ekološkog društva tražio je da se neki psi pokažu u radu, što se i u svijetu radi. U standardu kaže da je glava lisičja. Dogovoriti se šta napraviti i za određeno vrijeme vidjet će se rezultati. Postojale su ambicije da ovaj pas izađe u svijet, a sve se svelo da ljudi vode računa o psima koji imaju nacionalni predznak, a sve ostalo je na nacionalnom osječaju. Pitanje je šta trebamo raditi u budučnosti? U Oprisavcima gotovo svako domačinstvo ima hrvatskog ovčara.

MARKO MEDAR: Šta raditi? Voditi psa prema vrhuncu ili standardu. Znamo da idealan pas ne postoji. Princip je da se nacrta idealan pas a zatim se komentira i primjedbe se stave na sliku. Nakon toga ovaj koji ne poznaje pasminu neka gleda sliku. Već je rečeno da nestankom ekstenzivnog stočarenja psi su povučeni u gradove, te se dešava isto kao i kod tornjaka. Radni pas mora takav ostati ali treba vidjeti šta npr. Rade Njemci za urođene osobine? Oni koji žele kvalitetu rada, moraju na tome i raditi. Naša diskusija mora ići u tom pravcu. Uzgojni pregledi, da ili ne? Treba prodiskutirati.

Gospođa RIBIČIĆ: Ja uzgajam i mačke, i znam kakovu mačku treba uzgojiti, ali psa neznam kakav mora biti.

GORAN ROKIĆ: Radni dio standard je poznat. HO ima najveću mogučnost u radu. Kao ljepotan se ne može mjeriti sa atraktivnim pasminama. Za radne osobine napraviti pravilnik.

MIRO BOSAK: Dr. Romića pozna, kada je radio na selekciji i istina je da glava asocira na lisičju. Treba dovesti nekoliko vrhunskih pasa i onda ih prokomentirati.

JOSIP KOVAČIĆ: Svima poslati prednacrt standarda. Klubu dati da se ponovo otvori HUR, te imenovati glavnog voditelja uzgoja za ovu pasminu.

MILAN RIBIČIĆ: Crtež kao ideja g.Medara za standard je dobra. Standard treba biti po strogim mjerama i proporcijama i trebalo bi ga ponovo aktualizirati.

MIJAT MATKOVIĆ: Standard ne treba mjenjati već samo doraditi, na temelju prijedloga. Za HO uzgojni pregled bi morao ostati obvezan, uz neke beneficije koje bi imala ova pasmina. Mi imamo prekrasne primjerke HO no nisu samo materijalne prilike problem u uzgoju. Vođe uzgoja mogu napraviti kvalitet uz minimalne troškove, kada se donese politika uzgoja. Ima pasa koji nisu tetovirani, ne odgovaraju godištu i roditeljima.

JASMINKO KORMOŠ - BUCO: Oformljeno Povjerenstvo za autohtone pasmine mora biti veza između HKS-a i Klubova na terenu. Treba dogovoriti strategiju uzgoja. Komentar standarda mora biti strog. HO je lakši pas. Mi praktično nemamo radne linije, jer svega par pasa radi ima ispit. Agility je budučnost ove pasmine. Po brojnosti imamo dosta pasa, ali ne i po kvaliteti. 1.uzgojni pregled za ovu pasminu treba platiti, ostale ne. Potreban je komentar standardu.

MARKO MEDAR: Prijedlog standarda iznijetog na okruglom stolu 1995. nije dat HKS-u. Moramo imati rasplodne linije, ali moramo znati da pas koji prođe uzgojni pregled, on se ne mijenja, kako po naravi tako i po osobinama. No standard se mora mijenjati, nadopunjavati kao i sve. Ljudi se okreću izvorima prihoda, znači i psu. Da će HO biti uz stoku i gdje to će pokazati život. Da je ovaj pas glup ne bi se ovdje zadržao 700 godina,... Sam se nametnuo radom, a naše je da ga održimo u standardu. Ovaj skup je koristan i sigurno će dati rezultata. Održimo Specijalku sa 100 pasa i pozovimo suce koji moraju doći. Opišimo idealnog psa i to neka bude polazište. Standard koji godinama postoji neka bude temelj. Kritizitrati je najlakše ali treba vidjeti šta je tko napravio. Povjerenstvo ima veliki zadatak. Znamo da nitko u državi nema sluha za pse. Političari ih se srame. Aktivirati rad oko HO na čelu s dr.Furiem kao predsjednikom povjerenstva za autohtone pasmine.

Dr.MIJO FURI: Ponosan sam što sam danas na ovome skupu. Kritičkih tonova je bilo i ranije. Zadovoljan sam s brojem i kvalitetom HO. Nastupio je vakum, no HO nije u opasnosti. Povjerenstvo za autohtone pasmine sastoji se od 10 osoba iz cijele Hrvatske. Oni obečavaju i moje je mišljenje da će se napraviti sve da bude bolje, normalno s pomoći s terena. Pratit ćemo stanje na terenu i usklađivati ga. Mišljenja sam da slijedeći sastanak ove vrste mora biti ujesen i to u Đakovu. Među nama ima svakojakih mišljenja, što je i normalno. Jednom ekspanzijom došli smo do broja pasa, da se pokažu svijetu, da se radno iskoriste, HO u svako dvorište. Ovaj pas je izdržao 700 godine i još je tu prisutan. Vezama u Ministarstvu poljoprivrede naučiti ljude da prihvate ovu pasminu, naš nacionalni simbol. Vođe uzgoja moraju biti moralne osobe. U uzgoju je bilo grešaka ali vođe uzgoja moraju kanalizirati uzgoj. Po meni kvalitet HO je dosta dobar, ali treba težiti boljem. U povjerenstvu za autohtone pasmine ima i dva predstavnika HO, Mijat Matković i Nikola Klemen, a ja mogu biti treći, poznavajući ih siguran sam da će napraviti sve za dobrobit ove pasmine. Suci koji sude ovu pasminu moraju biti samo hrvatski. Vjerujem da će povjerenstvo raditi, može se razgovarati i o Pravilniku o radu. Moramo istaći da u našem kraju je težak život i vrlo teški uvjeti za razvoj kinologije, ali založit će se za razvoj kinologije. Visina ovog psa interesantna je za komentar, a mi smo ti koji diktiramo standard. Poznato Vam je da sam svoj magisterij radio na Hrvatskom ovčaru. Kao zahvalu za pomoć oko magisterija osobnim činom uručenja Matičnom klubu Hrvatski ovčar Đakovo i oduševljenje i ljubav prema ovoj pasmini molim dr. Romana Angebrandta da primi moj magistarski rad kao priznanje Klubu. Danas smo ovdje da kažemo da osoba koja nas vodi je osoba koja garantira obol našim autohtonim pasminama a to je gospodin Medar predsjednik HKS-a- I dokaz da je to tako, potvrđuje i njegova nazočnost na ovom skupu. Sve ono što je napravljeno za naše autohtone, priznanje u Briselu i poslije, sve je to zasluga ovog čovjeka, normalno uz našu pomoć.

MARKO MEDAR: Zapisnike s ovog skupa treba dostaviti svima nazočnima, kao i pročitan prednacrt standarda. O tome koje su diskvalifikacione mane, zubi, bjeline, karakter HO, pas čuvar, uvesti ga u dvorišta, da nije plašljiv, da je hrabar i da to bude tema slijedećeg sastanka. Pročitane promjene će nadopuniti standard, koji moramo mjenjati radi svijeta i to naučno i argumentirano. Kod promjena moramo to napraviti oprezno i nikoga ne vrijeđati. Znamo da Vojvođani nešto žele sa ovom pasminom, a i drugi. Promjene moraju biti jer se iz njih vidi da HKS radi i da se brine o svojim pasminama.

Dr.ŠIMO BENEŠ i IVAN COLARIĆ: Kod prodaje štenaca van države trebalo bi sačekati jedan period da se vidi šta dajemo i onda to garantirati, a Colarić smatra da štenci koji idu van moraju biti pod kontrolom HKS-a.

Ovim diskusijama završio je okrugli stol u Đakovu.

Kao voditelj zapisnika ispričavam se svima, čije sam komentare opisao da se ne nađu uvrijeđeni ako je nešto propušteno ili nije doslovce prenešeno na papir.

Zapisničar i Voditelj okruglog stola:

Tajnik Matičnog kluba HRVATSKI OVČAR Đakovo

Nikola Klemen

favorit slika broj. 1

2010-02-21T15:20:00.000+01:00

Hrvatska ovčarka i njena mađarska partnerica u hladu

Nove izmjere hrvatskih ovčara - Zdenci 2010.

2010-02-21T15:12:00.004+01:00

Nedavno sam, obilazeći s kolegama kinolozima obavio nove izmjere hrvatskih ovčari na skupini lokalnog uzgoja hrvatskih ovčari dobijenih u srodstvu.

Broj mjerenih pasa je mali ali je specifičan iz dva razloga, dobijen je u srodstvu i lokalni je uzgoj radnih pasa.

Više o ovim izmjerama mama na forumu o hrvatskim ovčarima.

Hrvatski ovčar postao - PULIN!

2010-01-12T00:13:00.003+01:00

Nedavno je, postavljajući svoj blog KLUB VOJVOĐANSKIH RASA PASA (novembar 2009.) u temi POČETAK http://klubvojvodjanskihpasa.blogspot.com/2009/10/pocetak.html među tekstom postavljena slika pulina koja je u stvari fotografija mog psa i moje autorstvo. Pas je pripadnik pasmine HRVATSKI OVČAR a imenom ACO SLAVONSKI BROD, moj uzgoj i vlasništvo.

U biti meni nesmeta što je tu slika mog psa jer smatram da je pulin u stvari hrvatski ovčar u Vojvodini, opstao kod Hrvatskog stanovništva, možda i ukrižan s mudiem radi boja, ali to zasebna pasmina sigurno nije.

Niti ima razlika od našeg psa niti ima još manje s mudiem.

Ako je mudi kopija hrvatskog ovčara ili je hrvatski ovčar kopija mudia, sasvim svejedno u ovom trenu, onda je pulin zasigurno kopija kopije!

Jedino je žalosno, a to nije prvi puta da se obmanjuje javnost na ovaj način, prezentira se jedna pasmina postavljajući sliku druge pasmine koju uopće ne spominju u njenom nastanku, a sve pod organiziranom selekcijom Kinološkog saveza Vojvodine i Kinološkog saveza Srbije.

Nevjerojatno - Povijest se ponavlja!

Ovčarenje

2010-01-03T19:45:00.004+01:00

Nedavno je jedna moja draga kolegica Tanja Janeš s drugom kolegicom iz Slovenije Polonomk Bonač obišle terene, i u Slunju poslikane mnoštvo radnih pasa među kojima sam pronašao pse koji su se našli i u mom uzgoju a koji su svi skupa pravo kinološko bogatstvo!

Vjerujem da ostali neće ostati kinološki nezapaženi

Četiri generacije na jednom mjestu

2009-12-06T21:24:00.010+01:00

Na 1. radnom prvenstvu hrvatskih ovčara, a možda i inače dosad, po prvi se put moglo vidjeti 4 generacije ženskih pasa, a predstavilki smo ih kolega Krešo (Kalmarsonia) i ja (Slavonski Brod) a sve je to zabilježeno pedigreeovom kamerom.
Na slici su s lijeva na desno:

ZAHIR SLAVONSKI BROD
njena majka KALMARSONIA PARVA
pa baka PUPICA SLAVONSKI BROD
i zadnja je prabaka TENA OD VRANIH BISERA

ps. Držatelj pasa je Krešimir Kalmar "KALMARSONIA"

TKO JE OVAJ PAS?

2009-12-06T20:51:00.005+01:00

U knjizi Borisa Špoljarića, pod hrvatskim ovčarima nalazi se slika psa, ustvari više slika, psa koji mi se poprilično sviđa a nezna nitko tko je taj pas pa čak ni autor knjige.

Autor fotografije je navodno Kovačević a identitet psa je još uvijek nepoznat, barem meni.

Zna li tko o kojem psu je riječ?

Finska izdanja radova o hrvatskim ovčarima

2009-11-29T11:49:00.003+01:00

Koliko su ovi moji radovi zanimljivi stranim izlagačima, govori činjenica da se natjecateljižca i izlagačica iz Finske Sanna Laine-Evans ponudila da sve tekstove koje imam o hrvatskim ovčarima prevede na finski i da ih podijeli svim vlasnicima hrvatskih ovčara u Finskoj, a ima ih dosta (30-ak pasa) što sam ja s oduševljenjem prihvatio i obećao poslati mailom a kad radovi budu prevedeni na finski, vratit će ih meni kao primjerke u pisanom obliku mailom.

Eto koliko znači kad stranac dodje na izložbu i njome bude zadovoljan u cjelosti pa se ponudi doći i dogodine s još većim brojem pasa i više izlagača.

MEASUREMENTS OF CROATIAN SHEPHERDS IN THE AREA OF SLAVONSKI BROD 2000 – 2005

2009-11-29T11:44:00.003+01:00

Author:
Jasminko Kormoš – Buco
FCI judge and breeder

Translate:
Gordana Visković

Second edition

Slavonski Brod, May 2009

Introduction

The following information was collected by measuring dogs from Slavonski Brod and parts of the Brod-Posavina County. Most of the dogs measured were owned and/or bred by the «SLAVONSKI BROD» kennel; others were dogs that had a direct or indirect impact on the dogs bred by the kennel (through linebreeding, which was mostly done between third and fourth generations). Dogs that were not related to the group described above were remained outside the scope of this work.
The known lineage of the dogs used stops at the fourth or the fifth generation; even though parentage was known locally for some of these dogs, their parents had never been registered.
This fact is a major challenge in breeding Croatian Shepherds, and much in evidence in dogs presented at dog shows.

This essay is made up of 20 pages, containing:
1 picture
13 charts
11 tables
3 summary ovierviews of indici

Full date on the names of dogs, their registration numbers, inbreeding coeficient, names of breeders and owners remain with the author.

I am grateful to all the individuals who have helped me in breeding and writing about Croatian Shepherds.

INDEX:

Introduction
Index
Size and location of the measured population
The measurement
Overview
Measurement statistics
Males
Females
All
Summary of corporal indici
My writings on the Croatian Shepherds
An overview of tables and charts
The sources
The sample

Between 2000 and 2005, using specimens from the Brod-Posavina County, the author JASMINKO KORMOŠ – BUCO took complete measurements according to all parameters. Part of the measurement data will be presented in this essay.

Size and location of the measured population

The measurement sample was made up of 63 dogs, including 33 males and 30 female dogs, from one to 13 years of age (most dogs were between 2 and 3 years of age). Any subsequent measuring has not been included in this statistics.

Most of the dogs came from the area of Slavonski Brod. A small number of dogs that came from other areas were dogs genetically related to this group, either as parents or as common ancestors of dogs mated to reinforce certain lineage. Their share in this statistics is limited.

Measurements

MEASURING THE CROATIAN SHEPHERD

The length of the head was measured from the tip of the nose, up the bridge of the nose, the stop, the forehead and to the tip of the occipital bone.
The length of the muzzle was measured from the tip of the nose up the nose bridge to the centre of an imaginary line connecting the inner corners of the eyes at the stop.
The circumference of the muzzle was measured at the central point of the nasal bridge, around the bridge of the nose.
The length of the skull was measured from the above mentioned imaginary line connecting the inner corners of the eyes at the stop through the forehead and to the tip of the occipital bone.
The circumference of the head was measured from the front side of the ear base down the cheeks and around the head.
The length of the ear was measured on the inner side of the ear, from the base up to the tip of the ear.
The width of the ear was measured between the left and right side of the ear, at the base of the ear.
The length of the neck was measured from the occiput down the nape of the neck to the tips of the shoulder blades (the withers).
The circumference of the neck was measured at the central part of the neck, around the neck.
The height at the withers was measured from the tips of the shoulder blades (the withers) through the elbow and down the lower forearm vertically to the ground.
The width at the withers was the distance measured between the tips of the shoulder blades (left and right shoulder blades).
The length of the body was measured transversally from the tip of the shoulder transversally across the brisket and loin to the lowest point of the rump.
The length of the back was measured from the tip of the shoulder blade transversally along the side of the spine to the top of the pelvis.
The height at the loins was measured from the top of the pelvis vertically down to the ground.
The waist was measured at the loin and around the abdomen.
The length of the croup was measured as the length of the pelvic bone from top to the lowest point on the same side.
The width of the croup was measured as the distance between the top of the pelvic bone on both sides.
The length of the tail was measured from the tail base to the very tip of the tail.
The width of the chest was measured as the distance between the left and the right shoulder.
The girth of the chest represents the circumference of the brisket from one side over to the other.
The length of the chest was measured from the shoulder across the rib cage to the last rib on the same side.
The depth of the chest was measured from the tip of the shoulder blade vertically down the brisket to the lowest point of the rib cage.
The height at elbows was measured from the top of the elbow (the humerus and radius joint) vertically to the ground.
The height at the knees was measured from the top of the stifle (the femur and tibia joint) vertically to the ground.
The height at the hocks was measured from the top of the hock (the tarsus and metatarsus joint) vertically to the ground.

Other measurements, not presented here, were also taken to be used as parameters in further analysis. Combining different measurements is a good way to learn about the development of the breed and to monitor the changes.

This essay is dedicated to the memory of Jan, my most beloved dog and the common ancestor of the dogs I breed, all descendants of dogs raised in the area of Slavonski Brod.

Overview

N.B.:
Some of the measurements presented in the tables and charts might not match because of a small degree of approximation of the data. The original measurement data are available from the author.

Table 1. Summary of increased/decreased height at the withers based on the measurements taken between 1935 and 2005

SUMMARY OF INCREASED/DECREASED HEIGHT AT WITHERS, 1935 TO 2005
Measurement
period
Measurement
taken by
Number of dogs
Height
measured
at withers

Males
Females
Mean
1935 – 1975
Stjepan Romić
224
43.51
43.06
43.30
1960
Otto Rohr
75
46.88
44.29
?45,.8
1988
Špoljarić, Fury, Skalicki, Urošević
27
47.43
44.54
45.98
1990
Boris Špoljarić
41
46.00
43.00
44,50
2005
Jasminko Kormoš - Buco
63
47.48
44.06
45.77
1935 - 2005
All
430
46.26
43.79
45.03

Chart 1. Height at the withers: Males, females and mean value
Table 2. Summary of increased/decreased body length between 1935 and 2005

SUMMARY OF INCREASED/DECREASED BODY LENGTH 1935 – 2005
Measurement period
Measurement taken by
n
Length
of body
measured

Males
Females
Mean
1935 – 1975
Stjepan Romić
224
46.89
45.82
46.35
1960
Otto Rohr
75
51.26
49.93
50.59
1988
Špoljarić, Fury, Skalicki, Urošević
27
50.14
47.31
48.72
1990
Boris Špoljarić
41
50.60
47.30
48.95
2005
Jasminko Kormoš - Buco
63
49.42
46.31
48.37
1935 - 2005
All
430
49.66
47.33
48.60

Chart 2. Length of the body: Males, females and mean value

Measurement statistics

Male dogs

The longest male head was 22 cm long, the shortest 16 cm. The mean value of the range was 19.92 cm.

The average height of male dogs was 47.50 cm. This would mean that during the 30 years since the first measurements taken by Professor Romić, the height increased by a bit less than 4 cm.
When compared to the measurements taken by authors other than Romić, the difference is insignificant.
The average length of body was 49.37 cm, or 4% more than the height measured at the withers.

Table 3. Measurement of male dogs: Length of head, length of body and height at the withers, including the mean value, and the maximum and minimum values

MALE DOGS n = 33
MEAN
MAXIMUM
MINIMUM
total length of head
19.2082111
22
16
height at the withers
47.49951124
54
41
length of the body
49.36852395
58
45

Chart 3. Measurement of male dogs: Length of head, height at the withers and length of body, including the mean value, and the maximum and minimum values

Table 4. Measurement of male dogs: First part (dogs 1 to 11)

MALE DOGS
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
total length of head
20
20
21
20
21
21
21
21
21
20
19
skull length
13
12
13
13
14
13
14
13
12
12
12
muzzle length
7
8
8
7
7
8
7
8
9
8
7
cranial circumference
37
37
37
37
37
37
37
37
37
41
39
muzzle circumference
20
20
20
20
20
20
20
20
20
23
21
ear length
7
7
7
7
7
7
7
7
7
7
6
neck length
17
17
17
17
17
17
17
17
16
16
14
neck circumference
32
32
32
32
32
32
32
32
32
33
31
height at withers
47
46
47
49
48
47
50
48
48
49
46
width at withers
8
8
8
8
8
8
8
8
8
8
7
length of back
44
44
44
44
44
44
45
45
45
45
39
height at loins
46
46
47
49
48
47
50
50
48
49
46
waist circumference
40
40
40
40
40
40
40
43
43
43
41
length of croup
16
16
16
16
16
16
16
16
14
14
12
width of croup
11
11
11
11
11
11
11
11
11
11
11
tail length
3
24
24
24
24
24
2
3
5
5
3
chest width
17
17
17
17
17
17
17
19
19
19
17
chest length
16
16
16
16
16
16
16
16
16
16
15
chest depth
11
11
11
11
11
11
11
11
11
11
24
chest circumference
40
40
40
40
40
40
43
45
45
47
47
body length
49
49
49
53
53
51
51
50
50
50
49
height at elbows
24
24
24
24
24
24
24
24
24
25
25
height at knees
25
25
25
25
25
25
25
25
25
25
24
height at hocks
13
13
13
13
11
12
13
12
11
13
10

Table 5. Measurement of male dogs: Second part (dogs 12 to 22)

MALE DOGS
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
total length of head
20
19
17
16
17
18
18
21
21
21
22
skull length
13
12
11
10
11
12
11
12
12
13
12
muzzle length
7
7
6
6
6
6
7
10
9
8
10
cranial circumference
38
37
37
34
33
34
33
37
37
37
38
muzzle circumference
20
19
16
14
13
14
14
21
21
21
22
ear length
7
6
6
6
7
7
7
7
8
8
8
neck length
13
14
12
10
10
12
13
17
19
19
18
neck circumference
29
27
25
22
23
25
24
36
36
36
36
height at withers
47
48
43
41
42
43
42
48
47
49
48
width at withers
7
7
7
7
7
7
7
8
7
7
8
length of back
37
36
33
30
31
33
31
35
35
32
35
height at loins
47
48
43
41
42
43
42
48
48
48
48
waist circumference
40
42
39
33
32
33
30
46
46
46
46
length of croup
11
12
11
10
11
12
11
13
13
13
13
width of croup
7
8
7
7
7
7
7
7
7
7
7
tail length
8
4
1
3
4
2
3
3
24
24
3
chest width
16
16
15
15
16
17
17
16
16
16
16
chest length
19
20
17
17
17
19
20
29
29
29
29
chest depth
24
23
22
21
22
22
21
25
25
25
25
chest circumference
47
47
44
42
41
43
43
57
57
57
57
body length
47
47
47
45
46
46
45
50
50
50
50
height at elbows
23
24
22
20
21
21
21
25
25
25
25
height at knees
23
23
19
16
16
20
19
24
24
24
24
height at hocks
11
10
10
10
11
10
10
12
12
11
12

Table 6. Measurement of male dogs: Third part (dogs 25 to 33)

MALE DOGS
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
total length of head
22
21
20
20
21
21
21
20
20
20
21
skull length
12
13
11
11
14
13
13
11
13
11
13
muzzle length
10
9
9
9
7
9
8
9
7
9
9
cranial circumference
38
37
35
35
39
38
40
37
38
38
37
muzzle circumference
22
21
19
19
23
22
20
20
20
20
21
ear length
8
8
7
7
10
9
9
7
9
9
8
neck length
18
19
16
16
20
23
18
17
19
19
19
neck circumference
36
36
34
34
38
40
40
32
39
39
36
height at withers
48
48
46
46
54
54
50
48
51
51
49
width at withers
8
7
7
7
10
6
9
8
8
10
7
length of back
35
39
30
30
38
37
32
44
33
33
35
height at loins
48
48
45
45
51
51
51
46
48
48
48
waist circumference
46
46
41
41
53
50
47
40
44
44
46
length of croup
13
11
11
11
14
14
13
16
14
14
13
width of croup
7
7
7
7
10
10
9
11
8
8
7
tail length
24
24
3
3
2
2
3
3
2
23
24
chest width
16
16
14
14
16
16
22
17
15
19
16
chest length
29
32
25
25
33
30
26
16
25
25
29
chest depth
25
25
23
23
28
27
26
11
23
26
25
chest circumference
57
57
53
53
66
64
65
40
60
60
57
body length
50
50
47
47
58
55
52
49
48
48
50
height at elbows
25
25
24
24
27
28
25
25
25
25
25
height at knees
24
24
23
23
27
27
24
25
22
22
24
height at hocks
12
11
10
10
15
16
15
13
15
15
12

I have not distinguished between the short and tall types in my measurements, but the variance of height was duly documented. When I compare my measurements to those by other authors, the difference seems almost insignificant. Out of the 33 male dogs I measured, 5 were less than 45 cm tall (the shorter type) and 28 were more than 45 cm (the taller type), with 4 of the 28 taller dogs reaching the maximum height or more (all were pets). In all, the number of short dogs measured was significantly smaller than that of the tall dogs.

Table 7. Measurement of male dogs: Dogs 1 to 33, including the mean value and the minimum and maximum values

MALE DOGS
MEAN VALUE
MAXIMUM VALUE
MINIMUM VALUE
total length of head
20.04545455
22
16
skull length
12.21212121
14
10
muzzle length
7.836363636
10
6
cranial circumference
36.95454545
41
33
muzzle circumference
19.57575758
23
13
ear length
7.393939394
10
6
neck length
16.45454545
23
10
neck circumference
32.57575758
40
22
height at withers
47.48484848
54
41
width at withers
7.666666667
10
6
length of back
37.48484848
45
30
height at loins
47.06060606
51
41
waist circumference
41.84848485
53
30
length of croup
13.39393939
16
10
width of croup
8.787878788
11
7
tail length
10.09090909
24
1
chest width
16.66666667
22
14
chest length
21.66666667
33
15
chest depth
19.72727273
28
11
chest circumference
49.51515152
66
40
body length
49.42424242
58
45
height at elbows
24
28
20
height at knees
23.36363636
27
16
height at hocks
12.03030303
16
10

N:B:: The following charts show the measured range of a particular element (height at withers, length of body, head length)horizontally, and the number of dogs so measured vertically.

Chart 4. Height at the withers: Males
Chart 5. Length of the body: Males
Chart 6. Length of the head: Males

Female dogs

Similar data prevail among the bitches. The head is shorter than the male head by about 1.3 cm, and makes about 42% of the body height.
The body is by 3 cm less elongated than the body of the male dog, or the female is 2 cm i.e. less than 5% longer than it is tall.

Table 8. Measurement of female dogs: Length of head, height at withers and length of body, including the mean value and the maximum and minimum values

FEMALE DOGS
n = 30
MEAN VALUE
MAXIMUM VALUE
MINIMUM VALUE
total length of head
18.682
20
16
height at withers
44.56266667
49
39
length of body
46.59266667
52
40

Chart 7. Measurement of female dogs: Length of head, height at withers and length of body, including the mean value and the maximum and minimum values

Table 9. Measurement of female dogs: First part (bitches 1 to 15)

FEMALE DOGS
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
total length of head
18
18
17
18
18
19
18
18
17
16
17
19
18
19
20
skull length
11
11
11
11
12
12
12
11
11
10
11
11
11
11
12
muzzle length
7
7
6
7
7
7
6
7
6
6
6
8
7
5
8
cranial circumference
33
34
31
30
33
33
34
32
31
30
33
35
30
35
33
muzzle circumference
17
17
16
14
19
18
17
17
16
14
15
20
18
19
18
ear length
7
8
6
6
7
7
7
7
6
6
7
7
9
6
10
neck length
14
17
13
13
15
16
15
14
13
12
13
16
15
21
26
neck circumference
33
33
32
33
34
36
34
34
32
30
33
36
19
38
30
height at withers
43
44
41
40
42
43
44
43
40
40
42
47
44
47
46
width at withers
7
8
7
7
7
7
7
7
7
7
7
7
11
8
9
length of back
31
36
30
30
35
36
37
35
33
32
33
35
30
45
35
height at loins
43
38
41
40
42
43
44
43
40
40
42
47
44
46
44
waist circumference
38
57
35
35
39
37
38
34
31
30
30
42
45
48
42
length of croup
11
10
11
10
11
12
11
11
11
11
11
12
11
18
13
width of croup
7
9
8
7
7
7
7
7
7
7
7
7
11
16
10
tail length
3
3
3
4
4
5
4
3
4
3
3
24
20
2
20
chest width
15
14
15
16
15
15
15
15
14
14
15
15
16
16
17
chest length
29
26
26
24
27
26
27
25
23
22
22
29
15
30
29
chest depth
22
23
22
21
22
22
22
22
20
20
22
25
23
22
26
chest circumference
47
58
45
44
47
46
48
45
42
42
42
51
58
57
56
body length
46
44
44
44
45
47
47
46
43
43
43
50
45
50
46
height at elbows
21
22
21
20
21
21
21
21
20
20
22
23
23
25
23
height at knees
18
20
17
16
17
17
16
16
15
15
15
23
21
18
23
height at hocks
10
10
10
10
10
10
11
10
10
10
10
10
12
13
13

Table 10. Measurement of female dogs: Second part (bitches 16 to 30)

FEMALE DOGS
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
total length of head
20
20
20
19
17
20
18
20
17
20
19
19
19
20
19
skull length
11
13
13
12
11
13
11
12
11
12
11
11
11
13
12
muzzle length
9
7
8
7
7
7
7
8
7
8
8
8
8
7
7
cranial circumference
34
32
32
36
30
36
34
37
29
35
35
35
36
35
38
muzzle circumference
19
18
18
19
18
20
17
20
18
19
19
19
20
19
21
ear length
8
7
9
6
8
10
8
9
9
10
8
8
7
9
8
neck length
21
17
16
19
14
30
17
17
17
18
20
18
15
17
16
neck circumference
30
30
29
32
29
35
33
38
29
36
34
33
37
36
39
height at withers
48
44
47
46
39
47
41
49
40
49
46
44
47
45
46
width at withers
9
10
8
7
9
8
8
9
7
9
7
7
9
10
10
length of back
37
39
34
44
27
33
36
34
31
35
33
32
33
32
33
height at loins
44
42
34
46
39
45
38
48
39
47
43
44
47
44
46
waist circumference
44
39
34
45
43
48
57
43
35
41
44
43
52
52
52
length of croup
13
13
14
17
12
13
10
13
10
13
13
12
10
12
11
width of croup
11
14
8
12
10
11
9
11
7
11
7
8
10
12
11
tail length
3
4
24
2
2
23
3
2
3
3
20
23
2
3
2
chest width
15
14
14
16
14
17
14
16
13
15
14
14
19
18
20
chest length
28
26
30
29
21
29
26
29
23
28
27
27
28
27
28
chest depth
24
22
20
21
22
23
23
25
19
24
23
22
25
24
24
chest circumference
56
51
48
55
50
62
58
57
48
56
53
55
63
62
64
body length
49
49
48
48
40
48
44
52
43
51
45
47
49
46
49
height at elbows
27
24
24
25
21
23
22
24
21
24
25
22
22
22
22
height at knees
22
25
24
25
21
24
20
24
19
22
24
24
22
22
22
height at hocks
15
13
13
12
13
14
10
13
12
13
12
11
10
11
11

Table 11. Measurement of female dogs: Bitches 1 to 30, including the mean value, and the maximum and minimum values

FEMALE DOGS
MEAN VALUE
MAXIMUM VALUE
MINIMUM VALUE
total length of head
18.55
20
16
skull length
11.43333333
13
10
muzzle length
7.05
9
5
cranial circumference
33.33333333
38
29
muzzle circumference
17.95
21
14
ear length
7.533333333
9.5
6
neck length
16.8
30
12
neck circumference
32.86666667
39
19
height at withers
44.06666667
49
39
width at withers
7.95
11
7
length of back
34.2
45
27
height at loins
42.71666667
48
34
waist circumference
41.75
57
30
length of croup
11.96666667
18
10
width of croup
9.183333333
16
7
tail length
7.466666667
24
2
chest width
15.31666667
20
13
chest length
26.2
30
15
chest depth
22.5
26
19
chest circumference
52.16666667
64
42
length tijela
46.31666667
52
40
height at elbows
22.38333333
27
20
height at knees
20.23333333
25
15
height at hocks
11.4
15
10

Chart 8. Height at the withers: Females
Chart 9. Length of the body: Females

Chart 10. Length of the head: Females

Among female dogs, 20 bitches were up to 45 cm tall; 10 were taller than 50 cm. No female dogs were found to be taller than 50 cm.

Group statistics

Chart 11. Height at the withers: Males and females compared
Chart 12. Length of the body: Males and females compared
Chart 13. Length of the head: Males and females compared

MY MEASUREMENT INDICI

INDICI: MALES

Format index If = 104.5555

Substance index Im = 104.2757

Compactness index Ik = 100.1839

Length of head index Ig = 42.2144

INDICI: FEMALES

Format index If = 105.1059

Substance index Im = 118.3812

Compactness index Ik = 113.0698

Length of head index Ig = 42.0953

INDICI: ALL

Format index If = 104.8307

Substance index Im = 111.0652

Compactness index Ik = 106.2051

Length of head index Ig = 42.1571

Table 12. Grouped measurement data on height at the withers and body length taken between 1935 and 2005

Measurement by

Sex
Dogs
By
Mean
povećanje / umanjenje u cm u odnosu na:

sex
value
A
1
2
3
A
height
male
224
112
43.51
.

ROMIĆ
withers
female

112
43.06
.

1935-1977
length
male
224
112
46.89
.

body
female

112
45.82
.

height
male
75
36
46.88
3.37
.

1
withers
female

39
44.29
1.23
.

ROHR
length
male
75
36
51.26
4.37
.

1960
body
female

39
49.93
4.11
.

2
height
male
27
14
47.43
3.98
1.45
.

Špoljarić,Fury,
withers
female

13
44.53
1.47
0.24
.

Skalicki,Urošević
length
male
27
14
50.14
3.25
-1.12
.

body
female

13
47.31
1.49
-2.62
.

height
male
41
20
46.00
2.49
-0.88
-1.43
.
3
withers
female

21
43.00
-0.6
-1.29
-1.53
.
Špoljarić
length
male
41
20
50.60
3.17
-1.20
-0.80
.
1990
body
female

21
47.30
1.57
-2.57
-0.01
.

height
male
63
33
47.48
3.97
0.6
0.05
1.48
4
withers
female

30
44.06
1.00
-0.23
-0.47
1.06
Kormoš
length
male
63
33
49.42
2.53
-1.84
-0.72
-1.18
2000-2005
body
female

30
46.31
0.49
-3.62
-1.00
-0.99

height
male
430
215
46.26
3.45
0.39
-0.69
1.48
6
withers
female

215
43.78
0.77
-0.43
-1.00
1.06
MEAN VALUES
length
male
430
215
49.66
3.33
-1.39
-0.76
-1.18

body
female

215
47.33
1.91
-2.90
-0.50
-0.99

Chart 14. Grouped measurement data on height at the withers and body length taken between 1935 and 2005.

MY WRITINGS AND BOOKS ON THE CROATIAN SHEPHERD

HRVATSKI OVČAR jučer, danas, sutra
HRVATSKI OVČAR - slikom
HISTORICAL RECORDS OF THE CROATIAN SHEEPDOG, 1st edition
HISTORICAL RECORDS OF THE CROATIAN SHEEPDOG, 2nd edition
HRVATSKE PASMINE PASA, 1. Izdanje
HRVATSKE PASMINE PASA, 2. izdanje
CROATIAN DOG BREEDS, 1st edition
CROATIAN DOG BREEDS, 2nd edition
MLIJEKO HRVATSKOG OVČARA
PORODILJSTVO HRVATSKOG OVČARA
RAZVOJNE FAZE HRVATSKOG OVČARA
OCJENJIVANJE HRVATSKOG OVČARA
POLA STOLJEĆA KINOLOGIJE U SLAVONSKOM BRODU
TJELESNA STATISTIKA HRVATSKOG OVČARA, 1. izdanje
IZMJERE HRVATSKOG OVČARA NA PODRUČJU SLAVONSKOG BRODA 2000-2005. GODINE, 1. Izdanje

AN OVERVIEW OF TABLES AND CHARTS

Table 1.
A summary of increased/decreased height at the withers based on the measurements made between 1935 and 2005.
Chart 1.
Height at the withers of male and female dogs, including the mean value
Chart 2.
Length of the body of male and female dogs, including the mean value
Chart 3.
Measurement of male dogs: head length, height at withers and body length, including the mean value, and the maximum and minimum values
Table 4.
Measurement of male dogs: first part of a complete measurement of male dogs (dogs 1 to 11)
Table 5.
Measurement of male dogs: second part of a complete measurement of male dogs (dogs 12 to 22)
Table 6.
Measurement of male dogs: third part of a complete measurement of male dogs (dogs 25 to 33)
Table 7.
Complete measurements of male dogs: dogs 1 to 33, including the mean value, and the maximum and minimum values
Chart 4.
Height at withers: males
Chart 5.
Length of body: males
Chart 6.
Length of head: males
Table 8.
Measurement of female dogs: head length, height at withers and length of body, including the mean value, and the maximum and minimum values
Table 9.
Measurement of female dogs: first part of a complete measurement of female dogs (bitches 1 to 15)
Table 10.
Measurement of female dogs: second part of a complete measurement of female dogs (bitches 16 to 30)
Chart 7.
Measurement of female dogs: Length of head, height at withers and length of body, including the mean value and the maximum and minimum values
Chart 8.
Height at withers: females
Chart 9.
Length of body: females
Chart 10.
Length of head: females
Chart 11.
Height at withers of males and females compared
Chart 12.
Length of body of males and females compared
Chart 13.
Length of head of males and females compared
Table 11.
Grouped measurement data on height at the withers and body length taken between 1935 and 2005.
- Indici: males
- Indici: females
- Indici: all
Chart 14
Grouped measurement data on height at the withers and body length taken between 1935 and 2005.

THE SOURCES

Author's files
Prof. Stjepan Romić, Hrvatski ovčar, MOJ PAS 1977.
Group of authors, Fenotipska varijabilnost određenih pasminskih znakova kod hrvatskog ovčara
Boris Špoljarić, Hrvatski ovčar, ZOV, 1990.
Author's personal files and writings

THE SAMPLE

All dogs measured were dogs that I have bred or dogs connected with me or my dogs. I have not used any other dog for these measurements.
The measurements were taken in the manner described above, which I have designed.
The names of dogs, their registration numbers, and the names of their breeders or owners shall remain with the author.

BODY STATISTICS OF THE CROATIAN SHEPHERD

2009-11-29T11:40:00.002+01:00

Author: Jasminko Kormoš – Buco
Translate: Gordana Visković

In this work, I will discuss different results of the measurements of the height and length of the Croatian Shepherds, from the initial measurements (Stjepan Romić 1935 – 1975, Otto Rohr - 1960, a group of authors (Milivoje Urošević, Boris Špoljarić, Zlatko Skalicki, Mijo Fury) 1988, Boris Špoljarić 1990, Jasminko Kormoš – Buco 2005). I intend to present the mean values found through all the measurements undertaken to this day. Let me begin by saying that they show that the Croatian Shepherd has not substantially changed, but the dog has changed and is still changing.

Let's look at the photographs of the Croatian Shepherds from the times of Romić and Rohr, and especially the head of the dog included in Professor Romić's book MY DOG /MOJ PAS/. Frankly, this dog would be judged as „very good“ at a dog show and considered less than excellent both in conformation and in breeding.
It should be borne in mind that the Standard expressly refers to a „lighter“ bone of the Croatian Shepherd. Contrary to the Standard, however, heavy-boned dogs prevail among modern-day Croatian Shepherds, even though this discrepancy has been brought up repeatedly since the 90's.
I am not implying that a breed cannot or should not change. However, if we are to consider modifications of any kind, first we need to agree on what to change and how to go about it. We must clearly understand what we want to achieve and make it official through staging panels and through the work of a central Croatian Shepherds Breeders' Club – which we will first need to establish.
The first official measurements were taken between 1935 and 1975 by Professor Stjepan Romić and his team. It was on the basis of his measurements that the breed standard was drafted. It should be stressed that the drafting of the Standard was based on the physical measurements already taken, and not on a projected ideal of the breed.
On numerous occasions I have discussed the Croatian Shepherd and its built. I believe it is wrong to let anyone interpret the Standard in a manner which best suits his needs. While a short dog may be the preferred variety in a region, a dog of heavier built may be sought after in another, or a medium to tallish dog of a lighter built may be preferred somewhere else.
Many are the elements that can impact the actual body size of the breed, from club politics to judges making more or less informed decisions at dog shows, to breeding politics carried out by breeding monitors appointed by the clubs, to maintenance and nutrition of individual dogs. When we put all these elements together, it cannot surprise us that a dog in the city and a dog in the country are often not of the same size. As a rule, the city dog tends to be a larger dog, but this is not always the case.
I think that some wrong choices were made in selecting sires, that the breeding politics was responsible as well as the poor organisation in the breed clubs and more recently a lack of involvement of the Croatian Kennel Club in the preservations of this native breed. A preference for a large dog or a heavy-boned dog in breeding and an overall lack of control or ill-considered selection (including penalizing different breeding ideas) led us to where we stand today in the breed: we have large Croatian Shepherds with a heavier to heavy head, and dogs that are either too complacent or aggressive. In other words, we have departed from the correct breed type.
If you mate a large bitch to a large dog, then mate their large-sized offspring to another large dog, you cannot expect the Croatian Shepherds produced by this kind of breeding to remain within the normal measurements. Club breeding monitors should have put a stop to such practices long ago, but they did not. To make things more complex, the Standard determines the size of the Croatian Shepherd of either sex as being within the range of 40 cm and 50 cm, meaning that a breeder can mate a 40 cm male to a 50 cm bitch and stay within the rules. Yes, it is according to the rules, but …
It is not good practice. The Standard does not differentiate the sexes in terms of height, as it should, but makes mention of an ideal height for both sexes instead.
A male of 40 cm and a male of 50 centimetres cannot have the same bone structure. Naturally, the same is true for females.
A single value of 20 centimetres given as the length of head by the Standard cannot be proportionate to the body size of a small and that of a large dog.
The same is with the body length: they are never the same in a male and in a female even when so defined by the Standard.
A large dog is a heavy dog. It cannot stand on its hocks and it spreads the paws to distribute the burden. This then effects both the posture and the movement of the dog, as pointed out by the Club of the Friends of the Croatian Shepherd from Karlovac, mentioning also the high incidence of a heavy bone and heavy head in the present-day breed that differ from its description in the Standard. All these «small details» contribute to the process of changing the dog. If they are found on a single specimen, that particular dog has significantly departed from the breed type.
In this text, I will discuss only the measurements of the body height, with a brief comment of other body proportions. The height of the body and the heaviness of the bone are the key features if we wish to determine how close or how far our dogs are from the standard type, and what we need to do about it. The first official measurements were taken by Professor Stjepan Romić, DVM with his team (they are not named but he always used „we“ rather than „i“) in 1935. They mark the beginning of the standardization of the breed, even if it was Professor Rohr who first published his own measurements of the Croatian Shepherd.

I will try to explain the data presented in the tables in a summary fashion.
Measurement of Croatian Shepherds through different periods:
Professor Stjepan Romić, 1935-1977

Males
Mean
39.87

Small type

Deviation
.

Females
Mean
39.16

Deviation
.

Males
Mean
47.16
HEIGHT
Large type

Deviation
.
AT THE WITHERS

Females
Mean
46.97

Deviation
.

Males
Mean
43.51

Mean

Deviation
.

(Mean value of both small and large types)
Females
Mean
43.06

Deviation
.

Males
Mean
42.68

Small type

Deviation
.

Females
Mean
41.80

Deviation
.

Males
Mean
51.10
LENGTH OF BODY
Large type

Deviation
.

Females
Mean
49.84

Deviation
.

Males
Mean
46.89

Mean

Deviation
.

(Mean value of both small and large types)
Females
Mean
45.82

Deviation
.

Males
Mean
17.74

Small type

Deviation
.

Females
Mean
17.69

Deviation
.

Males
Mean
19.60
LENGTH OF HEAD
Large type

Deviation
.

Females
Mean
19.48

Deviation

Males
Mean
18.67

Mean

Deviation
.

(Mean value of both small and large types)
Females
Mean
18.58

Deviation
.

In his studies, Professor Romić distinguished between two types of the Croatian Shepherd: the small type (short) and the large type (tall). I have maintained his distinction here, but for ease of reference, I will be using the mean value of both types jointly rather than separately (and making reference to the two types when necessary in order to explain the data in the tables).

Therefore, the measurements concern both types of Croatian Shepherds and the total range of height is between 35 and 55 cm. Throughout this text, the mean value of both types of dogs considered together has been used as the height parameter.
The mean height of the male dog measured at the withers was found to be 43.51, and of the female dog 43.06 cm. The length of the head did not exceed 19 cm in either sex. Dogs of both sexes were described as elongated in shape, with the length of the body making 109% of the dog's height measured at the withers.
It follows from the data that the height at the withers did not exceed the medium value of the range provided by the Standard, and that the length of the body did not exceed the height + 10% mark allowed by the Standard.

Professor Romić also presented an overview of the parameters relating to the dogs measured between 4 and 8 years of age. The average height of the small herding dog was given as 41.48 cm, the average height of the large herding dog as 50.93 cm (with a substantial 8-9 cm difference between the two mean values), and the average height among the large city-type dogs was found to be at 50.70 cm. The mean height of all the three types considered together was established at 47.70 cm.
The mean values of the measurements made among the two groups of dogs, with the large herding dog averaging at 50.93 cm and the large city-type dog averaging at 50.70 cm defy a rather popular theory whereby puppies raised in urban settings grow into taller dogs because they are better fed than their cousins in the country.

Small

Large

Large

Together
BODY MEASUREMENT
herding dog

herding dog

urban dog

n=778
OF 8 YEAR OLDS
n=126
n=131
n=134
n=127
n=128
n=132
n=388
n=390

Male
Female
Male
Female
Male
Female
Male
Female
Height at the withers
42.36
40.61
51.15
50.72
51.16
50.25
50.71
50.70
Body length
47.54
46.18
53.27
50.72
55.04
53.47
53.07
53.86

With regard to the body length, the measurements suggest that the male dog of the small herding type is by 12.29 % longer than it is tall, while the female of the small type is 13 % longer than it is tall.
With regard to the body length of the large herding type, the male dog is by 8.10 % longer than it is tall, the female by 7.09 %; the average percentage of the body length exceeding the height at the withers comes down to 7.59 %. With regard to the large city-type dogs, the male dog is 7.58 % longer than it is tall, the female dog 6.41 %, with the average percentage of the body length exceeding the height at the withers by 6.99 %.
These findings seem to suggest that taller dogs will have shorter bodies.

Professor Otto Rohr, DVM was the first to publish his historical research and the results of his measurements of bodily proportions of the Croatian Shepherd. In his contribution to the understanding of the Croatian Shepherd which he published in 1960 (”Prilog poznavanju hrvatskog ovčara”,Veterinaria, Vol. IX, Sarajevo, 1960), Professor Rohr reported that 570 dogs were examined and 75 dogs measured (36 males and 39 females between 3 and 5 years of age) between 1949 and 1955. Professor Rohr was the first scholar to publish his measurement data, but the first body measurements ever were collected by Professor Romić. Because of a more complex approach he had adopted, Professor Romić needed more time to collate his data, but it was Romić’s measurements, not Rohr’s, that were finally used by drafters of the Standard.

Professor Otto Rohr, DVM
Data published in 1960

Mean
36 males
Mean
46.88
height

Deviation
0.64
at the withers
39 females
Mean
44.29
40-50 cm

Deviation
0.53

36 males
Mean
51.26
Body

% of height at withers
9,.4
length
39 females
Mean
48.93

% of height at withers
10.48
Head
36 males

20.40
length
39 females

20.39

Professors Rohr and Romić measured the dogs at about the same time and concurred in many findings, with Rohr's results showing a slight deviation from Romić's, particularly in regard to the height at the withers. The difference can be attributed to the fact that Professor Romić population sample was larger and included shorter dogs (Rohr did not include small dogs).
Professor Rohr found the average height at the withers to be at 46.88 cm for male dogs, 44.29 cm for female dogs. The length of body generally corresponded to the value determined by Romić, except in female dogs (Romić's female dogs have longer bodies).
Rohr's height data remained close to the middle of the height range prescribed by the Standard, but the length of the dog's head was more than Romić's measurements showed.

Milivoje Urošević, Boris Špoljarić, Zlatko Skalicki, Mijo Fury, Stočarstvo, 1988

(the following 2 tables)

Description:
Format index: If = length of the body x 100 / height at the withers
Substance index: Im = girth x 100 / height at the withers
Compactness index: Ik = girth x 100 /length of the body
Length of head index: Ig = length of the head x 100 / height at the withers

AVERAGE AND VARIANCE OF
EXTERIOR PROPERTIES (cm)

Element
Sex
n
/x
S /x
S
V(%)
Variance
Height at
Males
14
47.43
1.08
4.03
8.5
39 - 53
withers
Females
13
44.54
0.94
3.41
7.65
40 - 49
Length
Males
14
50.14
1.08
4.03
8.05
43 - 56
of body
Females
13
47.31
0.85
3.07
6.48
43 - 52
Length
Males
14
21.21
0.42
1.57
7.38
18 - 23,5
of head
Females
13
19.54
0.47
1.70
8.71
18 - 22

AVERAGE AND VARIANCE OF
EXTERIOR PROPERTIES' INDICI
(% OF

HEIGHT AT WITHERS)

Index
Sex
n
/x
S /x
S
V(%)
Variance
1
Males
14
105.82
0.94
3.51
3.32
100.00 – 109.80

Females
13
106.37
1.17
4.21
3.95
102.38 – 115.00
2
Males
14
126.22
2.94
10.99
8.71
110.20 – 157.14

Females
13
129.98
2.66
9.59
7.37
115.22 – 144.19
3
Males
14
119.30
2.63
9.85
8.25
108.00 – 146.67

Females
13
122.35
2.09
7.56
6.18
110.42 – 137.78
4
Males
14
44.70
0.49
1.85
4.15
41.86 – 48.72

Females
13
43.86
0.45
1.63
3.73
41.30 – 46.81

Compared to Rohr's measurements, the measurements taken by this group of scholars showed a degree of deviation that can be reasonably explained by the size of their sample, which consisted of 27 specimens, and its location (Rijeka and Županja).
The height at the withers determined by this group of authors showed a slight increase of 0.55 cm for the males and 0.25 cm for the females.
The increased body height compared to the one measured by Rohr is not significant, considering that 28 years of breeding elapsed between the two measurements.
However, the average height at withers of male dogs did increase, even if slightly, and was now at half the range, while the average height at the withers of female dogs still did not reach the middle mark of the range envisaged by the Standard.
On the other hand, body length was now decreased by 1.12 cm for male dogs, and by 1.63 cm for female dogs.

At a Croatian Shepherd specialty show that took place on 24 June 1990 at the Federal All Breed Show in Zupanja, 41 dogs were brought before the judge Boris Špoljarić. In his report, published in «ZOV» magazine (No.167/1990), Boris Špoljarić commented:
«Four years ago we saw specimens mostly from limited breeding and a small number of dogs that were inconsistent in type. Those were mostly heavy-set dogs with broad (massive) skulls, incorrect ear carriage (wide at the base and almost completely folded), poor movement, with white spots at the croup, in the hind legs fringes and on the legs (none of these allowed by the Standard), and a pronounced sharp temperament that is not characteristic for the breed. Four years ago one could reasonably say that future breeding and preservation of the breed was seriously challenged.
What has been done to change it? The only thing possible: Dogs were identified and registered in the JUR Register in the areas where Croatian Shepherds are still utilized as unsurpassed herding dogs. Croatian Shepherd fanciers from two breed clubs, KD «Županja» and KD «Brod» from Slavonski Brod, played a major role in this undertaking. About 50 dogs in all have been registered in the JUR Register.
Today the Register includes a number of offspring of those dogs. The registration of new specimens and the subsequent enlargement of the breeding pool soon began to produce good results, as evidenced by the dogs exhibited at the show in Županja. When registering dogs with the JUR Register, care was taken to exclude dogs with heads that were too broad or too heavy, to avoid a problem that was very much in evidence before.»
Boris Špoljarić continued with a comment on body measures:
«With respect to bodily proportions (height and length), the situation is more than satisfactory. The average height of the dogs presented was 46 cm, and of the bitches about 43 cm. Two specimens had bodies that were somewhat longer than envisaged by the Standard, and only one dog had a body that was shorter than described in the Standard (he was approximately 5% longer than he was tall). All the other dogs presented were by about 10% longer than they were tall.
No problems with topline or the back and croup alignment were spotted and only one presented dog had a sagging back.»

Boris Špoljarić, 1990

Mean
Males
Mean
46.00
height

Deviation
.
at the withers
Females
Mean
43.00
40-50 cm

Deviation
.

Males
Mean
50.60
Length

% of height at withers
.
of body
Females
Mean
47.30

% of height at withers
.

These Špoljarić's measurements showed a decreased height at the withers which still exceeded, by about 3 centimetres, the height as established by Romić. The average height of the male was slightly over the middle mark in the Standard, and females were slightly shorter than those measured by Romić (by about 0.3 cm).

A draft for a new Standard was prepared for a panel on the Croatian Shepherd that took place on 9 December 1995 in Zagreb. At the panel, the representatives of the Croatian Native Breeds Club from Slavonski Brod stressed, as they have continued to do until the present day, the importance of keeping the height within the Standard range, and indicated a number of problems which have emerged in breeding with popular sires, most notably «a large and heavy head, a heavy set body, departure from the type . . . «, stressing that the desired head type should be a light vulpoid head.

The height section of the Draft Standard presented on 9 December 1995 at the panel in Zagreb described the height in the following terms:

«HEIGHT: The ideal height measured at the withers is 45 cm for both male and female dogs.» However, Šandor Horvath and his group proposed that the «…height range allowed by the Standard be expanded to include everything from 35 to 55 cm) since the Shepherds today, thanks to a better nutrition, are much taller than they used to be» and said that « … in the evaluation of the Croatian Shepherd, the emphasis should not be on its height but on the correctness of type and structure.»

In his booklet «CROATIAN SHEPHERD as it was, is and shall be» («HRVATSKI OVČAR jučer, danas, sutra», 2001), discussing the height of dogs as part of his commentary of the Standard No. 277, Jasminko Kormoš – Buco speaks for the shorter dog, saying that they are about to «vanish» since «large» dogs are always considered better than small dogs even if the actual use of dogs with stock, as the ultimate standard of proof, has shown that the opposite is in fact the case. According to this writer, the ideal height is the average height according to the Standard, and the ideal structure a lighter body with a lighter head.
The head of the Croatian Shepherd, therefore, should be a light head. The writer reiterates this proposition in all his writings. The writer is also a breeder of Croatian Shepherds, breeding from lines descending from JAN, a handsome dog of the smaller type who has returned a large number of quality dogs through linebreeding (2-3 and 3-3), dogs that are true representatives of the breed in both confirmation and temperament.

The record of a panel on the Croatian Shepherd that took place on 11 May 2002 in Đakovo also makes a reference to the ideal height for both sexes being 45 cm; the wording came from the new Draft Standard presented on 9 December 1995. in Zagreb.

The height and the need to alter the Standard in that respect was the subject of much discussion at the panel («the height should certainly be more than it is in the present Standard of the Croatian Shepherd, but its actual language is unclear or not well chosen». The same participant who proposed an alteration of the Standard height later in the discussion said that «the Standard should not be changed but its wording adjusted in line with the recommendations »).
Members of MK «Hrvatski ovčar» from Đakovo were also in favour of a greater height and a stronger bone but did not advance any proposals to that effect at the panel.

The proceedings of the Assembly of the ASSOCIATION OF FRIENDS OF THE CROATIAN SHEPHERD FROM KARLOVAC document were concerned with similar problems: «The Standard describes the head of the Croatian Shepherd as «relatively light», «wedge shaped» and «lean», how come there are more and more «BIG HEADS» among the Croatian Shepherds examined by experts, dogs that deviate from the type prescribed by the Standard?»

In 2005, Jasminko Kormoš – Buco took measures of all bodily proportions using specimens from the Brod-Posavina County. Part of the parameters established are presented here.

A total of 63 dogs were measured, including 33 males and 30 females, ranging from 1 to 13 years of age (most dogs being between 2 and 3 years old).
The average height of the male specimens was found to be 47.50, or 4 centimetres more compared to the measurements taken by Professor Romić approximately 30 years earlier.
The average body length was found to be 49.37 cm, exceeding the dog's height at the withers by 4%.

MALE DOGS n = 33
MEAN
MAXIMUM
MINIMUM
Overall length of head
19.92082111
22
16
Height at the withers
47.49951124
54
41
Length of the body
49.36852395
58
45

The measurements of female dogs produced similar results.

Length of head in female specimens was by 1.3 cm less than that of males and made about 42% of the height at withers; body length of the female dog was less than the male's by 3 cm, exceeding by about 2 cm, or less than 5%, the mean height of the female dog.

FEMALE DOGS
n = 30
MEAN
MAXIMUM
MINIMUM
Overall length of head
18.682
20
16
Height at the withers
44.56266667
49
39
Length of the body
46.59266667
52
40

The following table presents the parameters, measurements of height at the withers taken in different periods. What this data shows is that the height of dogs throughout this time period substantially has not changed!

SUMMARY OF INCREASED/DECREASED HEIGHT AT THE WITHERS
AS DETERMINED FROM THE EARLY MEASUREMENTS UNTIL PRESENT DAY
Date of measurement
Measurements taken by
n
Height
at the
withers

Males
Females
Mean
1935 – 1975
Stjepan Romić
224
43.51
43.06
43.30
1960
Otto Rohr
75
46.88
44.29
45.58
1988
Špoljarić, Fury, Skalicki, Urošević
27
47.43
44.54
45.98
1990
Boris Špoljarić
41
46.00
43.00
44.50
2005
Jasminko Kormoš - Buco
63
47.48
44.06
45.77
1935 - 2005
All of the above
430
46.26
43.79
45.03

The summary of the increased/decreased height at the withers measured at different periods shows that the mean value of all measurements was 46.26 cm for the males, and 43.79 cm for the females, and that the average height throughout this time remained at the middle mark of the height range prescribed by the Standard, or at 45.02 cm.

It should be stressed that dogs measured by Romić and Rohr, as well as part of the dogs measured by Špoljarić and Kormoš, were previously unregistered dogs and that city-based breeders or show judges had no or extremely limited impact on their breeding.

This would mean that dogs in the country and city dogs presented at dog shows are two different types of dog. This would also mean that we can avoid further deviation from the true type and preserve the original form of the dog only through the registration of all dogs that confirm to the Croatian Shepherd and the introduction of new bloodlines into the breeding pool. If we fail to do that, the large dog (taller and longer) will only grow further apart from the breed type.

In conclusion, we bring you a table showing all the measurements referred to above and their relation.

Measured by

Sex
n
By sex
Mean value
Increase/decrease (cm) in relation to:

A
1
2
3
A
Height/
Male
224
112
43.51
.

ROMIĆ
withers
Female

112
43.06
.

(1935-1977)
Body
Male
224
112
46.89
.

length
Female

112
45.82
.

Height
Male
75
36
46.88
3.37
.

1
withers
Female

39
44.29
1.23
.

ROHR
Body
Male
75
36
51.26
4.37
.

(1960)
length
Female

39
49.93
4,11
.

2
Height
Male
27
14
47.43
3.98
1.45
.

Špoljarić, Fury,
withers
Female

13
44.53
1.47
0.24
.

Skalicki, Urošević
Body
Male
27
14
50.14
3.25
-1.12
.

length
Female

13
47.31
1.49
-2.62
.

Height
Male
41
20
46.00
2.49
-0.88
-1.43
.
3
withers
Female

21
43.00
-0.6
-1.29
-1.53
.
Špoljarić
Body
Male
41
20
50.60
3.17
-1.20
-0.80
.
(1990)
length
Female

21
47.30
1.57
-2.57
-0.01
.

Height
Male
63
33
47.48
3.97
0.6
0.05
1.48
4
withers
Female

30
44.06
1.00
-0.23
-0.47
1.06
Kormoš
Body
Male
63
33
49.42
2.53
-1.84
-0.72
-1.18
(2000-2005)
length
Female

30
46.31
0.49
-3.62
-1.00
-0.99

Height
Male
430
215
46.26
3.45
0.39
-0.69
1.48
6
withers
Female

215
43.78
0.77
-0.43
-1.00
1.06
MEAN
Body
Male
430
215
49.66
3.33
-1.39
-0.76
-1.18
VALUE
length
Female

215
47.33
1.91
-2.90
-0.50
-0.99

When we put together all the data concerning 430 dogs of both sexes, the mean height at the withers for both sexes is 45.02 centimetres, and the mean body length for both sexes is 48.49 centimetres, making the dog a bit more than 8% longer than it is tall.

Sources:

FENOTIPSKA VARIJABILNOST POJEDINIH EKSTERIJERNIH MJERA HRVATSKOG OVČARA
Urošević, Špoljarić, Skalicki, Fury (Stočarstvo, 42/1988)

MOJ PAS
MOJ PAS, special edition, 1977, Professor Stjepan Romić (Moj pas, 1977)

STANDARD 277.
FCI (FCI, 1969)

ZOV - HRVATSKI OVČAR - PREPOROD PASMINE
ZOV br.167/1990, Boris Špoljarić

STRATEGIJA I UNAPRIJEĐENJE RAZVOJA HRVATSKOG OVČARA
Jasminko Kormoš – Buco (Slavonski Brod, 2001)

HRVATSKI OVČAR jučer danas, sutra
Jasminko Kormoš – Buco (1st edition, Slavonski Brod, 2001)

HRVATSKI OVČAR jučer danas, sutra
Jasminko Kormoš – Buco (2nd edition, Lulu, USA, 2007)

HRVATSKI OVČAR
Jasminko Kormoš – Buco, (Lulu, USA, 2007)

PROCEEDINGS OF THE PANELS ON THE CROATIAN SHEPHERD (ZAGREB, 1995 AND ĐAKOVO, 1992)
Author's files

PROCEEDINGS OF THE ASSEMBLY OF THE CLUB OF FRIENDS OF THE CROATIAN SHEPHERD, KARLOVAC
Karlovac, ____________

DRAFT AMENDMENTS TO THE STANDARD
Klub Hrvatski ovčar» Zagreb
Matični klub «Hrvatski ovčar» Đakovo Kinološki klub Hrvatskih autohtonih pasmina pasa – Slavonski Brod

RECORD STORICO SULLA SHEEPDOG CROATA

2009-11-29T11:38:00.002+01:00

Il primo record scritto sulle date pastore croato dal 14 secolo.
Petar Horvat, vescovo di Ðakovo, scrisse nel 1374 che croati avevano portato un pastore cane lungo il passaggio alla loro nuova terra. Egli cui il cane come CANIS PASTORALIS CROATICUS--il croato pastore. Secondo la Si noti, il cane era di circa 3 palme (circa 45 cm) alte, con medio-lungo graffe mantello cutaneo o semi-prick le orecchie e una guardia molto bene di tutti animali domestici.
Vescovo di Ðakovo Petar Bakic anche scritto riguardo il pastore croato in suo manoscritto 1719 su "la vita del popolo e Raising di stock in Ðakovo e i suoi Domini Anno dintorni 1719." Ha citato le parole scritta dal vescovo Petar nel 1374 e fornendo la propria descrizione del cane, ha dichiarato che il pastore croato non era cambiata rispetto al precedente registrare (da 1374 a 1719) e aveva conservato la forma e designati dall'esterno Petar vescovo nel 1374.
Andrija Keckemeti, il responsabile della Chiesa immobiliari, ha scritto sul croato "Relazione sulla Raising del materiale in una relazione Sheepdog nella sua lingua latina- Estate Ðakovo nel 1737: ""ricerche Petar, vescovo di Ðakovo, scrisse nel 1374, durante il reinsediamento dei croati ha portato il pastore croato da ha continuato la loro patria originale alla Croazia e la riproduzione. Il cane è su 3 palme (circa 45 cm) alte, coperti in un mantello nero graffe medio-lungo, con brevi capelli sulla testa. Eears sono cutaneo o semi-prick. Il cane mandrie tutti tipi di bestiame ed è una guardia casa eccellente. "
Franjo Klein, il responsabile e il chirurgo dell'estate Diocesi in Ðakovo, fornite una descrizione piuttosto dettagliata del cane nel suo record 1742: "The Croato Sheepdog è l'acronimo alte di circa 3 palme. Cappotto è parentesi e nero.Capelli sono breve sulla testa e medio-lungo sul resto del corpo. Museruola è pointy e orecchie semi-prick o cutaneo. Il cane è molto utile con tutti e talento tipi di bestiame."
Petar Lukic, Preside di Ðakovo e manager dell'estate Diocesi in Ðakovo, in la relazione "on la stato di stock generazione sull'estate della Ðakovo Vescovato e suoi dintorni nel 1752,"ha scritto in latino:"TheCroato È una grande importanza per la sensibilizzazione delle scorte nell'area Ðakovo Sheepdog.Il cane mandrie pecore, capre, maiali, vacche e cavalli. Si tratta di circa 3 palme alte, nero al grigio-nero in colore, con una folta coda. Viene trovato un bobtail occasionali come pure. Il mantello è medio-lungo e senza problemi di parentesi. Capelli sulla testa fino alla le orecchie è breve. La museruola è pointy e le orecchie prick o semi-prick. La testa è a forma di volpe. È anche molto buono come un cane di casa. Secondo a Bakic, il nostro antenati portato quel cane dalla loro patria originale quando si sono trasferiti a queste regioni. Il cane è stato allevato in Croazia tutta dopo l'insediamento ed è il più numerosi razza del cane in Croazia. "
Una traccia scritta più recente sulle date pastore croato dal 1854.L'autore è il Dr. Franjo Bertic, veterinario Contea in Ðakovo (anche un medico). Nel suo opuscolo "on the History of la fattoria di cavallo in "Ðakovo, scrisse che i cavalli erano ammassate daCroato Sheepdogs, che ha anche i cani di casa eccellente. Il cane ha descritto come alto, con un mantello nero graffe medio-lungo 40-50 cm. La testa era coperta dal pelo corto e le orecchie cutaneo o semi-prick. Egli ha descritto come un po' pointy e la coda, se la museruola presenti in whelp, come un po' folta. Bertic ha scritto inoltre che il caratteristiche del cane erano piuttosto stabile, come la forma non aveva cambiato nel secolo precedente - il cane era rimasto lo stesso vescovo Ðakovo Petar Lukic aveva descritto 100 anni prima. Secondo a Bertic, tutti i cani nella villaggi della Contea Ðakovo al momento, ad eccezione di rossiccio giallognolo i cani di caccia con le patch bianche sulla testa e piedi, erano croato sheepdogs.

I record più recenti si basano su e cito la stessa origine, o modificare la forma ma mantenere quasi la descrizione identici.

L'ORIGINE DELLA
CROATO SHEEPDOG
-TESI-
1. Il croato Sheepdog è stata formata in patria originale dei croati e siamo giunti alla Croazia moderna con il croato tribù.
Questa è una tesi ampiamente accettata, come evidente dal fatto che quasi tutti i autori di record sul croato Sheepdog, sia croati e gli stranieri, lo stato che il pastore croato fornita con il prima tribù croato intorno il settimo secolo a.d. a ciò che è ora di Croazia. Ricordate il manoscritto del vescovo Petar nel 1374, dove egli cui il cane come CANIS PASTORALIS CROATICUS, o pastore croato.Secondo il vescovo, i croati portato il cane insieme quando si sono trasferiti a la nuova patria da quella originale. Come sappiamo, non tutte le tribù croato è giunto alla Croazia moderna; alcuni fuse con altri popoli o semplicemente gradualmente scomparso. Ciò spiega probabilmente i cani che portano una somiglianza impressionante a nostro croato Sheepdog. Tra questi è sicuramente Luks, il cane dall'ex Unione Sovietica (a base di alcuni autori) e il Mudi ungherese, cui predecessore diretto è il croato Cani Sheepdog; alcuni del Nord Europa centrale e probabilmente hanno sangue pastore croato nonché, compresa la svedese Spitz, Schipperke.
Petar quale vescovo e il suo successore vescovo Petar Bakic si basava su quando essi ha scritto sul croato Sheepdog nel 1374 e 1719 rimane sconosciuto. Simili, se non lo stesso, i cani possono sono stati trovati in possesso di altri popoli e di ulteriore selezione tradotta in altre razze. Tutte le più recenti record Chinati sul manoscritto da 1374. Se il cane descritto, è stato infatti il cane che oggi sappiamo che può solo indovinare da piuttosto asciutta, benché per l'età relativamente dettagliato Descrizione. Le descrizioni corrispondono certamente, ma è certamente interessante che il cane non era stato descritto prima di scrivere del vescovo Petar nel 1374 o tra quel tempo e 1719. Stato vescovo Petar fatto che i croati avevano portati i cani con loro? Egli ha fornito alcuna prova. Vecchi Chiesa libri da prima Petar vescovo deve essere studiato per un record più credibile. È interessante notare che basta, non vi sono record del cane in altre parti della Croazia. A meno che non sia più prova credibile il cane provenienti in Croazia con le tribù croato da casa loro originale è trovare presto, dovremmo considerare che l'origine del pastore croati sono stati diverso.
2. Il croato È stata formata Sheepdog sulla pista del movimento delle tribù croato dalla loro patria originale per la Croazia.

Incroci con altri cani di può allora rilevato per il lungo viaggio delle tribù croato a ciò che è ora di Croazia hanno svolto un ruolo nella formazione del pastore croato. Tracce di che potrebbero essere il cutaneo e semi-prick orecchio, il cappotto approntata e parentesi, il lungo e breve coda, la statura più alto e più breve, aggressione e assenza di essa, rivestimento i colori e così via.
3. Il croato Sheepdog è stata formata in ciò che è ora Croazia prima dell'arrivo dei croati.
Non vi è alcuna prova che il croato tribù sono venuti a queste parti e trovano persone che ha sollevato il bestiame, ma non hanno avuto cani. Tale disposizione era impossibile al momento. Di conseguenza, quando essi sono arrivati, il croato tribù trovano persone che vivevano fuori bestiame e aveva un certo tipo di cane essi ha sollevato. Il cane è stato forse il predecessore del nostro pastore croato! O forse il tipo di cane da cui è stato creato il nostro cane? Non vi sono record sulla composizione dei croati nella regione e portare il cane insieme. La dichiarazione è resa molto più tardi storia, su un divario di 500 anni. Se i croati portato il cane con loro o trovate che qui è incerto. Sicuramente, tuttavia, il cane non è cambiato molto dal primo record per il giorno attuale.
4. Il croato Sheepdog era formata da cani simili per il pastore croato contemporaneo, o i cani il croato tribù trovato al momento dell'arrivo e i cani che hanno portato con loro.
I croati possono hanno portato loro sheepdog insieme con gli allevamenti quando si sono trasferiti per la nuova patria, e quando sono arrivati, più o meno incontrollate croci per i cani trovati nella regione possono hanno avuto luogo. È stato il risultato delle croci Forse il prototipo di quello che è ora il pastore croato. Il risultante di nuovo tipo di cane era good-looking e aveva un temperamento buona e capacità di lavoro.

277 STANDARD.

Interfacce FCI standard n. 277-CROATO SHEEPDOG
ORIGINE: Repubblica di Croazia
DATA DI PUBBLICAZIONE DELLA NORMA VALIDA ORIGINALE: 23.6.1969
UTILIZZO:
Questa razza possiede un istinto ereditaria eccellente per la pastorizia tutti i tipi di bestiame, ma potrebbe anche essere facilmente addestrati per tutti i tipi di sport del cane. Rende un ottimo watchdog e un cucciolo di casa amabile.
CLASSIFICAZIONE FCI:
Gruppo 1. Sheepdogs e Cani di bovini (ad eccezione della Svizzera Cattle Dogs)
Sezione 1. Sheepdogs
Senza processo di lavoro
ASPETTO GENERALE:

Il croato Sheepdog è di altezza media inferiore. Il colore di base è nero. Capelli breve su la testa e gambe caratterizzano la razza.
COMPORTAMENTO/TEMPERAMENTO:
È un lithe, ansiosa e cane del modesto Pastore, che può essere facilmente addestrati.
PROPORZIONI IMPORTANTI:
Supera la lunghezza del corpo l'altezza a withers di circa il 10 %, in modo che il cane è di un po' forma quadrata allungata.
TESTA
REGIONE CRANICA:
In generale: Il capo è relativamente leggera, snella e a forma di Cuneo. Il rapporto tra il muso e il cranio è 9: 11. È la lunghezza totale della testa circa 20 cm.
Cranio: Leggermente arrotondato cranio spoglia verso il naso. Non sono accentuati gli archi delle sopracciglia. Il le guance sono arrotondate. Il occiput possono essere distinti.
Arrestare: leggermente pronunciata.
REGIONE DEL VISO:
Naso: Sempre in nero e in linea con la cresta del naso.
Museruola: Snello, colmo di naso Guardando dal profilo è retta ed è un'estensione di cuneiformi il cranio. La mascella inferiore è ben sviluppato e costituisce un insieme armonico con la linea di cresta il naso. La museruola né punta né quadrato.Denti: Bene sviluppate, un morso forbici completa. Livello morso è accettabile, ma non auspicabile.
Labbra: Secco, vicino di raccordo e morbidi. Il pigmento labbro visibile è nero. Angolo della bocca è stretto.
Gli occhi: Castagno marrone al nero, mezzo in dimensioni, forma di mandorla, essi danno un espressione vivace per il cane e sono impostati in orizzontale. Cerchi della palpebre sono scura raccordo pigmentata e stretto, vicino agli occhi.
Le orecchie: Triangolare in forma, medie, eretta o semi-erect, imposta un po' al lato. Erigere le orecchie sono più auspicabile. Non è consentito l'orecchio ritaglio.
COLLO:

Gli aumenti leggermente sopra il Torna la linea. Le linee superiore e inferiore del collo sono rette. Moderatamente a lungo, è di resistenza media, arrotondata profondi e bene, muscolare. È la pelle senza dewlap e coperto da un mantello ad alta densità.
CORPOWithers: Non pronunciata. La transizione verso il collo è graduale.Retro: Semplice, breve e muscolare.
Lombata: Short e fermamente accoppiati.
Petto: Ampia lunga, Media e abbastanza profonda. Le nervature sgorgato, forechest leggermente pronunciati. La transizione per il collo è in linea retta.
Ventre: leggermente nascosto l'alto. I filetti sono completo e robusto. Croup: Media a lungo, leggermente inclinato giù, muscolare e piuttosto ampio.
CODA:
Imposta medio alto, con peli lunghi e spessi, nel riposo si blocca rilassati o avviene a livello posteriore. In attenzione che si è effettuato di sopra della linea posteriore. Vi sono nati senza cani o con un breve coda, o la coda è ancorata in modo che, in un maschio adulto, sia su 4 cm di lunghezza.
ARTI
QUARTI ANTERIORI:
Le gambe sono rette, parallelo guardando dalla parte anteriore e di media lunghezza. Angolazione della parte anteriore gambe è più aperto, il cane è l'acronimo più ripida. Lame di spalla sono medio lungo e steeper muscolare, un po' insieme. La parte superiore del braccio è relativamente breve. L'avambraccio è lungo e muscolare. Ossa è più leggeri.
Pasterns a secco, indistinto, breve e non completamente verticale. Le zampe sono piccole, forte, semi-rabbit-simili. Le dita è ben a maglia, bene e fermamente imbottite. Il i chiodi sono neri o grigio.

QUARTI POSTERIORI:
Le zampe sono medio-angulated. Da dietro, le gambe sono parallele. È lunga la coscia inferiore e il hock è inferiore. È la coscia superiore dello spessore medio, ben muscled.Il hocks sono asciutto e distinti, ben angulated.
Zampe sono gli stessi la parte anteriore quelli, piccoli e robusti, anche se un po' allungati. Sono dewclaws rimosso.

DEAMBULAZIONE / MOVIMENTO:
Il croato Sheepdog si sposta in una vivace trotto con passaggi moderatamente lunghi.
CAPPOTTO TEXTURE:
La lunghezza dei capelli per il retro è tra 7 e 14 cm. Il foreface è sempre shorthaired. Sono le orecchie shorthaired sul longhaired all'interno e all'esterno. La parte posteriore della forelegs ha più capelli a pastern e forme sfumatura. Le zampe hanno una marcata sfumatura dalle natiche per la hocks. Il mantello è relativamente morbido, ondulata di parentesi, ma non deve essere vaghe. Il undercoat deve essere ad alta densità.

Colore:
Il colore di base della è il mantello nero. Pochi capelli bianchi possono essere tollerate. Bianco le indicazioni sul testa, corpo o coda non sono ammesse, ma sono piccole indicazioni bianche ammissibile per la gola e il forechest. Indicazioni sulle dita del bianco o le gambe sono ammissibili ma indesiderabili. Bianco gambe fino a pasterns inferiore del segni del cane su spettacoli.
HEIGHT: L'altezza a withers nei maschi e femmine è di 40-50 cm.
DIFETTI: Ogni partenza dai punti di cui sopra deve essere considerato una colpa e la serietà con cui debba essere considerata la colpa deve essere esatta proporzione al suo grado. 1. Qualsiasi altro colore del naso del nero,
2. Due o più di prima premolars (PM1) mancante,
3. Oltre- o undershot ganasce,
4. Giallo o gli occhi di albino,
5. Drooping le orecchie,
6. Cappotto completamente vaghe o è troppo lungo,
7. Più lunghi capelli su foreface,
8. Le indicazioni del bianco su testa, corpo o coda,
9. Altezza alla withers qui sotto o tramite lo standard in uno
NB: Gli animali maschile devono avere due testicoli apparentemente normale pienamente discendenti nello scroto.

Autore: Jasminko Kormoš – Buco, interfacce FCI giudicare

Slavonski Brod, possono 2003.

HISTORISCHE DATENSÄTZE AUF DER KROATISCHEN SHEEPDOG

2009-11-29T11:36:00.001+01:00

Die erste schriftliche Erwähnung auf der kroatischen Hirtenhund stammt aus dem 14. Jh.

Petar Horvat, dem Bischof von Đakovo, schrieb in 1374, dass Kroaten ein Hirte gebracht hatte Hund zusammen unterwegs zu Ihrem neuen Land. Er bezog sich auf der Hund als CANIS PASTORALIS CROATICUS--die kroatischen Schäferhund. Laut der Notiz die Hund wurde über 3 Palmen (ca. 45 cm) hoch, mit Medium-Long geschweiften Fell und Prick oder Semi-prick Ohren, und eine sehr gute Guard von alle Haustieren.

Bischof der Đakovo Petar Bakic schrieb auch über die kroatische Hirtenhund in seine 1719 Manuskript "auf das Leben der Menschen und Raising der Aktie in Đakovo und Seine Umgebung Anno Domini 1719." Er zitierte die Worte von Bischof geschrieben Petar in 1374 und seine eigene Beschreibung des der Hund, festgestellt, daß die Kroatische Hirtenhund hatte nicht seit der vorherigen Datensatz (von 1374, 1719) geändert und die Form und die äußere von Bischof Petar 1374 beschrieben gehalten hatte.

Andrija Keckemeti, der Kirche Estate-Manager schrieb über die kroatische Hirtenhund in seinem Latein-Sprache-Bericht "Bericht auf das Auslösen der Stock in Đakovo Mietwohnungen in 1737: ""als Petar, Bischof von Đakovo, schrieb in 1374, während die Wiedereinrichtungsbeihilfe die Kroaten brachte die kroatischen Hirtenhund aus ihrer ursprünglichen Heimat, Kroatien und Zucht hat fortgesetzt. Der Hund ist etwa 3 Palmen (ca. 45 cm) hoch, in ein Medium-Long geschweiften schwarzen Fell mit bedeckt kurzen Haaren auf den Kopf. Eears sind Prick oder Semi-prick. Der Hund herds alle Typen von Rindern und ist eine ausgezeichnete Haus-Guard. "

Franjo Klein, die Manager und Chirurg der das Bischofsamt gut in Đakovo, sofern eine Vielmehr detaillierte Beschreibung der der Hund in seine 1742-Datensatz: "The kroatischen Sheepdog steht etwa 3 Palmen hoch. Fell ist geschweifte und Schwarz. Haar ist kurz auf der Kopf und Medium-Long auf den Rest des Körpers. Schnauze ist pointy und Ohren Semi-Prick oder Prick. Der Hund ist sehr begabter und nützliche mit allen Arten von Rinder."

Petar Lukic, Dekanin der Đakovo und Manager von der Hochstift-Estate in Đakovo, in seinem Bericht "auf der Staat der Stock auslösen auf the Estate von der Đakovo Hochstift und seine Umgebung in 1752,"schrieb in Latein:"die Kroatische Hirtenhund ist eine große Bedeutung für die Sensibilisierung der Bestand in der Đakovo Bereich. Der Hund herds Schafe, Ziegen, Schweine, Kühe und Pferde. Es geht um 3 Palmen hoch, Schwarz zu Grau-Schwarz in Farbe, mit einem buschig Schwanz. Eine gelegentliche Bobtail ist auch gefunden. Das Fell ist Medium-Long, glatte, geschweiften. Haar auf der Kopf bis zu den Ohren ist kurz. Die Schnauze ist pointy und die Ohren stechen oder Semi-Prick. Der Kopf ist Fox-förmigen. Es ist auch sehr gut als ein Haus Hund. Laut Bakic brachten unserer Vorfahren, Hund aus ihre ursprüngliche Heimat Wenn Sie in diesen Regionen verschoben. Der Hund hat in der gesamten Kroatien gezüchtet worden Seit die Siedlung und ist die am meisten zahlreiche Hunderasse in Kroatien. "

A neuere schriftliche Datensatz auf der kroatischen Hirtenhund stammt aus dem 1854. Die Autor ist Dr. Franjo Bertic, Bezirk Tierarzt in Đakovo (auch eine Arzt). In seine Broschüre "zur Geschichte der Horse-Farm in Đakovo,"schrieb er, dass Pferde durch kroatischen Sheepdogs herded wurden die ausgezeichnete Haus Hunde sowie gemacht. Er beschrieb den Hund als 40 bis 50 cm hoch, mit einem Medium-Long geschweiften schwarzen Fell. Der Kopf war von kurzen Haaren bedeckt und die Ohren Prick oder Semi-prick. Die Schnauze, die er als ein bißchen pointy beschrieben und die Schwanz, sofern vorhanden in Whelp, als etwas buschig. Bertic schrieb, weiter die Merkmale der der Hund waren eher stabil, da seine Form nicht in geändert hatte vorigen Jahrhunderts--hatte der Hund die gleiche wie Đakovo Bischof Petar blieb Lukic hatte es 100 Jahre vor beschrieben. Laut Bertic, alle Hunde in die Dörfer von Đakovo County zum Zeitpunkt, mit Ausnahme der rötlich-gelblich Jagd Hunde mit weißen Flecken auf den Kopf und Ständer, wurden kroatischen Sheepdogs.

Mehr jüngsten Datensätze verlassen sich auf und die gleiche Quelle zitieren oder ändern Sie das Formular jedoch behalten die Beschreibung, die fast identisch.

DER URSPRUNG DER KROATISCHEN SHEEPDOG-- DIPLOMARBEITEN

1. Der kroatischen Hirtenhund in die ursprüngliche Heimat der die Kroaten gegründet wurde und begab sich: moderne Kroatien mit den kroatischen Stämmen.

Dies ist eine weit akzeptierte These, als offensichtlich aus der Tatsache, die fast alle Autoren von Datensätzen auf der kroatischen Hirtenhund, Kroaten und Ausländern, Mitteilung, dass die kroatische Hirtenhund kam mit der erste kroatische Stämme rund um die 7th Jahrhundert A.d., was nun Kroatien ist. Denken Sie daran das Manuskript der Bischof Petar in 1374, wo er den Hund als CANIS PASTORALIS CROATICUS, nach oder Kroatische Hirtenhund. Laut der Bischof brachte die Kroaten den Hund entlang Wenn Sie in der neuen Heimat als dem ursprünglichen verschoben. Wie wir wissen, nicht alle Kroatische Stämme kam nach modernen Kroatien; einige mit anderen Völkern zusammengeführt oder einfach allmählich verschwand. Das erklärt vermutlich die Hunde, die tragen eine auffallende Ähnlichkeit mit unsere kroatischen Hirtenhund. Unter Ihnen ist definitiv Benjamin Luks, der Hund aus der ehemaligen Sowjetunion (laut einige Autoren), und die Ungarische Mudi, deren direkte Vorgänger der kroatischen Hirtenhund ist; einige Nord- und Mitteleuropa Hunde haben wahrscheinlich kroatischen Hirtenhund Blut als gut, einschließlich der schwedischen Spitz, Schipperke.
Was Bischof Petar und seinem Nachfolger Bischof Petar Bakic beruhten auf, wenn Sie schrieben über die kroatische Hirtenhund in 1374 und 1719 Überreste unbekannt. Ähnlich, wenn nicht das gleiche Hunde können wurden gefunden im Besitz anderer Völker und führte zu weiteren Auswahl anderen Rassen. Umso mehr jüngsten Datensätze lean auf das Manuskript aus 1374. Überprüft, ob eine der Hund Beschreibung war wirklich der Hund wir wissen Sie heute wir nur aus der eher curt, ahnen können allerdings für das Zeitalter relativ ausführliche Beschreibung. Die Beschreibungen definitiv übereinstimmen, aber es ist sicherlich interessant, daß der Hund nicht vor Bischof beschrieben worden war Petar des in 1374 oder zwischen damals und 1719 schreiben. Was Bischof Petar gemacht Status, der die Kroaten die Hunde mit Ihnen gebracht hatte? Er gab keine Beweise dafür. Alte Kirche Bücher von vor Bischof Petar sollten für ein glaubwürdiger untersucht werden Datensatz. Interessanterweise, gibt es keine Einträge für den Hund in anderen Teilen Kroatiens. Es sei denn, glaubwürdiger Beweise für den Hund zu Kroatien mit die kroatische Stämme aus ihre ursprüngliche Heimat bald gefunden wird, sollten wir berücksichtigen dass der Ursprung der kroatischen Hirtenhund verschiedene gewesen sein kann.

2. Der kroatischen Hirtenhund auf den Spuren der Bewegung der gegründet wurde die Kroatische Stämme aus ihre ursprüngliche Heimat zu Kroatien.

Kreuze mit anderen Hunde jener Zeit, die auf die lange Reise von der Kroatisch gestoßen ist Stämme, was nun Kroatien ist möglicherweise eine Rolle in der Bildung von gespielt haben die Kroatische Hirtenhund. Spuren von, könnte sein, die Prick und semi-prick Ohr, die geschweifte und geradliniger Fell, der langen und kurzen Schwanz, höher und kürzere Stature, Aggression und Abwesenheit, Fell Farben, und So weiter.

3. Die kroatische Hirtenhund wurde gegründet, in was nun Kroatien vor die Kroaten ist angekommen.

Dort ist keine Beweise dafür, dass die kroatische Stämme begab sich: diese Teile und Menschen gefunden Wer angesprochen Rinder aber hatten keinen Hunde. Solche Regelung war unmöglich, bei die Zeit. Entsprechend, als Sie ankamen, fanden die kroatischen Stämme Menschen, die off Tiere lebten und hatte eine bestimmte Art von Hund, die Sie ausgelöst. Der Hund war vielleicht der Vorgänger des unsere kroatischen Hirtenhund! Oder vielleicht den Typ der Hund von der aus unserem Hund erstellt wurde? Es gibt keine Datensätze auf die Kroaten Siedlung in der Region und den Hund zusammen zu bringen. Die Anweisung wird viel später in vorgenommen. Geschichte, über eine 500-Jahr-Lücke. Ob die Kroaten den Hund mit Ihnen gebracht oder gefunden Sie, es hier unsicher ist. Definitiv, hat jedoch der Hund sich nicht viel geändert aus dem ersten Datensatz zum heutigen Tag.

4. Der kroatischen Hirtenhund wurde aus Hunde ähnelt der zeitgenössischen gebildet. Kroatische Hirtenhund oder die Hunde, die die kroatische Stämme bei Ankunft gefunden und die Hunde, die Sie mit Ihnen gebracht.

Die Kroaten können gebracht haben Ihre Sheepdog zusammen mit den Beständen beim zu verschieben die neue Heimat, und wenn Sie angekommen, mehr oder weniger unkontrollierte Kreuze an Hunde, die in der Region gefunden können stattgefunden haben. Das Ergebnis die Kreuze war Vielleicht ist der Prototyp des was nun die kroatischen Hirtenhund. Die resultierende neue Art der Hund war good-looking und hatte eine gute Temperament und arbeiten Fähigkeiten.

FCI Standard Nr. 277-kroatischen SHEEPDOG

HERKUNFT: Republik Kroatien

DATUM DER VERÖFFENTLICHUNG DES URSPRÜNGLICHEN GÜLTIGEN STANDARDS: 23.6.1969

AUSLASTUNG: Diese Rasse besitzt eine ausgezeichnete hereditary Instinkt für herding alle Arten von Tiere, sondern könnte auch für alle Arten von Hund Sport leicht ausgebildet werden. Macht ein sehr gute Watchdog und ein Haustier loveable Haus.

KLASSIFIZIERUNG FCI: Group 1. Sheepdogs und Rind Dogs (außer Schweizer Rind Hunde)
Abschnitt 1. Sheepdogs
Ohne Arbeiten Testversion

ALLGEMEINE Darstellung: Die kroatische Hirtenhund ist von einer niedrigeren mittlere Höhe. Die Grundfarbe ist Schwarz. Kurzen Haaren auf den Kopf und Beine charakterisieren die Rasse.

VERHALTEN/TEMPERAMENT: Es ist ein gelenkig, sehr daran interessiert und bescheidenen Hirte Hund, die leicht trainiert werden kann.

WICHTIG Proportionen: Die Körperlänge überschreitet die Höhe an die Schulterhöhe von ca. 10 %, damit der Hund ein etwas ist länglich quadratische Form.

KOPF
KRANIALE REGION:
Im allgemeinen: Der Kopf ist relativ leicht, schlanke und Keil geformt. Das Verhältnis zwischen die Schnauze und der Oberkopf ist 9: 11. Die Gesamtlänge des Kopfes ist etwa 20 cm.
Schädel: Leicht gerundet Schädel Konik gegenüber die Nase. Die Augenbrauen-Bögen sind nicht ausgesprochen. Die Wangen sind gerundet. Die Occiput kann unterschiedliche sein.
Haltestelle: Etwas ausgesprochen.
GESICHTSBEHANDLUNG REGION:
Nase: Immer Schwarz und im Einklang mit den Nase-Kamm.
Schnauze: Lean, Nase Ridge suchen aus dem Profil ist gerade und ist eine keilförmig Erweiterung der Schädel. Die unteren Jaw ist gut entwickelt und bildet eine harmonische gesamte mit der Zeile der den Nase-Kamm. Die Schnauze ist weder hingewiesen noch Quadrat.
Zähne: Gut entwickelt, eine vollständige Schere-BiSS. Level BiSS ist aber nicht akzeptabel wünschenswert.
Lippen: Trocken, schließen Sie Formstück und supple. Die sichtbaren Lippe-Pigment ist Schwarz. Ecke des die Mund ist eng.
Augen: Kastanie Braun, Schwarz, mittelgroß, Mandel--förmig, geben Sie eine lebhafte Ausdruck, der Hund und horizontal eingestellt sind. Die Felgen die Augenlidern sind dunkle pigmentiertes und festgezogen, Formstück nahe an der Eyeballs.
Ohren: Dreieck in Form, mittlere, aufrecht oder halbaufrecht, etwas legen Sie auf die Seite. Aufrecht Ohren sind mehr wünschenswert. Ohr Zuschneiden ist nicht zulässig.

HALS: Erhebt sich leicht, über die Back Zeile. Die oberen und unteren Zeilen des Halses sind gerade. Mäßig lange ist es von mittlerer Stärke, tief und gut gerundet, muskulös.Die Haut ist ohne Wamme und durch ein dichtes Fell abgedeckt.

KÖRPER
Schulterhöhe: Nicht ausgesprochen. Der Übergang zu den Hals ist schrittweise.
Zurück: Gerade, kurze und muskulös.
Loin: Kurz und fest gekoppelt.
Brust: Mittellang, breit und tief genug. Rippen unvorbereitet, Forechest ausgesprochen leicht.Der Übergang zu den Hals ist in einer geraden Linie.
Bauch: Etwas versteckt-Up. Die Lenden sind vollständige und stabile.
Pseudokrupp: Medium, die lange, leicht geneigt nach unten, Muskel- und ziemlich Breite.

TAIL: Set Mittel hoch, mit dicken und lange Haare, in Ruhe hängt entspannten oder ist auf Back Ebene durchgeführt. In Aufmerksamkeit ist es oberhalb der Back Linie durchgeführt. Dort Hunde sind geboren werden, ohne oder mit einer kurzen Schwanz oder der Schwanz ist so verankert, die in einer Erwachsene männlich ist es etwa 4 cm lang.

GLIEDMAßEN
VORDERVIERTEL: Die Beine sind gerade, parallele Suchen von Vorder- und des mittleren Länge.Angulation der vorderen Beine wird mehr geöffnet, der Hund steht steileren. Schulter Blades sind lange und muskulös, Datenträger, die etwas steiler festgelegt. Der obere Arm ist relativ kurzen. Die Unterarm ist lang und muskulös. Knochen sind heller.
Pasterns trocken, unscharf, kurze und nicht vollständig vertikale. Die Füße sind kleine, starke, Sattelanhänger-rabbit-ähnliche. Die Zehen sind gut Gewirke, gut und fest dämpfend. Die Bolzen sind schwarz oder grau.
HINTERVIERTEL: Die Hinterbeinen sind Medium-angulated. Die Beine sind von hinten parallel. Die niedrigere Oberschenkel ist lang, und die Hock niedriger gesetzt ist. Die oberen Oberschenkel ist von medium Breite, gut muscled. Die Hocks sind trocken und unterscheidbar, gut angulated.
Hind Füße sind identisch mit der Vorderseite sind, kleinen und stabilen aber etwas länglich. Dewclaws werden entfernt.

GANG/BEWEGUNG: Die kroatische Hirtenhund verschiebt in eine rege Trot mit mäßig lange Schritte.

FELL
TEXTUR: Die Länge der Haar auf der Rückseite ist zwischen 7 und 14 cm. Die Foreface ist immer Kurzhaarkatzen. Die Ohren sind an der Außenseite Kurzhaarkatzen und langhaarige auf die innen. Der Rückseite des die Forelegs hat länger Haare herunter, um Fessel und Formen Weiche Kanten. Die Hinterbeinen haben einen ausgeprägten weiche aus den Hintern zu der Hocks. Das Fell ist relativ weich, wellenförmige, geschweiften, aber darf keine nebulös. Die Unterwolle muss dicht sein.
Farbe: Die Grundfarbe des Felles ist Schwarz. Ein paar weiße Haare können toleriert werden. White Aufschriften auf dem Kopf, des Körpers oder der Schwanz sind nicht zulässig, aber kleine White Auswahlmöglichkeiten sind auf die Kehle und der Forechest zulässig. White Auswahlmöglichkeiten auf der Zehen oder die Beine sind zulässig, aber unerwünschte. Weiße Beine bis zu pasterns Senken der Hund Markierungen auf Shows.

HÖHE: Die Höhe bei Widerrist in Männchen und Weibchen ist 40 bis 50 cm.

FEHLER: Jede Abweichung von den vorstehenden Punkten muss einen Fehler angesehen werden und die schwere, die mit dem der Fehler angesehen werden sollten sollte in exakten Verhältnis zu den Grad.
1. Beliebige andere Farbe von der Nase als Schwarz,
2. Zwei oder mehr ersten Premolars (PM1) fehlen,
3. Über- oder undershot Kiefer
4. Gelb oder Albino Augen,
5. Drooping Ohren,
6. Fell vollständig nebulös oder zu lang
7. Längere Haar auf Foreface,
8. Aufschriften auf Kopf, des Körpers oder der Schwanz, weiß
9. Höhe an den Widerrist unten oder über einen in Standard.

NB: Männliche Tiere müssen zwei anscheinend normale Hoden vollständig versank in die Hodensack.
top.Translate.Run();

Potvrda za kratkorepost - certifikat za izvoz psa s kratkim repom

2009-11-29T11:29:00.004+01:00

Primjer kako izgleda potvrda - certifikat za prirodno kratak rep koji se prilaže uz putovnicu psa pri izvozu u zemlje koje zahtjevaju takve potvrde:

___________________________________________________________________

VETERINARSKA POTVRDA
VETERINARY CERTIFICATE

Danas sam pregledao muško-žensko štene / Today I have checked a male-female pup:

Pasmina / Breed:
Uzgajačnica / Kennel:
Uzgajivač / Breeder:
Adresa / Address:

Leglo oštenjeno / Litter born:

Ime psa / Name
Rodovnica / Pedigree

Otac / Sire:
Rodovnica / Pedigree
Majka / Dam:
Rodovnica / Pedigree
Broj štenadi / No. of puppies: - mužjaka /- males, - ženke /- female
Broj mikročipa / Microchip number:
Putovnica za ljubimce / Pet passport

Konstatiram da je gore navedeno žensko oštenjeno s prirodno kratkim repom, /I found that the female puppy was born with naturaly short tail,

Datum i mjesto / Date and place: ----------------------------------------------
Veterinar / Veterinary surgeon:___________________

1. RADNO PRVENSTVO HRVATSKIH OVČARA više nego odlično!

2009-11-28T10:19:00.004+01:00

Prošao je ispit zrelosti svaki najmanji dio priređivačke ekipa 1. radnog prvenstva hrvatskih ovčara! mOvo što smo imali priliku vidjeti prošli vikend nemože se vidjeti više nigdje, na tako malom prostoru s tako malo pasa a toliko multifunkcionalnih pasa i savršenih vodiča, svima najtoplije BRAVO!

Nisam za to da se netko hvali jer se svi poslije pokvare ali ja sam oduševljen i jednostavno moram reći da ovome nije bilo zamjerki, od same pripreme, dogovaranja i dolaska, preko prijema i srdačnog druženja isplepletenog toplinom dobrog domačina pa sve do potpune realizacije cijele priredbe, poklona, večere, veličanstvcene završne ceremonije s kojom sam bio potpuno ispunjen pa sve do samog rastanka (inače čim završim sa ocjenjivanjem žurim kući a ovdje mi se ostajalčo kolikoi je sve bilo dobro)

Šta više reći za kraj ovog pisanja?

Šta vam ja mogu što niste bili i uživali u svemu kao ja!

Rezultati natjecanja su na http://www.hrvatskiovcar.hr/rezultati.htm a fotke na http://www.hrvatskiovcar.hr/galerija.htm

Ovo je BOB kuja MAWLCH SHAY

Blood groups, haematology and clinicochemical indicators in indigenous breeds of dog. I. Croatian sheepdog

2009-11-12T08:47:00.005+01:00

Veterinarski Arhiv 78 (2), 141-147, 2008

Blood groups, haematology and clinicochemical indicators in indigenous breeds of dog. I. Croatian sheepdog
Damir Žubčić1*, Ljiljana Bedrica1, Damjan Gračner1, Ivica Harapin1, Mijo Fury2, and Jasna Jeremić3

1Clinic for Internal Diseases, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

2Veterinary Station Županja
3State Institute for Nature Protection, Zagreb, Croatia

ŽUBČIĆ, D., LJ. BEDRICA, D. GRAČNER, I. HARAPIN, M. FURY, J. JEREMIĆ:
Blood groups, haematology and clinicochemical indicators in indigenous breeds of
dog. 1. Croatian sheepdogs. Vet. arhiv 78, 141-147, 2008.

ABSTRACT

The research involved 95 pure breed Croatian sheepdogs, 48 females and 47 males ranging in age from 1 to
12 years. Blood samples were taken to establish certain biochemical indicators (urea, creatinine, total proteins,
glucose, total bilirubin, AST, ALT, alkaline phosphatase, creatine kinase, amylase, Ca, P). No changes were
observed through comparison of average values. Blood samples of 30 dogs, from that group, also were taken to
establish blood group DEA (Dog Erythrocyte Antigen) 1.1. and standard haemogram. In 27 dogs (90.0%) the
blood group DEA 1.1., was found, which is a significantly higher percentage than in all investigations to date. It
was observed that the average values of all haematological indicators were within physiological parameters.
Key words: blood group, Croatian sheepdog, haemogram, biochemical indicators
Introduction
The Croatian sheepdog is an indigenous Croatian dog, and according to credible data,
was bred and used by Croatian tribes in their former historical homeland, and brought
with them to their new homeland some 13 centuries ago. This animal has proved to be an
exceptionally useful working dog, not only with sheep but with all animals found in rural
homesteads (Rohr, 1960).
As the thousand-year tradition of extensive livestock breeding is rapidly giving way
to intensive breeding, the Croatian sheepdog is losing its primary role. Increasingly, the
dog is moving from its natural habitat into urban environments, which inevitably leads to
changes - as in its function so, consequently, in its physical and psychological constitution
(ROHR, 1950; ROHR, 1953; ROHR, 1954; ORBAN, 1958). Some authors (ROMIĆ, 1977;
FURY, 2002) have researched certain biochemical, diagnostically significant parameters in
the blood serum of the Croatian sheepdog found in the areas of Đakovo and Županja. Our
efforts have focussed on expanding this research to establishing blood groups, something
that has not been undertaken in Croatia to date.
The available literature tells us that the haematological and biochemical values in
blood of various breeds are not dissimilar to blood groups in individual breeds. However,
certain differences do exist.
So far only ROMIĆ (1977) has set haematological parameters for Croatian sheepdog.
Some of the biochemical indicators in the blood serum of Croatian sheepdog have been
defined by FURY (2002).
Eleven different blood groups comprising eight types (FELDMAN, 1993) have been
identified in dogs. Initially, blood groups were designated by letters (Am B, C, D, E, F, G,
K, L, M, N, Tr, o, He), but today blood groups in dogs are designated by the DEA system
(Dog Erythrocyte Antigen) - DEA 1 to DEA 8 (KOHN et al., 1998; FELDMAN, 1993).
Blood group DEA 1 has two sub-groups: DEA 1.1. and DEA 1.2. (KOHN et al., 1998).
Swisher and YOUNG (1961) determined the percentage of blood group DEA 1.1. in 332
cross-breeds, arriving at 44.6%. SWISHER et al. (1973) established the presence of blood
group DEA 1.1. in 40% of tested dogs. SUZUKI et al. (1975) tested 61 dogs and established
that 36% of them possessed blood group DEA 1.1. The percentage of the same DEA 1.1.
blood group investigated by WRIESENDORP et al. (1976) was 37% in cross-breeds, 43.4%
in beagles and 29% in retrievers. EJIMA et al. (1986) tested 224 dogs in order to establish
blood groups and found that 33% had the same blood group. Two-thirds of dogs tested
were mongrels. KOHN et al., (1998) tested a group of 88 dogs and found that 52% of them
also had blood group DEA 1.1.
GIGER et al. (1995), and KOHN et al. (1998), offer an interesting item of information,
whereby the variations in the percentage of blood group DEA 1.1. could be due to
geographical differences.
Materials and methods
Blood samples from 95 adult Croatian sheepdogs: 48 females and 47 males ranging
from 1 to 12 years of age were taken to establish biochemical profiles in serum for kidneys
(urea, creatinine), liver (total proteins, total bilirubin, AST - aspartate aminotransferase,
ALT - alanine aminotransferase), pancreas (glucose in blood, amylase), bones (calcium,
phosphorus, alkaline phosphatase) and muscles (creatine kinase).

Research on blood groups and haematology involved 30 pure-bred Croatian
sheepdogs: 21 females and 9 males ranging from 2 to 12 years of age.
All dogs had blood samples taken from the blood vessel v. cephalica antebrachii into
sub-pressurised tests tubes containing anticoagulant in order to perform a complete blood
test and to establish blood groups.
Test tubes containing a gel were used for determining biochemical parameters in
blood serum. Haematological indicators were determined by using the haematological
Coulter Counter; biochemical results were obtained using Olympus AV 400 apparatus,
and blood group DEA 1.1. on the basis of the serological agglutination test RapidVet®-
H (Canine DEA 1.1.) (Agrolabo Products, Switzerland). Concurrently with the defining
blood group, the autoagglutination reaction and its intensity were also established.
Results
Table 1. Presence of blood group DEA 1.1 expressed in percentages
DEA 1.1. negative DEA 1.1. positive Total
Number 3 (10%) 27 (90%) 30 (100%)
Table 2. Intensity of positive reaction to blood group DEA 1.1.
Intensity of positive reaction 1+ 2+ 3+ Total
Number of dogs 4 (14.81%) 4 (14.81%) 19 (70.37%) 27 (100%)
Of the 30 Croatian sheepdogs three animals were DEA 1.1. negative - two males
and 1 female (10%), while the remaining 27 dogs (90%) were DEA 1.1. positive (Table
1). Table 2 shows that of the 27 Croatian sheepdogs with a positive reaction 4 (14.81%)
manifested a low intensity reaction, denoted by 1+; four dogs had a medium high intensity
reaction, (2+), while 19 dogs (70.37%) manifested intensity reaction 3+.

Table 3. Results of statistical processing of all haematological indicators (n = 30)
M SD Min Max Median Mode
Erythrocytes 1012/L 6.7 0.97 4.87 9.01 6.76 N/D
Haemoglobin g/L 162.73 0.97 116.0 189.0 170 184
Haematocrit (PCV) 51.36 6.68 33.50 59.8 52.10 55.90
MCV fL 81.33 10.45 73 130 79.5 74
Leucocytes 109/L 14.67 3.22 9.55 22.56 14.12 13.07
- eosinophilic 0.06 0.0584 0 0.24 0.04 0.02
- non-segment 0.07 0.0424 0 0.16 0.07 0.08
- segment 0.55 0.1888 0.22 0.94 0.54 0.56
- lymphocytes 0.26 0.1426 0 0.5 0.25 0.42
- monocytes 0.03 0.0361 0 0.12 0.02 0
Sed. 1 (15 min) 0.30 0.7022 0 3 0 0
Sed. 2 (30 min) 0.83 1.3667 0 5 0 0
Sed. 3 (60 min) 2.63 2.2512 0 8 2.00 1
Sed. 4 (120 min) 5.20 5.0704 0 25 4.5 6
Table 4. Results of the statistical processing of all biochemical indicators (n = 95)
M SD Min Max Median Mode
Urea mmol/L 5.2 1.87 1.9 8.4 4.8 4.2
Creatinine μmol/L 84.43 25.68 33 144 88 88
Total protein g/L 61.11 6.85 42 84 61 58
Glucose mmol/L 4.13 0.62 2.8 5.4 4.2 4.2
Total bilirubin μ/mol/L 2.27 1.46 0.1 5.1 2.4 0.4
AST IU 24.82 8.93 11 48 23 22
ALT IU 22.53 9.2 7 44 22 22
AP IU 55.62 23.3 10 122 54 48
CK IU 30.72 9.93 16 88 30 22
Amylase IU 1307.96 246.96 626 1842 1282 998
Ca mmol/L 2.50 0.27 1.92 3.76 2.46 2.46
P mmol/L 1.30 0.18 0.98 1.98 1.28 1.22

As with haematological indicators, all average values of investigated biochemical
parameters were found to be within the values accepted as physiological (Table 3 and 4)
Discussion
Of a total of 30 investigated blood samples, the blood group DEA 1.1. was found in 27
(90%) of them. The given percentage of this blood group is considerably higher in relation
to data published to date. The presence of blood group 1.1. in dogs has been researched
by a relatively small number of authors, and results obtained so far are disparate. Thus,
SWISHER and YOUNG (1961) tested 332 dogs of various breeds for the presence of blood
group DEA 1.1. and established the group in 44.6% of animals, SUZUKI et al. (1975)
carried out tests in 61 dogs and found that 36% had blood group DEA 1.1.
A small number of authors researched the percentage of blood group DEA 1.1. within
specific dog breeds. WRIESENDORP et al. (1976) found positive DEA1.1. in 43.4% of
beagles, 29% of retrievers and 37% of cross-breeds. GIGER (1991) and KOHN et al. (1998)
claim that the percentage incidence blood group DEA 1.1. can also be influenced by an
insufficient number of dogs tested, as well as by selection within individual breeds, i.e.
possible inbreeding.
Our findings could be the result of inbreeding and a more pronounced homozygosity
in that particular property. There is also the possibility that due to the fact that in the
last 40 years different methods of blood group testing have been used, their results are
difficult to correlate.
In comparing the average values for haematological indicators in blood of Croatian
sheepdog and the referential values (SHALM et al., 2000), no changes were observed. Similar
results were obtained by ROMIĆ (1977) in his research of haematological parameters in
Croatian sheepdog. If one bears in mind that blood samples were taken in December, and
that the majority of dogs live outdoors, it is possible that leucocytes were increased due to
infection of the upper respiratory passages, which is a frequent occurrence in winter.
Comparison of the average values of the investigated biochemical parameters with
the referential values (KANEKO et. al., 1997) also did not yield any different findings.
When observing all the individual values it can be noticed that the gap between the lowest
and the highest values has narrowed in relation to the referential values we use.
It can therefore be said that the values represent the breed characteristics of the
Croatian sheepdog, and can be used by clinicians in their assessment of the health of
individual organs or organ systems.
In conclusion, the established percentage of blood group DEA 1.1. in the tested
dogs was 90%, which is a higher incidence than given in the literature published to date.

Comparison of average values of haematological indicators in the blood of Croatian
sheepdogs against the referential values does not indicate changes. Comparison between
the average values of investigated biochemical parameters and the referential values
does point to certain shifts. Although the values found are within the standard range, a
visible narrowing of the gap separating the observed lowest and highest statistical values
is apparent. Those values represent the breed characteristics of the Croatian sheepdog,
and can be used by clinicians in their assessment of the health of individual organs and
organ systems.

References

EJIMA, J., K. KUROKAWA, S. IKEMOTO (1986): Phenotype and gene frequency of red blood
cell groups in dogs of various breeds reared in Japan. Jpn. J. Vet. Sci. 48, 363-368.
FELDMAN, B. F. (1993): Practical blood banking and practical transfusion medicine for the small
animal pracititioner. Blacksburg, Companion Animal Blood Bank, Virginia Maryland Regional
College of Veterinary Medicine, vol. II, 3-10.
FURY, M. (2002): Hrvatski ovčar - istraživanja dijagnostički značajnih biokemijskih pokazatelja u krvnom serumu. Znanstveni magistarski rad, Zagreb.
GIGER, U. (1991): Purited hemoglobin used as a blood substrate in the treatment of parasite -
induced anemias in dogs. J. Vet. Intern. Med. 5, 140.
GIGER, U., C. J., GELENS, M. B. CALLAN, D. A. OAKLEY (1995): An acute hemolytic
transfusion reaction caused by dog erythrocyte antigen 1.1. incompatibility in a previously
sensitized dog. J. Am. Vet. Med. Assoc. 206, 1358-1362.
KANEKO, J. J., J. W. HARVEY, M. L. BRUSS (1997): Clinical Biochemstry of Domestic Animals,
5th ed., Academic Press, San Diego, London, Boston, New York, Sydney, Tokyo, Toronto.
KOHN, B., S. REITERMEYER, U. GIGER (1998): Bestimmung der Blutgruppe DEA 1.1. und
deren Bedeutung beim Hund. Kleiner praxis 43, 77-86.
ORBAN, R. (1958): Hrvatski ovčarski pas. Osvrt na dosadašnji rad oko standardizacije te pasmine.
Moj pas 10-12. , Zagreb.
ROHR, O. (1950): Naš autohtoni hrvatski ovčarski pas. Mali stočar, Zagreb.
ROHR, O. (1953): Hrvatski ovčarski pas. I kongr. biologa FNRJ, Zagreb.
ROHR, O. (1954): Standard hrvatskog ovčarskog psa. Moj pas, Zagreb.
ROHR, O. (1960): Prilog poznavanju hrvatskog ovčara. Veterinaria IX. 2. Sarajevo.
ROMIĆ, S. (1977): Hrvatski ovčar. Moj pas, Zagreb
SCHALM, O. W., N. C. JAIN, E. J. CAROLL (2000): Veterinary Hematology, 5th ed. Lea and
Febiger, Philadelphia.
SUZUKI, Y., C. STORMONT, B. G. MORRIS (1975): New antibodies in dog blood groups.
Transplantant Proc. 7, 365-367.
SWISHER, S. N., K. BULL, J. BOWDLER (1973): Canine erythrocite antigens. Tissue Antigens
3, 164-165.
SWISHER, S. N., L. E. YOUNG (1961): The blood group system of dogs. Physiol. Rev. (Baltimore)
41, 495-520.
WRIESENDORP, H. M., E. D. ALBERT, J. W. TEMPELTON (1976): Joint report of the second
international workshop on canine immunogenetics. Transplantant. Proc. 8, 289-314.

ŽUBČIĆ, D., LJ. BEDRICA, D. GRAČNER, I. HARAPIN, M. FURY, J. JEREMIĆ:
Krvne grupe, hematološki i biokemijski pokazatelji u autohtonih pasmina pasa. I.
Hrvatski ovčar. Vet. arhiv 78, 141-147, 2008.

SAŽETAK
U uzorcima krvi 95 pasa hrvatskih ovčara, 48 ženki i 47 mužjaka u dobi od jedne do 12 godina istraženi su neki biokemijski pokazatelji (ureja, kreatinin, ukupne bjelančevine, glukoza, ukupni bilirubin, AST, ALT, alkalna fosfataza, kreatinska kinaza, amilaza, Ca, P). Vrijednosti biokemijskih pokazatelja bile su unutar fizioloških granica. U 30 pasa iz te skupine također je određivana krvna grupa (DEA, engl. Dog Erythrocyte
Antigen) 1.1. i standardni hemogram. U 27 pasa (90%) utvrđena je krvna grupa DEA1.1., što je značajno više od do sada objavljenih rezultata. Vrijednosti hematoloških pokazatelja bile su unutar fizioloških granica.

Radovi na engleskom jeziku o izmjerama hrvatskih ovčara

2009-11-12T08:37:00.005+01:00

Moja dva rada u kojima pišem o izmjerama hrvatskih ovčara na području Slavonskog Broda i drugi koji je obuhvatio sva dosadašnja mjerenja hrvatskih ovčara, u završnoj su fazi prijevoda i biti će najvjerojatnije okončani do radnog prvenstva i tamo će biti dijeljeni kao promo materijal o izmjerama i stanju hrvatskog ovčara.

Rad je moje autorsko djelo a prijevod Gordana Visković na čemu joj se najtoplije zahvaljujem u svoje ime, ime svih kojima ovaj rad pomaže kao i u ime mojih štićenika koji su obuhvaćeni ovim i drugim radovima

2009-11-12T08:24:00.005+01:00

Obzirom da je došlo do nekoliko izmjena odnosno nadopuna programa, a svega još "par" dana do prvenstva HO, prenosim vam iste info sa stranice 1. radnog prvenstva HO:

Petak, 20.11.2009.
8.00 Traženje nestalih osoba u prirodi
9.30 Trag
11.00 Ceremonija otvaranja
12.00 Natjecanje u radu s ovcama
14.00 Dodjela dnevnih nagrada

Subota, 21.11.2009.
10.30 Agility
12.00 Jumping
13.30 Obrana
14.00 Dodjela dnevnih nagrada
18.00 Večera dobrodošlice

Nedjelja, 22.11.2009.
9.00 Poslušnost
10.30 Agility Finale
11.45 Dodjela dnevnih nagrada
12.00 Specijalna izložba hrvatskih ovčara
15.00 Ceremonija zatvaranja i proglašenje Overall pobjednika
Radnog prvenstva te Prvaka pasmine Specijalne izložbe
(vrijeme početka ceremonije podložno je promjeni zbog usklađenja
s Best In Show programom CACIB-a Zagreb)

__________________________________________________________

VEČERA DOBRODOŠLICE

U subotu, s početkom u 18.00 sati, u Hotelu Zagreb organizirana je večera dobrodošlice za sve sudionike Radnog prvenstva (bez naknade).
Pozivamo vas na ugodno druženje!

TRENING

Agility
Natjecatelji su dobrodošli na treninge u KOSSP-u "Zagreb", svake večeri od 16. do 20.11. (bez naknade). Na žalost, zbog tijesnog rasporeda Prvenstva treninzi neće biti mogući na mjestu održavanja natjecanja. Ukoliko ste zainteresirani za našu ponudu, molimo da nas kontaktirate radi dogovora.

Poslušnost i obrana
Kratka proba u ringu gdje će se održavati natjecanje bit će moguća u subotu između 9.00 i 9.30 sati.

TITULE I NAGRADE

Na natjecanju će se dodijeliti sljedeće titule i nagrade:

Agility Winner, 2. mjesto & 3. mjesto
- titulu Agility Winner osvojit će pas s najvećim brojem bodova sakupljenima u sve tri agility trke (Agility, Jumping, Finale)
Obedience Winner, 2. mjesto & 3. mjesto
Herding Winner, 2. mjesto & 3. mjesto
SAR Winner, 2. mjesto & 3. mjesto
Tracking Winner, 2. mjesto & 3. mjesto
Herding Winner, 2. mjesto & 3. mjesto
Protection Winner, 2. mjesto & 3. mjesto
Overall Winner, 2. mjesto & 3. mjesto
- titulu Overall Winner osvojit će pas s najvećim brojem bodova sakupljenima u dvije različite discipline (izložba pasa se ne računa)

BODOVANJE (zbog nepodržavanja tabličnog prikaza bodovanja, pogledajte na njihovoj stranici)

-------------------------------------------

NATJECATELJSKE DISCIPLINE
AGILITY

sudac - gdin. Željko Gora

Subota, 21.11.2009. - Agility, Jumping
Nedjelja, 22.11.2009. - Finale

- minimalna starost psa za sudjelovanje u ovoj disciplini je 18 mjeseci
- natjecanje će biti otvorenog karaktera, znači natjecati se mogu svi psi bez obzira na njihov stupanj iskustva
- natjecanje će se odvijati u 3 kategorije: Large, Medium i Veterani (psi iznad 8 godina starosti)
- psi bez rodovnice te sterilizirani ili kastrirani psi također se mogu natjecati
- natjecanje će se održati u hali, na tepihu

- - - - - - - - - -

POSLUŠNOST

sudac - gdin. Srećko Kukić

Nedjelja, 22.11.2009.
- minimalna starost psa za sudjelovanje u ovoj disciplini je 12 mjeseci
- natjecanje će se održati prema programu vježbi poslušnosti koje su sastavni dio IPO1 radnog ispita, uz male razlike što se tiče prilagodbe visina pojedinih prepreka (visinska prepreka će biti visoka 55 cm, a umjesto IPO A-prepreke koristit će se 170 cm visoka A-prepreka za agility).
Također se NEĆE provjeravati niti mirnoća na pucanj.
- natjecanje je otvoreno za sve pse, bez obzira na njihov stupanj iskustva
- psi bez rodovnice te sterilizirani ili kastrirani psi također se mogu natjecati
- natjecanje će se održati u hali, na tepihu
- da bi se ova disciplina održala, za nju trebaju biti prijavljena minimalno 3 psa

- - - - - - - - - -

NATJECANJE OVČARSKIH PASA

sudac - József Árkosi

Petak, 20.11.2009.
- minimalna starost psa za sudjelovanje u ovoj disciplini je 6 mjeseci
- pravilnik natjecanja u ovčarenju ovdje
- natjecanje je otvoreno za sve pse, bez obzira na njihov stupanj iskustva
- psi bez rodovnice te sterilizirani ili kastrirani psi također se mogu natjecati
- natjecanje će se održati na otvorenom, na poligonu KOSSP-a ''Zagreb''
- da bi se ova disciplina održala, za nju trebaju biti prijavljena minimalno 3 psa

- - - - - - - - - -

TRAŽENJE NESTALIH OSOBA U PRIRODI

sudac - gđa. Ana Viller

Petak, 20.11.2009.
- minimalna starost psa za sudjelovanje u ovoj disciplini je 12 mjeseci
- natjecanje će se održati prema programu traženja u prirodi koje je sastavni dio IRO/FCI ispita za spasilačke pse prvog stupnja RH-FL A, odnosno nacionalnog ispita SP-TP/1
- natjecanje je otvoreno za sve pse, bez obzira na njihov stupanj iskustva
- psi bez rodovnice te sterilizirani ili kastrirani psi također se mogu natjecati
- natjecanje će se održati na otvorenom
- da bi se ova disciplina održala, za nju trebaju biti prijavljena minimalno 3 psa

- - - - - - - - - -

TRAG

sudac - gdin. Srećko Kukić

Petak, 20.11.2009.
- minimalna starost psa za sudjelovanje u ovoj disciplini je 12 mjeseci
- natjecanje će se održati prema programu discipline traganja, koja je sastavni dio IPO1 radnog ispita (direktni link na pravilnik discipline traganja ovdje)
- natjecanje je otvoreno za sve pse, bez obzira na njihov stupanj iskustva
- psi bez rodovnice te sterilizirani ili kastrirani psi također se mogu natjecati
- natjecanje će se održati na otvorenom
- da bi se ova disciplina održala, za nju trebaju biti prijavljena minimalno 3 psa

- - - - - - - - - -

OBRANA

sudac - gdin. Srećko Kukić
markirant - gdin. Brane Miklobušec

Petak, 20.11.2009.
- minimalna starost psa za sudjelovanje u ovoj disciplini je 18 mjeseci
- natjecanje će se održati prema programu discipline obrane, koja je sastavni dio IPO1 radnog ispita
- natjecanje je otvoreno za sve pse, bez obzira na njihov stupanj iskustva
- psi bez rodovnice te sterilizirani ili kastrirani psi također se mogu natjecati
- natjecanje će se održati u hali, na tepihu
- da bi se ova disciplina održala, za nju trebaju biti prijavljena minimalno 3 psa

- - - - - - - - - -

SPECIJALNA IZLOŽBA

sudac - gdin. Damir Skok

Nedjelja, 22.11.2009.

- - - - - - - - - -

Organizacijski odbor:

Alen Mareković
Silvija Kovacić

2009-10-28T13:45:00.005+01:00

ZAHIR SLAVONSKI BROD ženka koja odlazi u Finsku kao uzgojno-radna kuja, nadam se na dobro svih nas!

Učenje mladog psa ovčarenju - by Tanja Janeš

2009-10-26T13:06:00.003+01:00

Moje najiskrenije čestitke za sav trud s ovom kujicom koja, nažalost ili na sreću, odlazi u Japan

http://www.youtube.com/watch?v=Cb8Dd6V1MNs

Radovi o hrvatskom ovčaru

2009-10-11T19:19:00.003+02:00

Prema svemu sudeći, Hrvatski ovčar je naša najproučavanija pasmina i pasmina o kojoj se najviše piše kroz stručne napise, pa tako imamo niz radova od kojih sam neke vjerojatno ispustio:

HRVATSKI OVČAR – nazivi pasmina 14
Tibor Lovrenčić, NAŠI PSI 29,30/2004.

SJEĆANJA . . . TIBOR LOVRENČIĆ - O HRVATSKOM OVČARU
Tibor Lovrenčić, MOJ PAS1-2/2005.

HRVATSKI OVČAR – GOSPODAR STADA
Josip Vuković, Karlovac, 1997.

KROATISCHER SCHÄFERHUND
Zentralclub des kroatischen schäferhund - Đakovo

HRVATSKI OVČAR jučer, danas, sutra
Jasminko Kormoš-Buco, Slavonski Brod, 1996.

STRATEGIJA RAZVOJA I UNAPRIJEĐENJA HRVATSKOG OVČARA
Jasminko Kormoš-Buco, Slavonski Brod, 2001.

HRVATSKI OVČAR
Jasminko Kormoš-Buco, LULU, USA, 2007.

MLIJEKO HRVATSKOG OVČARA
Jasminko Kormoš-Buco, LULU, USA, 2007.

HRVATSKI OVČAR SLIKOM
Jasminko Kormoš-Buco, LULU, USA, 2007.

HRVATSKI OVČARSKI PAS – naš neiskorišten adut
Hrvoje Kovačević i Josip Vuković, MOJ PAS 3/1988.

Zagreb . . . O HRVATSKOM OVČARU
Ivana Bakal-Krstić. Zapisnik s okruglog stola o hrvatskom ovčaru, MOJ PAS 2/1996.

HRVATSKI OVČAR
Jasminko Kormoš-Buco, NAŠI PSI, Zagreb, 2007.

IZMJERE HRVATSKIH OVČARA NA PODRUČJU SLAVONSKOG BRODA 2000-2005. GODINE
Jasminko Kormoš-Buco, Slavonski Brod-LULU, USA, 2007.

STATISTIKA HRVATSKOG OVČARA

Jasminko Kormoš - Buco, Slavonski Brod-LULU, USA, 2007.

HRVATSKE PASMINE PASA

Jasminko Kormoš - Buco, Slavonski Brod, 2005.

CROATIAN DOG BREEDS

Jasminko Kormoš - Buco, Slavonski Brod-LULU, 2005.

PORODILJSTVO HRVATSKOG OVČARA
Jasminko Kormoš-Buco, LULU, USA, 2007.

NAKON SUSRETA S PASTIRIMA
Manda Svirac, Zagreb 2002.

ODGOJ I ŠKOLOVANJE OVČARSKIH PASA
Alen Mareković, Zagreb, 2005.

ŠKOLOVANJE OVČARSKOG PSA
Alen Mareković, MOJ PAS 1-2/2006 i 3-4/2006.

KLUPSKI ISPIT PRIROĐENIH OVČARSKIH OSOBINA
Klub «HRVATSKI OVČAR» Zagreb, 2005.

HRVATSKI OVČAR - POVIJEST PASMINE, POVIJEST STANDARDIZACIJE, SLIČNE PASMINE PASA U SVIJETU, GREŠKE KOD SUĐENJA, KOMENTAR STANDARDA.

Boris Špoljarić, Okrugli stol o dalmatinskom psu i hrvatskom ovčaru Županja, 15.06.1986.g., časopis Moj pas, Zagreb 1987.g. br. 1-3, 4-6 i 1988. br. 1-2.

KARAKTERISTIKE RIJEČKOG UZGOJA HRVATSKOG OVČARA (SA MARKOM SOKOLIĆEM) UZGOJ I MANE KOJE SE JAVLJAJU.

Boris Špoljarić, Rad napisan za tadašnju Komisiju JKS-a za autohtone pse i prezentiran na sastanku Komisije za autohtone pse JKS-a, Opatija, 01.05.1987.g.

UZGOJ HRVATSKOG OVČARA U JUGOSLAVIJI
Boris Špoljarić (sa Markom Sokolićem) - ukratko o povijesti standardizacije, rodovna knjiga, broj legala u periodu od 1945. - 1986.g.Rad objavljen u Zborniku radova.5. jugoslavenski simpozij o malim životinjama, Beograd, 28.05.1987.g.

PRIJEDLOG NOVOG STANDARDA ZA HRVATSKOG OVČARA

- izrađen na poticaj tadašnje Komisije JKS-a za autohtone pse, a na osnovi zajedničkog rada sa dr. prof. S. Romićem 1981/82. g. (osnovu standarda zasnovao dr. prof. Stjepan Romić). Rijeka, svibanj, 1987.g. Tekst standarda umnožen šapirografom u JKS-u.AUTOHTONI PSI - povijest i standardizacija lovnih i nelovnih psa Ex Jugoslavije gdje su obrađeni i hrvatski goniči, dalmatinski pas i hrvatski ovcar. Časopis Moj pas, Zagreb 1988.g. br. 1-2.

HRVATSKI OVČAR

- prerađen i dopunjen tekst rada iz Županje 1986.g.
Boris Špoljarić, Rijeka, prosinac 1987.g.

FENOTIPSKA VARIJABILNOST POJEDINIH EKSTERIJERNIH MJERA HRVATSKOG OVČARA
Boris Špoljarić (s dr. M. Urošević, dr. Z. Skalicki, M. Fury dipl. vet.) sistematizirani podaci o uzgoju psa na području Županje i Rijeke, Časopis Stočarstvo, Zagreb 1988.g. br. 5-6.

HRVATSKI OVČAR
Boris Špoljarić (s dr. M. Urošević, dr. Lj. Petrovska, dr. M. Miletić) - O povijesti pasmine, 6. jugoslavenski simpozij „Male životinje, urbana sredina i ekologija“ Sarajevo, svibanj 1990.g. rad objavljen u zborniku radova.

Hrvatski ovčar - preporod pasmine
Boris Špoljarić, Zov, Beograd 1990.g. br. 167.

HRVATSKI OVČAR - KRATKI PRIKAZ POVIJESTI PASMINE SA OSNOVNIM PODACIMA IZ STANDARDA.
Boris Špoljarić, Moj pes, Ljubljana 1992.g. br. 12.

CROATIAN DOG BREEDS

- prikaz hrvatskih pasmina goniča, dalmatinskog psa, hrvatskog ovčara i hrvatskih pastirskih pasa. Knjiga izdana za međunarodno priznanje hrvatskih pasmina pasa (izdanje u naknadi autora). Boris Špoljarić, Rijeka, kolovoz 1993.g.

PRIJEDLOG NOVOG STANDARDA ZA HRVATSKOG OVČARA (URAĐEN PO UZORKU KOJI JE PROPISAO FCI) - PRERAĐENA VERZIJA STANDARDA IZ 1987.G.

Boris Špoljarić, Wien, ožujak 1994.g.

HO-INFO vodič kroz pasminu novim vlasnicima

Jasminko Kormoš - Buco, Slavonski Brod, 2009.

1. RADNO PRVENSTVO HRVATSKIH OVČARA

2009-10-11T18:42:00.004+02:00

Obzirom da slijedi 1. RADNO PRVENSTVO HRVATSKIH OVČARA u Zagrebu, 20-22.11.2009. koristim priliku putem svog bloga pozvati sve Vas koji imate hrvatskog ovčara da svakako privedete istog na priredbu koja će nadam se ostati svima nama u srcu i dobrom sjećanju, barem koliko ja znam, u KOSSP-ZG i KHO-ZG uvijek sam se ugodno osjećao.

Prvenstvo će se odvijati 3 dana, petak 20., subota 21. i nedjelja 22.11.2009.

RASPORED

Petak, 20.11.2009.

- trag

- traženje nestalih osoba u prirodi

- natjecanje ovčarskih pasa

- obrana

Subota, 21.11.2009.

- agility (Agility, Jumping)

Nedjelja, 22.11.2009.

- agility (Finale)

- poslušnost

- specijalna izložba hrvatskih ovčara

AGILITY

sudac - gdin. Željko Gora

Subota, 21.11.2009. - Agility, Jumping

Nedjelja, 22.11.2009. - Finale

- minimalna starost psa za sudjelovanje u ovoj disciplini je 18 mjeseci

- natjecanje će biti otvorenog karaktera, znači natjecati se mogu svi psi bez obzira na njihov stupanj iskustva

- natjecanje će se odvijati u 3 kategorije: Large, Medium i Veterani (psi iznad 8 godina starosti)

- psi bez rodovnice te sterilizirani ili kastrirani psi također se mogu natjecati

- natjecanje će se održati u hali, na tepihu

POSLUŠNOST

sudac - gdin. Srećko Kukić

Nedjelja, 22.11.2009.

- minimalna starost psa za sudjelovanje u ovoj disciplini je 12 mjeseci

- natjecanje će se održati prema programu vježbi poslušnosti koje su sastavni dio IPO1 radnog ispita, uz male razlike što se tiče prilagodbe visina pojedinih prepreka

- natjecanje je otvoreno za sve pse, bez obzira na njihov stupanj iskustva

- psi bez rodovnice te sterilizirani ili kastrirani psi također se mogu natjecati

- natjecanje će se održati u hali, na tepihu

- da bi se ova disciplina održala, za nju trebaju biti prijavljena minimalno 3 psa

NATJECANJE OVČARSKIH PASA

sudac - uskoro

Petak, 20.11.2009.

- minimalna starost psa za sudjelovanje u ovoj disciplini je 6 mjeseci

- natjecanje je otvoreno za sve pse, bez obzira na njihov stupanj iskustva

- psi bez rodovnice te sterilizirani ili kastrirani psi također se mogu natjecati

- natjecanje će se održati na otvorenom, na poligonu KOSSP-a ''Zagreb''

- da bi se ova disciplina održala, za nju trebaju biti prijavljena minimalno 3 psa

TRAŽENJE NESTALIH OSOBA U PRIRODI

sudac - gđa. Mirela Bosnar

Petak, 20.11.2009.

- minimalna starost psa za sudjelovanje u ovoj disciplini je 12 mjeseci

- natjecanje će se održati prema programu traženja u prirodi koje je sastavni dio IRO/FCI ispita za spasilačke pse prvog stupnja RH-FL A, odnosno nacionalnog ispita SP-TP/1

- natjecanje je otvoreno za sve pse, bez obzira na njihov stupanj iskustva

- psi bez rodovnice te sterilizirani ili kastrirani psi također se mogu natjecati

- natjecanje će se održati na otvorenom- da bi se ova disciplina održala, za nju trebaju biti prijavljena minimalno 3 psa

TRAG

sudac - gdin. Srećko Kukić

Petak, 20.11.2009.

- minimalna starost psa za sudjelovanje u ovoj disciplini je 12 mjeseci

- natjecanje će se održati prema programu discipline traganja, koja je sastavni dio IPO1 radnog ispita

- natjecanje je otvoreno za sve pse, bez obzira na njihov stupanj iskustva

- psi bez rodovnice te sterilizirani ili kastrirani psi također se mogu natjecati

- natjecanje će se održati na otvorenom

- da bi se ova disciplina održala, za nju trebaju biti prijavljena minimalno 3 psa

OBRANA

sudac - gdin. Srećko Kukić

markirant - gdin. Brane Miklobušec

Petak, 20.11.2009.

- minimalna starost psa za sudjelovanje u ovoj disciplini je 18 mjeseci

- natjecanje će se održati prema programu discipline obrane, koja je sastavni dio IPO1 radnog ispita

- natjecanje je otvoreno za sve pse, bez obzira na njihov stupanj iskustva

- psi bez rodovnice te sterilizirani ili kastrirani psi također se mogu natjecati

- natjecanje će se održati na otvorenom, na poligonu KOSSP-a ''Zagreb''

- da bi se ova disciplina održala, za nju trebaju biti prijavljena minimalno 3 psa

SPECIJALNA KLUPSKA IZLOŽBA

sudac - gdin. Damir Skok

Nedjelja, 22.11.2009.

TITULE I NAGRADE

Na natjecanju će se dodijeliti sljedeće titule i nagrade:

Agility Winner, 2. mjesto & 3. mjesto

Obedience Winner, 2. mjesto & 3. mjesto

Herding Winner, 2. mjesto & 3. mjesto

SAR Winner, 2. mjesto & 3. mjesto

Tracking Winner, 2. mjesto & 3. mjesto

Herding Winner, 2. mjesto & 3. mjesto

Protection Winner, 2. mjesto & 3. mjesto

Overall Winner, 2. mjesto & 3. mjesto

- za plasmane u svakoj disciplini bit će dodjeljeni bodovi, a titulu Overall Winner osvojit će pas s najvećim brojem bodova sakupljenima u dvije različite discipline (izložba pasa se ne računa)

Agility 2008.

2009-06-22T00:50:00.002+02:00

Moje prvo sudjelovanje na agy natjecanju mi je prošlo zapanjujuće dobro a ove godine sam zaboravio na njega jer - nemam ni novčića!
_______________________________________________________________

Đakovo

rezultati:

http://www.agility-hr.net/slike/hrvatska/20080622djakovo.pdf

________________________________________________________________

Varaždin

rezultati:

http://www.agility-hr.net/slike/hrvatska/20080831varazdin.pdf

______________________________________________________________

Moji sveukupno:
http://www.agility-hr.net/slike/hrvatska/DP2008.pdf

Prvi ISPIT PRIROĐENIH OVČARSKIH OSOBINA u Hrvatskoj!

2009-06-21T22:55:00.003+02:00

Možda mislite da kasnim s ovime ali ne!

Ja sam o tome pisao čim se to dogodilo pa čak i prije a i sudjelovao sam u tome, doduše kao gledatelj ali ipak sudjelovao

U nastavku vam donosim pravilnik po kojem se to odvijalo a kad dobijem rezultate, iskreno, ne želim ih skidati s neta, postavit ću ih ovdje.

_____________________________________________________

KLUPSKI ISPIT PRIROĐENIH OVČARSKIH OSOBINA

Ispitu mogu pristupiti svi psi stariji od 6 mjeseci, po mogućnosti upisani u rodovnu knjigu HKS-a.

Prijava za ispit mora sadržavati:
Ime, prezime i adresu vlasnika/vodiča
Ime psa
Datum oštenjenja
Broj rodovnice

Prijave se primaju do najkasnije tjedan dana prije datuma održavanja ispita.

U slučaju da vodič zbog objektivnih razloga nije na vrijeme prijavio svog psa, organizator mu može odobriti sudjelovanje na ispitu.

Za vrijeme trajanja ispita, psi moraju biti smješteni na udaljenom prostoru, osiguranom za njih od strane organizatora, kako ne bi ometali psa koji taj tren radi sa stokom.

Prostor na kojem se ispit odvija, mora biti izabran tako da sudionicima omogući normalne i jednake uvjete rada. Mora imati dovoljnu preglednost da sudac (suci) može bez poteškoća pratiti rad pasa.

Također, poželjno je da u blizini prostora na kojem se odvija ispit postoje ulazni te izlazni tor.

Staza mora sadržavati:
Oznaku početka staze
Oznaku kraja staze
Jedna vrata širine 6 metara

Duljina staze mora biti najmanje 50 metara.

Stado, odnosno grupa ovaca za testiranje, za svakog psa treba brojati najmanje 5 ovaca. Preporučljivo je da taj broj u jednoj grupi bude 10 ovaca.

Grla koja se upotrebljavaju moraju biti priučena na rad s psima, zdrava i u dobroj fizičkoj kondiciji.
Janjad mlađa od 6 mjeseci se ne smiju upotrebljavati.

Svaki pas po mogućnosti trebao bi raditi s novom grupom ovaca. Najviše 3 psa mogu raditi s jednom istom grupom ovaca.

Organizator ispita mora osigurati optimalne uvjete za gledaoce, tako da gledaoci ne ometaju stado ili pse koji rade.

Također mora osigurati dovoljan broj pomoćnika koji će dovoditi i odvoditi grupe ovaca za svakog sudionika, kako bi se osigurao brz i regularan tok same priredbe.

Sudac na ispitu ovčarskih osobina hrvatskog ovčara mora biti:
Licencirani sudac za rad (ovčarskih pasa), delegiran od strane Hrvatskog kinološkog saveza ili
Istaknuti natjecatelj u radu ovčarskih pasa ili
Dugogodišnji pastir koji u svom radu koristi psa

Na ispitu se ocjenjuje:
Izraženost ovčarskog nagona 50
Poslušnost psa 10
Upornost psa 10
Vođenje stada i manevriranje 20
Vrijeme potrebno za izvršavanje zadatka 10

Zadatak vodiča je da uz pomoć psa stado u zadanom vremenu i što kraćim putom dovede od početka do kraja staze. I da pri tome sve ovce provede kroz postavljena vrata.

Vodič mora biti ispred stada dok pas mora biti na suprotnoj strani stada, a stado ni u jednom trenutku ne bi smjelo preteći vodiča.

Maksimalno vrijeme za izvršenje zadatka je 10 minuta.

Za prolaz vodič i pas trebaju skupiti najmanje 60% od mogućih bodova.
Poželjno je da vodič što manje zapovijeda psu.

Ukoliko sudac ustanovi da pas nije pod kontrolom vodiča te da učestalo grize i maltretira ovce, može istog isključiti s testiranja.

Ocjene koje se na ispitu mogu dodijeliti jesu:
Prolaz
Pad

Organizator može svakom sudioniku dodijeliti Diplomu.

Klub «HRVATSKI OVČAR» Zagreb
Zagreb, 11.09.2005.

Kratkorepost

2009-06-16T00:04:00.003+02:00

KRATKOREPOST

preuzeto iz biltena Kluba "HRVATSKI OVČAR" Zagreb
obradila i prilagodila: Tanja Janeš

UVOD

Posljednjih nekoliko godina svijest o besmislenosti obavljanja korektivnih kirurških zahvata na psima u cilju stvaranja ''boljeg'' izgleda pojedine pasmine, polako se počela uvlačiti i u glave hrvatskih uzgajivača čistokrvnih pasa. Kako je već uobičajeno za sve nove ideje, tako je i ova postala nepresušni izvor polemika među kinolozima i ljubiteljima pasa. Iznimke nema ni među vlasnicima hrvatskih ovčara - dok jedni podržavaju ideju o prestanku kupiranja repa, drugi ''repate'' hrvatske ovčare smatraju netipičnima i ružnima, a treći se prilagođavaju situaciji - kupiraju rep jedino ako izgledom ne odgovara njihovom zamišljenom idealnom repu hrvatskog ovčara. Ovakvo je stanje zapravo normalno, jer jednostavno je nerealno za očekivati da će stotine različitih ljudi imati potpuno jednako mišljenje.

Standard odgovor na pitanje repa ostavlja ljudima na volju: ''Srednje visoko nasađen, gusto i dugo odlakan, u mirovanju opušten ili nošen u liniji leđa. U afektu je podignut iznad linije leđa. Postoji urođena bezrepost, ili se rep kupira tako da kod odraslog psa iznosi 4 cm.''. Kao što je vidljivo ni jednom se riječju ne daje prednost bezrepim odnosno dugorepim psima - dapače, u prve dvije rečenice opisuje se izgled i držanje dugog repa, a u zadnjoj navodi da postoji prirodna bezrepost te napominje dužina kupiranog repa.

Međutim, iz opisa repa u standardu nemoguće je saznati kolika je dozvoljena duljina prirodno kratkog repa. Da li je nedostatak tih zapisa propust u sastavljanju standarda ili oni nisu napisani s namjerom, upravo zato da se ne degradira pse s različitim duljinama repa, teško je reći. U praksi se prirodno kratki rep u štenaca hrvatskih ovčara javlja u svim varijantama od gotovo potpune bezreposti pa do repa 1/3 duljine normalnog repa, a razlike u duljini i jačini repa javljaju se i kod dugorepih primjeraka - neki imaju snažne, debele repove koji dosežu do skočnog zgloba, nekima je rep za 1-2 cm kraći, drugima doseže do ispod skočnog zgloba, treći imaju tanje repove, itd.

Bezrepost, tj. kratkorepost je zapravo vrlo česta pojava u životinjskom svijetu (miševi, mačke, psi), a i među samim psima postoje mnogobrojne pasmine kod kojih se prirodna bezrepost javlja učestalo. Za nas su možda, zbog pripadnosti istoj skupini, najzanimljivije dvije ovčarske pasmine: australski ovčar i velški korgi Pembroke. Iako je poznato da su kod nekih pasmina (engleski buldog, rat terrier, itd.) uz neke od gena zaslužnih za dobivanje kratkog repa povezane neželjene posljedice, npr. Spina Bifida (nedovoljan i nepravilan razvoj kralježaka tijekom embrionalnog razvoja, najčešće u stražnjem dijelu leđa, prilikom kojeg kanal kojim prolazi kičmena moždina ne biva dovoljno zaštićen), kod ovih ovčarskih pasmina nikad uz pojavu bezreposti nije zabilježena nikakva abnormalnost.

Upravo zbog mnogih sličnosti s hrvatskim ovčarom neka saznanja iz istraživanja provedenih na velškim Pembroke korgijima mogli bi nam pomoći da shvatimo i princip nasljeđivanja prirodne kratkoreposti u hrvatskog ovčara.

ISTRAŽIVANJE

Početkom 90-tih godina sad već prošlog stoljeća, Dr. Bruce M. Cattanach, genetičar po profesiji i uzgajivač boksera od 1949. godine, započeo je u Engleskoj eksperiment stvaranja prirodno bezrepog boksera. Nezadovoljan činjenicom da je za zadovoljavanje traženog izgleda boksera neophodno psima rezati rep, odlučio je pokušati uzgojiti tipičnog boksera s genetski usađenim kratkim repom. Prvi pokušaj nije urodio plodom - nakon parenja dva boksera rođena sa prirodno kratkim, ali iskrivljenim repom, poput ''vadičepa'' (rep kakav inače imaju buldozi) dobiveno je zdravo leglo od 7 štenaca, koji su na žalost svi bili dugorepi.

Saznavši da se prirodna bezrepost redovito javlja u nekim izložbenim linijama velških Pembroke korgija stupio je u kontakt s njihovim uzgajivačima i pokušao saznati što je više moguće o toj pojavi. Otkrio je da se prirodna bezrepost javljala među tim psima još od najranijih dana pasmine kad su služili na farmama kao upravljači stoke i čuvari. Dužina repa u tih primjeraka varirala je od gotovo potpune bezreposti pa do jedne trećine normalne duljine repa, s tim da kod pasa nisu primijećene nikakve abnormalnosti kostura ili drugi defekti. Činilo se da pasmina velški Pembroke korgi može poslužiti u ostvarivanju njegovog cilja pa je u jesen 1992., prva kuja boksera parena s prirodno bezrepim mužjakom korgija. Od sedam okoćenih štenaca 5 ih je bilo kratkorepih, s tim da se duljina repa kretala od one kao kod kupiranog repa pa do jedno trećinskog repa. Ostala 2 štenca imala su repove normalne duljine. Nijedan bezrepi štenac nije pokazivao znakove nikakve abnormalnosti, niti su im repići bili iskrivljeni poput ''vadičepa''.
U daljnjem uzgoju Dr. Cattanach je dobivene prirodno kratkorepe križance iz generacije u generaciju ponovo pario s bokserima. Zanimljivo je spomenuti da je već u drugoj generaciji (potomci s ¼ krvi korgija) uspio uzgojiti prirodno kratkorepu bijelu kuju tipičnog bokserskog izgleda, što se čini gotovo nevjerojatno s obzirom na izrazito velike razlike u građi dvaju pasmina (bokser je kvadratičan, visok pas skladnih proporcija tijela, osebujne glave s izrazito kratkom gubicom - korgi je srednje veliki pas, izrazito kratkih nogu, tipične ovčarske glave i uspravnih ušiju).

O uspjehu genetskog eksperimenta Dr. Cattanacha svjedoči i činjenica da je konzervativni Kennel Club (Britanski kinološki savez) četvrtoj generaciji njegovih prirodno kratkorepih boksera odobrio ponovni upis u rodovnu knjigu. Sve to naravno ne bi bilo moguće da Dr. Cattanach nije unaprijed obavijestio Kennel Club o svojim planovima, vodio detaljne zapise o križanjima i rezultatima te potkrijepio svoja istraživanja s analizama DNA svakog pojedinog psa koji je sudjelovao u programu. Mužjak iz četvrte generacije bezrepih boksera, Steynmere Hot Shot prodan je u Norvešku, a osim u Norveškoj kao parnjak se koristi i u Finskoj, Švedskoj i Nizozemskoj.

REZULTATI

Olav Hedne iz Norveške prikupljao je kompletne podatke o štencima iz 100 legala velških Pembroke korgija (preživjeli i uginuli štenci, brojnost štenaca, spol, itd.) i nije otkrio nikakve defekte među prirodno kratkorepim štencima. Brojnost kratkorepih štenaca u leglima ispunila je očekivanja od 50%. Rendgenskim pretragama koje je pokrenuo Norveški kinološki savez u suradnji s veterinarima, pregledane su nasumce odabrane odrasle jedinke iz populacije prirodno kratkorepih korgija i na njima nisu otkrivene nikakve abnormalnosti kralježnice ili drugi defekti.

Jednaka istraživanja obavljena na populaciji prirodno kratkorepih boksera uzgojenih ukrižavanjem korgija dala su iste rezultate, što znači da je gen kratkoreposti uspješno ''prenesen'' na boksere te nije izazvao nikakve neželjene posljedice.

Na temelju analize DNA uzete od 14 prirodno bezrepih primjeraka korgija otkriveno je da su svi psi heterozigoti, što ne odgovara konceptu nasljeđivanja jer se određeni dio homozigota morao stvoriti pri začeću. Činjenica da u leglima od oba prirodno kratkorepa roditelja broj mrtvorođenih štenaca te onih uginulih po okotu nije povećan, ukazuje na to da se gubitak homozigotnih jedinki morao dogoditi prije njihova rođenja. Prenatalno uginuće homozigotnih kratkorepih štenaca znači da umiru ili rano, za vrijeme stvaranja zametka ili nešto kasnije, tijekom razvoja ploda. Molekularnim istraživanjem potvrđeno je da je homozigotna kratkorepost u korgija letalno stanje.

Uzorak po kojem se kratkorepost pojavljuje u leglima ukazuje na to da je gen za kratkorepost dominantan, a gen za normalan dugi rep recesivan. U nastavku su prikazani očekivani rezultati u 3 legla od roditelja koji nose različite genske kombinacije:

- prirodno kratkorepi pas, heterozigot
- pas normalnog dugog repa, homozigot
x
50%
50%

Parenjem prirodno kratkorepog psa heterozigota (s dominantnim genom za kratkorepost (na prikazu obojan crnim) i recesivnim za normalan dugi rep) i psa s dugim repom (homozigot, oba gena za rep su recesivna) u leglu će biti 50% štenaca normalnog dugog repa (homozigoti) i 50% štenaca s kratkim repom (heterozigoti).
1.

25%
50%
25%
- prirodno kratkorepi pas, heterozigot
- pas normalnog dugog repa, homozigot
- prirodno kratkorepi pas, homozigot
x

Parenjem dva prirodno kratkorepa psa heterozigota u leglu će biti: 50% štenaca kratkog repa (heterozigoti), 25% štenaca homozigota normalnog dugog repa te 25% štenaca homozigota s kratkim repom. Budući da je homozigotnost za kratkorepost letalna, štenci s tom osobinom uginut će još za vrijeme embrionalnog razvoja pa će brojnost legla biti smanjena za oko 25%.

2.

100%
- prirodno kratkorepi pas, heterozigot
- pas normalnog dugog repa, homozigot
- prirodno kratkorepi pas, homozigot
x

Parenjem prirodno kratkorepog psa homozigota (teorije radi, budući da takve jedinke ne postoje) i dugorepog psa homozigota u leglu bi svi štenci bili kratkorepi heterozigoti.

3.

Važno je naglasiti da u praksi u pojedinom leglu odnos kratkorepih i dugorepih štenaca gotovo nikad u cijelosti ne odgovara broju očekivanom prema načinu nasljeđivanja neke osobine, tj. gena. Točnost načina nasljeđivanja vidljiva je tek zbrojem rezultata iz šire populacije pasa, jer ipak ovisi o čistoj slučajnosti koja će muška spolna stanica (spermij) uspjeti oploditi koju žensku spolnu stanicu (jajašce).

PODSJETNIK: Spolne stanice, za razliku od ostalih stanica u organizmu, nose samo po jedan od gena iz roditeljskog para koji određuje pojedinu osobinu. Nakon oplodnje, gen iz spermija i gen iz jajašca spajaju se u novi par i tada određuju osobine novog bića. Dakle, potomci nose po dva gena za svaku osobinu, jedan naslijeđen od oca, a drugi od majke. Ako neku oznaku ili osobinu psa određuju dva jednaka gena, govorimo o homozigotnosti. Kad su oba gena jednaka, jednaka im je i prodorna snaga i vanjski izgled životinje (fenotip) u potpunosti će im odgovarati. Ukoliko je svojstvo uvjetovano parom gena od kojih je jedan dominantan, a drugi recesivan, govorimo o heterozigotnosti. U tom slučaju do izražaja dolazi gen s jačom prodornosti (dominantni gen) i osobina koju on prenosi postaje vidljiva, a gen slabije prodornosti (recesivan gen) ostaje do daljega prikriven i osobina koju on prenosi nije vidljiva.

ZAKLJUČAK

Na osnovu dostupnih podataka o učestalosti kratkorepih štenaca u leglima hrvatskih ovčara moglo bi se reći da je za ovu osobinu i kod naših pasa također zaslužan dominantni gen koji se javlja samo u heterozigotnom obliku. Ako je ova činjenica točna, besmislenost kupiranja repa dolazi još više do izražaja. Uzgajivači odabirom isključivo prirodno kratkorepih jedinki mogu lako u svom uzgojnom programu do određene mjere ustaliti osobinu kratkoreposti u liniji svojih pasa (zbog heterozigotnosti osobine u leglima će se uvijek pojavljivati minimalno 25% dugorepih štenaca).

Međutim, činjenica da većina vlasnika hrvatskih ovčara (uz iznimku nekih uzgajivača) zapravo ne zna da li su njihovi psi prirodno kratkorepi ili im je rep naknadno kupiran može ozbiljno stajati na putu uzgajivačima. Odabir parnjaka najčešće izgleda poput igara na sreću jer nikad ne znate što ćete i u kojem broju dobiti. U takvom stanju stvari nemoguće je vršiti bilo kakav ciljani uzgoj.

Rješenje ipak postoji i uvođenju reda u pasminu može pomoći vrlo jednostavan potez. Ako se u rodovnicu svakog psa pod opisom počnu upisivati podaci o prirodnom izgledu repa kojeg je pas imao po rođenju, zapis u to što pojedini pas ''nosi'' bio bi sačuvan i lako dostupan. To bi uzgajivačima olakšalo selekciju, bilo u cilju postizanja kratkoreposti ili dugoreposti, a naknadno kupiranje repa po želji pojedinaca ne bi uvodilo zbrku u pasminu. Također, bez velikih troškova ili ulaganja, kroz nekoliko bi se godina na osnovu tih postojećih podataka u rodovnicama moglo obaviti svojevrsno istraživanje o učestalosti i tipovima kratkoreposti, te utvrditi koji psi, odnosno linije pasa prenose gen za bezrepost. Razmislite o tome!

Županija Brodsko-Posavska i HO

2009-06-13T13:28:00.003+02:00

Hrvatski ovčar kao jedna od dvije, najzastupljenijih samorodnih pasmina u našoj Županiji, Županiji Brodsko-Posavskoj, samostalno se zadržao u uzgoju seljaka koji je težio isključivo radnim osobinama pasa. Upravo zbog toga, hrvatski ovčar se mogao viđati kod nas, ne na izložbama – već po selima, u više varijacija. Bilo je tu povremeno i ubacivanja svjesno ili nesvjesno i strane krvi, pa čak i križanja s drugim pasminama.

Sagledavajući stanje u Županiji Brodsko-Posavskoj, tadašnjoj općini Slavonski Brod, Kinološko društvo BROD Slavonski Brod, vođeno tadašnjim predsjednikom, a u dogovoru s Hrvatskim kinološkim savezom, tadašnjim Kinološkim savezom Hrvatske, pokrenuta je akcija za očuvanje hrvatskog ovčara. U akciju je uključeno, pored Kinološkog društva i jedno ekološko društvo iz Slavonskog Broda koje je skrbilo o Gajni – tipičnom prisavskom pašnjaku na kojem je pasla stoka i koju su čuvali psi u tipu hrvatskih ovčara. Ova akcija i suradnja dvije udruge, kasnije se pokazala dobrom.
Dogovorno,1988 .godine kinološka društva iz Slavonskog Broda, Županje i Đakova pokreću, uz suglasnost Hrvatskog kinološkog saveza, akciju upisivanja pasa u uvjetnu rodovnicu, tadašnji Jugoslavenski uslovni rodovnik (JUR).

Komisija, u sastavu Radmilo Gajić i Vlado Kovačić, uz vođenje na terenu od strane pomenute dvije udruge, obilazila je vlasnike pasa u tipu hrvatskih ovčara na području današnje županije i to u selima Oprisavci, Poljanci, Bicko selo, a prema unaprijed načinjenom popisu 30-ak pasa, izvršila pregled i ocjenjivanje, te upis u JUR.
Psi su bili svi iz poznatih linija (2 generacija i dalje), ali se roditelji nisu upisivali, jer se nije moglo sa sigurnošću potvrditi podrijetlo pasa. Isti su psi potom upisani kao potomci nepoznatog podrijetla.
Ovo se ujedno može smatrati i prvom specijalnom izložbom hrvatskih ovčara u Županiji, pri čemu je rodovnicu dobilo 8 pasa. To je ujedno bio dobar znak za uzgoj hrvatskog ovčara, jer nisu imali većih nedostataka i dio ih je bio prirodno kratkorep, čvrsto uspravnih uški, tamnih očiju, dobre naravi i temperamenta. Svi su kao takvi ocjenjeni vrlo dobro.
27.11.1989. prijavljuju se prva legla hrvatskih ovčara prvoupisanih u JUR (iz prethodne akcije) koji su tada predstavljali osnovu za dalji uzgoj.

To su bili:
LUJZA JUR 40137 HO x BOBI JUR 40130 HO
BULICA JUR 4O139 HO x BOBI JUR 40130 HO
NINA JUR 40136 HO x BONZO JUR 40136 HO
CIGA JUR 40131 HO x BONZO JUR 40136 HO
BULICA JUR 40138 HO x BOBI JUR 40130 HO
LOLA JUR 40140 HO x BOBI JUR 40130 HO
GARA JUR 40140 x BONZO JUR 40136 HO
LAJKA JUR 40134 HO x BONZO JUR 40136 HO
BULICA JUR 40139 HO x BONZO JUR 40136 HO
LOLA JUR 40140 HO x BOBI JUR 4013

Kao što se vidi, neka su legla odmah ponovljena, kako bi se prije došlo do brojnosti pasa.
U uzgoju se uveo registar uzgoja koji se vodio na lokalnoj razini (kinološko društvo) i odnosio se na praćenje parenja, štenjenja i ishoda s izložbi.
Među prvim uzgajačima, prije akcije, bio je Edvard Babić koji je začeo i uzgoj u našoj županiji, a potom i ostali.
Bilo je i pasa koji nisu mogli udovoljiti osnovne zahtjeve.

Od prvoupisanih pasa u JUR u prvoj generaciji su se pojavili psi koji su se pokazali vrlo dobrim u uzgoju i na izložbama. Tako npr. Bonzo i Gara daju Fila, koji se pokazao u daljem uzgoju jako stabilnim rasplodnjakom i davao je tamno oko, dobru dlaku i kratkorepost. Bobi i Lujza daju Dacu koja parena Filom daje Sokola, a ovaj paren sa Stelom (kuja punerodovnice) daje Jana – prvog Svjetskog prvaka najmlađih Bern 1994.
Druga sestra Dunja parena s Bujom daje Bana – viceprvaka svijeta Bern 1994.
Negdje krajem 1990. i početkom 1991. narušava se situacija u kinološkom društvu, počinje se s osporavanjem postignutog (obostrano, kinološko društvo-ekološko društvo),a obzirom da je izrada rodovnica, pregled pasa i troškovi sudaca išlo na teret društva ili je isto od HKS dobilo kao poticaj okupljanju uzgajača i unaprijeđenje pasmine, Kinološko društvo «BROD» Slavonski Brod tražilo je neku sigurnost kroz zaštitu uzgojnih prava društva (društvo se vodilo kao uzgajač). Kako su vlasnici pasa bili priklonjeni jednoj strani i nisu željeli surađivati, kinološko društvo donijelo je odluku da se pošalje svima dopis kojim se traže određene obveze. Neki su se odazvali, a neki nisu. Svi psi, za napomenu, koji su bili u uzgoju Društva bili su zavedeni u uzgojni registar (sve pasmine). U međuvremenu dolazi do smjene tadašnjeg predsjednika i tajnika, kada rodovnice gornjih pasa iz uzgoja društva zajedno s registrom o uzgoju (svih pasa) tajanstveno nestaju. Rodovnice su se pojavile nakon nekih mjesec dana kod voditelja uzgoja (navodno joj je donesao smjenjeni predsjednik). Nova uprava društva, dogovara se s tajnikom ekološkog društva i prepuštaju novoosnovanom Klubu Jugoslavenskih autohtonih pasmina pasa - Slavonski Brod ( čiji je predsjednik bivši predsjednik društva) skrb o svim autohtonim pasminama. Kasnije se utvrdilo da su izdani prijepisi, upravo onih, koje su prije pominjane kao nestale, pa nađene rodovnice.

Tijekom vremena, osamostaljivanjem HKS-a, Klub mjenja naziv u Kinološki klub Hrvatskih autohtonih pasmina pasa HRVATSKI OVČAR Slavonski Brod, a potom ponovo u KINOLOŠKI KLUB HRVATSKIH AUTOHTONIH PASMINA PASA - SLAVONSKI BROD te preuzima organiziranje specijalnih izložbi svih Hrvatskih pasmina pasa, koje odmah prerastaju u najveće priredbe oblika hrvatskih autohtonih pasmina pasa.

SOCIJALIZACIJA I PRILAGODBA NOVOJ SREDINI

2009-06-13T13:23:00.003+02:00

Osnovno

Pri kupnji ili bilo kakvoj drugoj nabavci psa, uvijek morate voditi računa da se pas nabavlja od provjerenog uzgajača. Prvenstveno, jer oni obično daju garanciju za svoje pse, manja je vjerojatnost da su sumnjive radnje u igri i treće, veća je mogućnost da na licu mjesta upoznate roditelje svoga psa, uzgajača, ambijent u kojem je štenac uzgojen, odgojen i rastao, odnos uzgajača i njegove obitelji prema psima te niz drugim stvari naoko ne važnih.
Ovo posljednje na kraju odigra kasnije veliku uloga u razvoju psa.
Moram naglasiti da kod kupovine nikada ne kupujete na prvi oglas ili na prvo viđenje psa. A još manje ako vam uzgajač ili prodavač kaže «E baš imam štene kakvo tražite!» To su u većini slučajeva osobe koje će bilo kome prodati svog psa. Jedan savjet koji svima dajem, uvijek tražite pomoć kod nabavke psa, zovite i druge uzgajače, tražite mišljenje, jer ako 3 uzgajača kažu za jednog loše, onda tu nešto ne štima.

Zato – provjerite!

I kad nabavljate psa, morate znati da bi on s Vama trebao biti još barem, najmanje narednih desetak godina, a i više.
Ne kupujte ili ne nabavljajte psa posredstvom trgovca životinjama, ima ih časnih, ali većina je vođena zaradom.
Ako nemate uvjeta za uzgoj, obratite se udrugama za zaštitu životinja ili uzgajačima s točnim namjerama, možda imaju nekog psa koji je steriliziran ili kastriran a smeta im i vama bi dobrodošao, spasili bi najmanje jedan život.

Kako prepoznati dobrog uzgajača?

Dobar uzgajač je osoba koja drži do svojih pasa, koja nije živčana i rastresena osoba, mora ulijevati poštovanje i toplinu, mora biti susretljiva i odgovori joj trebaju biti otvoreni, bez nekih teških fraza i govorancija, psi je trebaju voljeti, ona se prema njima treba ponašati prijateljski, gledati ih očima punim ljubavi, smješkati se dok govori o njima ili dok gleda u njih.
To ćete najbolje vidjeti ako je zamolite da pusti iz boksa kojeg psa.
Ako uz to još uzgajač ima i npr. mačke ili golubove ili neku drugu ukrasnu perad, a psi ne napadaju, ili ako ih uzgajač smiruje bez suvišne dreke, to će biti dobar uzgajač.
Dobar uzgajač je i onaj koji vas ne pušta blizu štenadi već vam ih dovede, čak nekad ne dozvoli niti da ih dirate!. To je jednostavno predostrožnost, jer bolesti danas može svatko prenijeti pa i nevin posjetitelj uzgajačnice poput vas koji nema niti ijednu životinju.

Kako odabrati dobrog psa?

U svakom leglu postoje dobri i bolji psi. Koliko platite, toliko dobijete.
Bolje pse uzgajač obično spremi u stranu, dok ove druge – dobre, ne proda ili ih podjeli, ili što već.
Roditelji pasa moraju biti socijalizirani, što je obično preduvjet da će takva biti i štenad.
Potom pogledajte štenad. Ne zalijećite se za najsimpatičnijim psom!
Dobar hrvatski ovčar mora biti vrlo pokretan, zainteresirano gledati sve oko sebe i ne bi se smio dati zbuniti. Oči su mu uvijek vedre, sjajne, radoznalo gledaju oko sebe. Rep mu odaje narav, ako maše njime i ako ne maše njime nije isto.
Veseljak po prirodi, hrvatski ovčar maše repom i to je pas kakav nama treba. Onaj koji ne maše repom, vjerojatno neće biti dobro prilagođen novoj sredini. Oni psi koji su zainteresirani, propinju se na vrata boksa kako bi bolje vidjeli posjetitelje i da im nijedan detalj ne promakne, pokušat će radoznalo doći do Vaših ruku, lizati ih ili grickati, a sve to pratiti mahanjem repa i često veselim lajanjem. Probajte dobaciti neki predmet štenadi kako biste vidjeli reakcije na strane predmete i igračke. Obično će štene potrčati za lopticom, kamenom, štapom, igračkom,…

To je pas kojeg trebate birati.

Koga izbjegavati?

Izbjegavajte povučenu štenad, štenad koja se pokoravaju drugima u leglu, bojažljivu i zbunjenu štenad, onu koja se boje šumova i zveckanja,…isključite agresivnu štenad, to svakako nije pas za vas.
Štene preuzimate s navršenih 8 tjedana kad je već očišćeno od crijevnih (najmanje. 2x) i kožnih parazita, te najmanje jednom cijepljen protiv štenećih bolesti.
Štene bi trebalo, odnosno, moralo bi biti i tetovirano brojem istovjetnim s brojem rodovnice. Čipiranje je gotovo postalo uobičajeno.
Za svaki slučaj, provjerite u kancelariji Hrvatskog kinološkog saveza da li je leglo prijavljeno.
Nemojte se brinuti što Vaš štenac nema sjajnu dlaku, to je paperjasta dlaka koju štene mijenja od svog 4-5 mjeseca starosti pa skoro do nekih 6-8 mjeseci starosti. Takva dlaka je obično bez sjaja i često na svjetlu daje plavi ili smeđi ton. Može biti ravna, valovita i kovrčava, a pokušajte izabrati kovrčavo štene a ove dvije prethodne probajte izbjeći mada ni to nije garancija.

Pas u novoj sredini

Kad preuzimate svog psa, pitajte o navikama psa uzgajača da biste se znali i Vi slično postaviti i da bi vas pas što prije prihvatio.

Prva, druga a čak i treća noć bit će Vam jaaaaaaako zanimljiva.

Štene će uporno dozivati majku i ostale iz legla, a njih nigdje. Nedostaje mu majčina ljubav, toplina braće i sestara, prisnost!
Morate biti strpljivi i pokušati psa umiriti. Umiruje ga se blagim riječima, maženjem, nuđenjem hrane, ali nikako lupanjem i zveckanjem predmetima. Najbolje ćete ga umiriti ako ga češkate po stomačiću, poviše repe i iza uški.
Priznajem, ovo drugo će vjerojatno odmah djelovati na psa da se umiri, ali dugoročno ga upropaštava. Pas postaje plašljiv, jer kad se štenetu nešto usadi u podsvijest, teško će se kasnije ispraviti, obično – nikad!
Pas se mora pomoću Vas prilagoditi novoj sredini. Sad ste mu Vi i otac, i majka, i brat, i sestra, i sva izgubljena prisnost.

Bavite se svojim mladim psom što više, u svakoj slobodnoj prilici se igrajte njime, učite ga loptici, špagama, trakama i sličnim pomagalima jer će Vam za dalju obuku to kasnije trebati. Nemojte koristiti predmete od stakla i metala.
Meni su se pokazale dobrim plastične (pet) boce koje sam stisnuo da na pola izađe zrak iz nje i potom zatvorio zatvaračem. Takvu bocu može šutati, gurati, gristi, nositi, natezati se s njom, a ujedno ona stvara zvukove koji će se kasnije pokazati dobrim u obuci psa.
Pas u starosti 2,5 – 3 mjeseca već treba reagirati na razne igračke, od loptice preko gumenih igrački za djecu ili pse, do raznih aporta i pomagala u radu.
Dok se igrate sa štenetom, plješćite, lupkajte nogom o pod ili u ritmu po nečemu što proizvodi zvuk, a to je najbolje raditi kad dajete psu jesti. Prije nego mu date obrok, lupkajte po zdjelici da ga priviknete da lupanje nije loše (štene ga poveže s hranom-dobro) a ako lupate po boksu da biste psa umirili lupanjem on će to povezati s neugodnim (loše) i kad bude stariji može se bojati lupetanja, raznih zvukova, vike, …
Pas se u novoj sredini mora privići na nove uvjete života. Mora znati da ima svoj boks u kojem spava, jede, pije, boravi,… i u koji mora odlaziti na gazdinu zapovijed, bez pogovora. Bit će pasa koji će slušati takvu zapovijed ali će otezanjem pokušati pridobiti dopuštenje za ostanak izvan boksa. Ukoliko psu dopustite jednom, on će pokušati i drugi puta, a ako mu dozvolite i drugi puta, treći puta Vas neće ni čekati za odobrenje. Neće ići u boks.

Samo pažljivo, uz puno strpljenja i odricanja, postići ćete da se svaki pas prilagodi novim uvjetima.

Dobrom socijalizacijom postižemo da prosječan pas u punoj snazi služi svome vlasniku.
Nažalost, dobar radni ovčar služi vlasniku relativno kratko (7-8 godina) jer u svojoj mladosti daje sve, apsolutno sve od sebe da udovolji svome vlasniku. A kasnije dobije ispomoć mladog psa, kojem prenosi svoja iskustva i polako odlazi u mirovinu. A u mirovini, jedini mu je zadatak čuvati i sačuvati sve što je gazdino a time i njihovo, pa čak toliko žestoko i ustrajno dok na samom zadatku ne okonča i svoj život.

Zato je naš CRNI BISER toliko vrijedan!

POVIJEST OKUPLJANJA KINOLOGA U STOŽERNU UDRUGU

2009-06-13T13:17:00.005+02:00

Kao sudionik svih zbivanja oko hrvatskih ovčara u svojoj sredini, gradu, županiji i Slavoniji, imam potrebu napisati rad o pokušajima stvaranja stožerne Udruge za skrb o hrvatskom ovčaru koji se već dugi niz godina provlači ali bez ikakvih pozitivnih pomicanja na bolje.

Prva ideja o okupljanju vlasnika i uzgajača hrvatskih ovčara krenula je dogovorno s KD Đakovo, KD Osijek, KD Županja, KD Požega i KD Vinkovci te KKHAPP-SB. Na tom povijesnom skupu bio je nazočan i Medar, tadašnji predsjednik HKS-a te je pored niza stvari dogovoreno da «sjedište» takove organizacije bude u Brodu ili Đakovu, te su Đakovčani i Brođani međusobno dogovorili da zbog tradicije Đakovštine sjedište za HO bude u Đakovu a za PG u Brodu.

Zastupnik SB na tim skupovima ispočetka je bio Mijat Matković koji je to napustio nakon određenog vremena zbog neslaganja s politikom tog "udruživanja" a zamjenjuje ga Jasminko Kormoš – Buco.
Razloge zašto je Mijat Matković izašao iz te grupacije točno ne znam ali znam da sam ja nakon održana 3 sastanka također istupio iz svega toga.

Zbog privatluka i osobnih interesa Vlade Kovačića i Nikole Klemena pa i ostalih kao npr. Miro Bosak iz KD Đakovo koji su uzgajači HO. Jedino se tamo korektnim pokazao Nikola Vujčić koji kasnije prestaje uzgajati ove pse.

Vlado Vodopić koji je isto tako bio razočaran i obespravljen i ja smo nekako istoglasno rekli da ne želimo biti dio te igre i istupili smo iz nje.
Naši psi nisu bili uvršteni na popis uzgojnih kuja i rasplodnih pasa dok su Đakovački SVI psi ušli na tu listu po mjerilima Vlade Kovačića.
Napominjem da sam ja već tada imao najmanje jednu kuju koja je bila bolja od svih njihovih a moj mužjak (JAN) s kojim su se ismijavali kasnije se pokazao jako dobrim rasplodnim psom. Čak je i po izložbama, iako mlađi od «čuvenog» Čike uvijek pobjeđivao istog, dok Vlado Kovačić sve to nije izokrenio.
Kad sam tražio rasplodnjaka s kojim bi pario kuju a da nije mužjak u srodstvu (govorili su da imaju potpuno neovisne i izdvojene linije hrvatskih ovčara, koje tada a ni kasnije nikad nisu pokazali) s mojom kujom (ENA i STELLA) dobio sam odgovor upravo od Vlade Kovačića da se ona može pariti samo s njegovim psom i da parenje košta (ne sjećam se više cijene ali znam da je bila pretjerana, skoro kao za njemačkog ovčara) jest da nema uzgojnu dozvolu ali da mogu prijaviti na drugog psa. Ja sam to doživio osobno kao sprdnju i s mojom kujom i sa mnom a da ne pričam o omalovažavanju kinologije.
Kad to kaže voditelj uzgoja Hrvatske za hrvatskog ovčara onda je to katastrofa (ono za prijavu legla).
Isto tako, Vlado Vodopić i Vlado Kovačić jesu zaslužni za hrvatskog ovčara s time da je Vlado Vodopić iza sebe ipak ostavio veliki broj kvalitetnih uzgojenih pasa te da je nabavljao svima kvalitetne pse bez provizije (koliko ja znam jer je i meni nudio) a isključen je iz takvih poslova oko HO kao i netko tko nije dao ništa ovoj kinologiji.
Previše je znao i smetao je. Prvog svjetskog prvaka u neovisnoj Hrvatskoj upravo je imao Vlado Vodopić (GARO) kojeg su Đakovčani napali i stvorili duboki jaz koji i danas traje, a sve nakon što je postao Svjetski prvak GARO. Okrenuli su gazdu psa protiv Vlade i sve se počelo rušiti.

Ja sam na zadnjem sastanku na kojem sam bio rekao da to tako ne ide, izvješća o parenjima podnose samo za područje Đakova a pokrivaju područje cijele Hrvatske, zatim taj silan privatluk oko parenja i muvanje rodovnicama – kod mene ne prolazi.

Znam, da je iza mene ostao Mijo Fury koji je šutke odobravao Đakovačke radnje jer nije nikad rekao ništa u vezi toga. Rokić nije tada bio na tom sastanku koliko se sjećam, svega bio jednom-dvaput dotad..

Ja sam svojoj bazi to sve prenio na što se oni nisu uopće iznenadili rekavši mi da su znali da ja to neću dugo podnositi zbog tih stvari.
Nakon toga su naši odnosi prestali biti dobri.

Između redaka . . . Jednom zgodom sam bio gost Nikoli Klemenu kod koga je došao i Nikola Vujčić pa smo tako opušteno pričali o kinologiji. Na red su došli psi za upis u JUR i malo pomalo spomenuli smo jednog psa kojeg je navodno uzgojio Nikola Vujčić a Vlado Kovačić ga pokupio i dao Franji Stilinoviću, uraru iz Đakova. Ne sjećam se tadašnje njegove rodovnice ali znam da je kasnije taj pas imao rodovnicu s imenom uzgajača Miro Bosak.
Taj pas je pario više kuja i odjednom se javlja njegov «pravi» uzgajač i otkupljuje ga. U dogovoru s HKS-om mijenja mu podatke o precima i sebe (Ivan Colarić) upisuje kao njegovog uzgajača ali opet s drugim podacima o roditeljima.

Da sve to nije žalosno, bilo bi smiješno. Cijelo to vrijeme pas je mijenjao uzgajače i pretke ali broj rodovnice – nije!
Riječ je o psu BOBI JUR 40135 HO i to je jedino sigurno kod ovog psa.

Kasnije su to objašnjavali da je nastala greška kod upisa u uvjetnu rodovnicu, što meni nije dovoljno kao odgovor. Ja sam to tumačio spregom Kovačić – Medar – Colarić – Klemen te monopolom u kinologiji. Tko im se konkurentno približio ili nešto rekao a da nisu suglasni oni s time – eto podrivača!
Za podsjetiti je da se tada radilo o dobroj prodaji hrvatskih ovčara i mogli su se dobri novci zaraditi. Predratne, ratne i postratne godine ljudi nisu pitali cijenu, svi su htjeli imati nešto Hrvatsko pa i hrvatskog psa.

U nizu promidžbenih poruka u vidu panoa, letaka, majica, kapa, i sličnog materijala pokušavali su privući sve u svoj klub ali nisu uspijevali, vrlo brzo su ih razotkrili i početnici.

U MOJ PAS 3-4/2006. opetovano se daje proglas matičnog kluba «Hrvatski ovčar» Đakovo;

«OBAVIJEST SVIM KINOLOŠKIM UDRUGAMA ČLANICAMA HKS-A

Temeljem Statuta Matičnog kluba «HRVATSKI OVČAR» Đakovo te Odluke Skupštine od 14.01.2006. kao i Odluke Skupštine od 05.03.1996. molimo Vas, da ukoliko Vaši članovi imaju u uzgoju pasminu hrvatski ovčar, ispred Vaše udruge/kluba delegirate jednog člana u KOORDINACIJSKO TIJELO – ODBOR, a u cilju prisnije suradnje s pasminskim klubovima, udrugama i ostalim vidovima udruživanja. Zbog unaprjeđenja, selekcije i promoviranje pasmine hrvatski ovčar.

STATUT

Članak 38.

Stavak 3.

Odlukom Skupštine kao stalno radno tijelo osniva se koordinacija udruga hrvatskog ovčarskog psa. Ovo tijelo ima savjetodavni karakter sa zadatkom koordiniranja rada svih pasminskih udruga hrvatskog ovčarskog psa u Republici Hrvatskoj a čine ga predstavnici svih pasminskih udruga hrvatskog ovčarskog psa.

Molimo vas da u što hitnijem roku pošaljete imena Vaših delegiranih predstavnika, a u cilju dobrobiti pasmine.

Matični klub «Hrvatski ovčar» Đakovo
Nikola Klemen – tajnik
Tel.: 031/818-106, 091/574-2035

To posljednje znači da su i oni sami priznali da MATIČNI KLUB nije uistinu nikad postojao u onom smislu u kojem je kao ideja pokrenut.

Nije li to žalosno?

Viđenje drugih kako su moji hrvatići predivna stvorenja!

2009-06-12T15:43:00.001+02:00

Da i ja kazem koju o Eninim crnim cupavim frendicama Za pocetak, kako je vec receno, hrvatici su psi fascinantne energije. To stvarno treba vidjeti i dozivjeti. Nekolicina Bucinih hrvatica upravo umire za lopticom -- u smislu da su u stanju skociti preko bilo cega, skotrljati se kao kamen niz to nesto s cega su skocili, i ni na trenutak ne smetnuti lopticu s uma. Totalni klaunovi, koje nikakav neobican polozaj u kojemu se nadju ni malo ne plasi. Trebate vidjeti Bucu kako zonglira sa svojim hrvaticima, doslovno zonglira, cak i sa stencima -- dograbi stene od 5-6 tjedana za straznju nogu i tako ga podigne, i to nimalo njezno ni polako, a stenetov repic radi tika-tak, tika-tak kao poludjeli metronom, Buco ga onda za tu straznju nogicu zaljulja i baci u zrak, stene se okrene kao palacinka, a Buco ga ulovi u letu. Repic cijelo vrijeme tika-tak, stene presretno, on ga spusti a ono trci po jos! Meni se isprva kosa na glavi dizala kad to vidim... onda sam navikla Buco ima slican show i s odraslim psima -- njih doduse ne baca u zrak za zadnju nogu, nego ih baci s dvije ruke, isto onako da se okrenu u letu, pa ih uhvati, ili zonglira s njima premecuci ih sebi preko ramena, ledja, pa ispod ruke, a psi mu presretni dijele puse... ma mislim, glupo je o tome pisati, to treba vidjeti da bi se povjerovalo
Ima iz njegovog uzgoja i hrvatica koji rade sa stokom, i mnogima ide odlicno iako su neki tek kao odrasli prvi put vidjeli ovcu ili kravu. Bucin Pusa je tjerao krave kao pravi, iako je kravu prvi put susreo vec kao postariji pas, i to na dosta bolan nacin -- zaletio se za kravom, dobio papkom u glavu i onesvijestio se! To ga uopce nije obeshrabrilo, i naucio je izvrsno kravariti. Jedna druga Bucina kujica tjera ovce na stvarno ingeniozne nacine -- sama je skopcala da odrasle ovce moze bez problema pozurivati tako da ih gricka za pete, ali da je janjad suvise njezna za takav postupak, pa janjce pozuruje tako da se digne na straznje noge a prednjima ih gura! To je nitko nije ucio, sama je to pocela raditi...Downside hrvatica je taj da su u pravilu nervozni i dozlaboga lajavi. I prgavi. I rezervirani prema ljudima i psima. I brzi na ugrizu -- ne grizu jako, ali stipaju grozno. Ima naravno izuzetaka, recimo Tonka je pravi biser na svaki nacin, i iako je svaki hrvatic kojega poznajem po necemu izuzetan i drag, vecina hrvatica koje sam upoznala su dosta strasljivi i ostri i glasni, preglasni. Stvarno nisu pasmina koju bi se bez puno znalackog rada moglo drzati kao "obicnog" ljubimca -- bez rada ili sporta -- posebno u gradu...A sto se izgleda tice, cula sam od mnogih da su hrvatici ruzni, "obicne dzukele", neatraktivni... pa, na fotkama uglavnom i nisu nesto, ali treba ih dozivjeti u stvarnosti -- one pametne oci i meke sjajne kovrce... meni su prekrasni.

STOŽERNA UDRUGA UZGAJAČA HRVATSKIH OVČARA HRVATSKE

2009-06-12T14:29:00.002+02:00

Temeljem čl._____ Zakona o Udrugama (N.N. RH _______________),a sukladno čl. 16.Statuta Hrvatskog kinološkog saveza, Skupština STOŽERNE UDRUGE UZGAJAČA HRVATSKIH OVČARA HRVATSKE održane _____________2001. godine donosi

S T A T U T

STOŽERNE UDRUGE UZGAJAČA
HRVATSKIH OVČARA HRVATSKE

I. TEMELJNE ODREDBE

Čl.1.

Stožerna udruga uzgajača hrvatskih ovčara Hrvatske (u daljem tekstu SUUHOH) kao članica Hrvatskog kinološkog saveza, stožerna (središnja) je kinološka udruga Republike Hrvatske u koju se učlanjuju udruge i pojedinci kojima je cilj uzgoj i unaprijeđenje pasmine hrvatski ovčar.

Čl.2.

SUUHOH je društveno pravna osoba s pravima i obvezama koje proizlaze iz Zakona o Udrugama, Statuta HKS i ovog Statuta, a koji je stekao upisom u Registar Udruga kod Ureda za opće poslove nadležnog za vođenje registra i po prijemu u članstvo HKS.

Čl.3.

Naziv Udruge: STOŽERNA UDRUGA UZGAJAČA HRVATSKIH OVČARA HRVATSKE
Skračeni naziv Udruge: SUUHOH
Sjedište Udruge:
Djelovanje Udruge: Područje Republike Hrvatske
Amblem Udruge: Obličje hrvatskog ovčara iza kojeg se nazire obris Hrvatske
Pečat Udruge: Okruglog oblika promjera 40 mm. U sredini se nalazi amblem Udruge, a rubom pačata ispisan je puni naziv Udruge s datumom osnutka.

Čl.4.

SUUHOH je članica Hrvatskog kinološkog saveza, preko koga je i članica Međunarodne kinološke federacije. O pristupu u članstvo Hrvatskog kinološkog saveza kao i o istupu iz njega donosi Odluku Izborna skupština odnosno Skupština SUUHOH.

Čl. 5.

SUUHOH može biti članica i drugih asocijacija, iste ili slične djelatnosti, kao i što se u SUUHOH mogu učlanjivati i pridruživati i druge udruge iste ili slične djelatnosti.

Čl.6.

Sve izborne djelatnosti u SUUHOH su dragovoljne i počasne, osim ako se o tome ne donese posebna Odluka o snošenju troškova rada određenih funkcija.

Čl.7.

Osnovni cilj SUUHOH je unaprijeđenje pasmine HRVATSKI OVČAR te u svezi s time potiće, odobrava i usmjerava djelatnosti svojih članica (udruga) i članova (fizičke osobe) u ostvarenju svojih ciljeva i zadataka, a u skladu sa Zakonom, te utječe na politiku udruga van Hrvatske preko svojih okruglih stolova i priredbi.

Čl. 8.

Zadaci iz prethodnog članka se ostvaruju kroz:
· rad na razvoju kinologije
· suradnja s Udrugama i znanstvenim ustanovama zainteresiranim za razvoj kinologije i pasmine HRVATSKI OVČAR
· pokretanje i održavanje regionalnih, državnih i međudržavnih kinoloških priredbi na svim razinama
· stručno usmjeravanje obavljanja odabira pasmine HRVATSKI OVČAR
· vođenje posebnih bilješki i arhive u dogovoru s Hrvatskim kinološkim savezom ili neke druge udruge
· pomoć u usavršavanju svojih članova i stvaranju stručnog kadra
· posebna skrb o uzgajačima HRVATSKIH OVČARA
· prikupljanje i primjena iskustava i dostignuća domaćih i inozemnih kinoloških udruga i institucija, te obvješćivanje članstva
· promidžba i izdavanje stručne kinološke literature
· obavljanje i drugih zadataka od potreba za napredak kinologije.

Čl. 9.

Udruga ostvaruje svoje zadatke u skladu s planom i programom rada.
Plan i program rada donose se godišnje, a može i za duže vremensko razdoblje, i čine osnovu za izradu i donošenje financijskog plana.

Čl.10.

Opći akti SUUHOH su Statut, Pravilnici i Odluke.

II. ČLANICE SUUHOH, PRAVA I OBVEZE

Čl.11

Članice SUUHOH su Udruge koje skrbe za pasminu HRVATSKI OVČAR, a koje su registrirane za djelatnost na području svoje županije. Iz svake županije može biti samo jedna članica kao punopravna članica, ostale imaju status promatrača.
Članice SUUHOH mogu biti i Udruge ili pojedinci izvan Hrvatske koji se bave uzgojem i unaprijeđenjem ove pasmine.
Udruga zainteresirana za članstvo u SUUHOH mora dostaviti Zamolbu za učlanjenje. O prijemu u članstvo SUUHOH donosi se Pravilnik o statusu članica i pristupanju SUUHOH.

Čl. 12.

Prava članica:
· da pokreću pitanja koja su važna za izvršavanje zadataka SUUHOH, te sudjeluju u raspravljanju i donošenju odluka putem svojih zastupnika
· da samostalno odlučuju o učlanjenju u SUUHOH, odnosno o izlasku iz članstva SUUHOH
· da organima SUUHOH podnose prijedloge za odlučivanje o pojedinim pitanjima iz njihova djelovanja rada s pravom da budu upoznati s donesenim Odlukama
· da koriste usluge SUUHOH sukladno Statutu i općim aktima
· da pokreću i predlažu rješavanje problema SUUHOH
· da sudjeluju u radu skupštine SUUHOH preko svojih zastupnika
· da sudjeluju u utvrđivanju sustava za rad SUUHOH

Čl. 13.

Obveze članica:
· da redovito podmiruje financijske obveze prema SUUHOH
· da dosljedno provode politiku SUUHOH štujući Odluke, zaključke i usmjerenja koje donosi Skupština i organi Skupštine SUUHOH
· da primaju, prema Pravilniku o pristupanju SUUHOH, u svoje članstvo građane iz svoje županije
· da redovito dostavlja izvješća s održanih Skupština (redovitih, izbornih, izvanrednih, ...), a najkasnije do 15 dana od dana održavanja skupštine te najmanje 15 dana pred održavanje izvjeste SUUHOH o istom održavanju
· da sjednicu Skupštine (osim izvanredne skupštine) održi najkasnije do 01.02. tekuće godine.

Čl.14.

Članice SUUHOH rješavaju sve međusobne sporove dogovorno. Ako to nije moguće, spor rješava arbitraža SUUHOH koju imenuje izvršni odbor SUUHOH.

Čl. 15.

Ukoliko članica SUUHOH prestane s radom, ne plati članarinu za dvije ili više godina, bez posebnog objašnjenja brisat će se iz članstva SUUHOH i o tome pismeno izvjestiti udrugu i objaviti isto u glasilu SUUHOH.

Čl. 16.

Članom SUUHOH može postati i pojedinac, ukoliko na području mjesta boravka građana, nije osnovana udruga-članica SUUHOH. Isti pojedinac svoje članstvo može usmjeriti i preko Udruge-članice SUUHOH iz druge županije ili preko pridružne članice SUUHOH iz svoje županije. Članstvo preko pridružne članice neće se priznati ako djeluje stalna članica.

Čl. 17.

STATUS ČLANSTVA

Članica SUUHOH-a može biti svaka pravna osoba koja udovoljava minimalne uvjete članstva koje propisuje SUUHOH, odnosno može biti stalna ili pridružna (promatračka) članica.

Čl. 18.

Osnovni uvjeti članica za članstvo u SUUHOH-u:
da se Udruga bavi vođenjem evidencije pasa, uzgajača, vlasnika i prijavljenih legala hrvatskih ovčara
da se kontinuirano skrbi o pasmini hrvatski ovčar
da u svome članstvu ima stručno osoblje te uzgajače kao osnov daljeg prosperiteta pasmine hrvatski ovčar
da svojom djelatnošću privlači vlasnike i uzgajače širom svoje županije te da pozitivno utječe na mnijenje o pasmini
da skupno odlaze na priredbe te da organiziraju priredbe koje im Zakon i Statut SUUHOH-a, HKS-a i udruge dozvoljava i nalaže.

Čl. 19.

ČLANSTVO I ČLANICE

Članom SUUHOH-a postaje se članstvom preko neke od udruga članice SUUHOH-a.
Članstvo (članice) u SUUHOH-u može biti STALNO i PRIDRUŽNO.
Čl. 20.

STALNO ČLANSTVO

Pasminski klub (udruga koja je registrirana samo za pasminu HRVATSKI OVČAR) ima prednost u odnosu na skupni klub ili društvo (udruge s dvije i više pasmina, poglavito kinološke udruge svih pasmina) obzirom, da je ono specijalizirano i samim time uže usmjereno na boljitak pasmine.
Stalne članice imaju sva prava i obveze koje proizlaze iz Statuta SUUHOH-a

Čl. 21.

PRIDRUŽNO ČLANSTVO

U pridružno članstvo ulaze udruge koje nisu navedene pod stalnim članstvom, a članice su sa statusom promatrača dok im SUUHOH ne povuče status tog članstva i imenuje u stalno članstvo.
Pridružnom članicom postaje svaka udruga koja ne udovoljava kriteriju stalne članice i ima ograničena prava i obveze koje proizlaze iz Statuta SUUHOH-a, odnosno ima pravo predlaganja i iznošenja svog mišljenja ali nema pravo glasovanja na Skupštini SUUHOH-a.

Čl. 22.

PRAVA I OBVEZE ČLANICA

Prava i obveze članica SUUHOH-a:
da štite svojim pozitivnim djelovanjem rad i ugled SUUHOH-a
da sva legla hrvatskih ovčara prijavljuju na posebnim obrascima i potvrdama koje propisuje SUUHOH, te da o tome vode svoju evidenciju putem regionalnih rodovnih knjiga i sličnih evidencija
da vode evidenciju o svakom pojedinom psu (s rodovnicom ili bez, kvalitetnoj ili manje kvalitetnoj jedinci), fotozapisom i izvodom o rodovnom stablu, te da o istome dvaput godišnje izvješćuje nadležno tijelo SUUHOH-a

Prava i obveze SUUHOH-a prema članicama:
1. regulirano Statutom i Pravilnikom o radu SUUHOH-a

Čl. 23.

PROMJENA STATUSA ČLANICE

Članica može promjeniti status na način da joj SUUHOH sam promjeni status zbog neaktivnosti i lošeg rada u niži status (iz stalnog u pridružno članstvo) odnosno da je unaprijedi zbog izražene aktivnosti u viši status (iz pridružnog u stalno članstvo).
Status se ne može mijenjati ukoliko nema tko zamijeniti stalnu članicu odnosno ako druga članica (pridružna) nije zainteresirana za stalno članstvo.

Čl. 24.

STALNA ČLANICA – PRIDRUŽNA ČLANICA

Udruga koja iz očitih razloga ne vodi skrb o pasmini, oglušuje se o ciljeve i zadatke svoje udruge ili SUUHOH-a, Izvršni odbor SUUHOH-a istu članicu može nakon pismenog upozorenja brisati iz statusa stalne članice i dati joj status pridružne članice, sa svim pravima i obvezama koje proizlaze iz tog statusa.

Takvu «neaktivnu» članicu zamjenjuje najaktivnija pridružna članica, ili je može zamjeniti i kinološka udruga iste ili slične djelatnosti ali samo iz iste županije koja pokazuje interes za boljitkom pasmine, kao što je navedeno za stalne članice.

Ako u županiji ne postoji «zamjenska» udruga, Izvršni odbor o tome donosi posebnu odluku.

O svom radu i radu pridružne članice, podnosi pismeno dvaputa godišnje izvješće Izvršnom odboru SUUHOH-a.

čL. 25.

PRIDRUŽNA ČLANICA – STALNA ČLANICA

Udruga (pridružna) koja se iskazala u radu s hrvatskim ovčarom iako nije stalna članica, može je SUUHOH proglasiti stalnom članicom, ukoliko je stalna članica dobila status pridružne članice, sa svim pravima i obvezama stalne članice.

Ako u županiji postoje dvije ili više udruga koje skrbe ili koje mogu skrbiti o hrvatskom ovčaru bolje od dosadašnje stalne članice, a imaju status pridružne članice, Izvršni odbor donosi posebnu odluku o tome i najadekvatnijoj dodjeljuje status stalne članice.

Stalne članice u svom radu mogu imati i po nekog člana iz pridružnih članica (iz županije) radi zaokruženja cjelovitosti rada i ciljeva SUUHOH-a, a svog zastupnika delegiraju isključivo iz članstva stalne članice.

Pridružna članica o svome radu dvaput godišnje izvješćuje stalnu članicu koja kroz svoje izvješće o svome i radu pridružne članice izvješćuje SUUHOH.

III. ORGANI SUUHOH

Čl. 26.

Organi SUUHOH su:
· Skupština
· Izvršni odbor
· Nadzorni odbor
· Disciplinska komisija

SKUPŠTINA SUUHOH

Čl. 27.

Skupština SUUHOH je najviši organ.
Sjednice Skupštine su javne, a skupštinu čine zastupnici članica. Svaka članica može na Skupštinu SUUHOH poslati dva zastupnika. Izabranim zastupnicima članica mora izdati važeću punomoć za sudjelovanje na Skupštini.

Čl. 28.

Skupština SUUHOH može biti redovita, izvanredna i izborna.
· Redovita Skupština saziva se jednom godišnje najkasnije do kraja siječnja tekuće godine.
· Izvanredna Skupština SUUHOH saziva se prema potrebi, a saziva je Izvršni odbor, nadzorni ili Izvršni odbor na zahtjev najmanje 3 članice SUUHOH. U tom slučaju svi troškovi sazivanja Skupštine ide na teret ovih članica.
· Izborna Skupština SUUHOH saziva se svake 4 godine i na njoj se vrši izbor predsjednika i organa SUUHOH. Izvanredna Skupština SUUHOH koja ima za cilj izmjenu predsjednika ili drugih organa također se smatra izbornom i mandat novoizabranih teče od tog dana do najviše 4 godine.

Čl. 29.

Zadaci Skupštine SUUHOH su:
· donosi, mijenja i dopunjava Statut SUUHOH,
· utvrđuje politiku SUUHOH utvrđenu zadacima SUUHOH
· donosi program rada SUUHOH
· raspravlja i odlučuje o inicijativama i prijedlozima zastupnika
· odlučuje o udruživanju i razdruživanju
· odlučuje o prestanku rada SUUHOH
· razmatra i usvaja izvješča organa SUUHOH
· usvaja završni račun za proteklu godinu
· donosi kratkoročne i dugoročne planove rada
· bira i opoziva članove Nadzornog odbora i Disciplinske komisije
· predlaže i bira najmanje jednog mandatara za sastav Izvršnog odbora.Izabrani mandatar postaje predsjednikom SUUHOH
· odlučuje o imenovanju članova Izvršnog odbora, a na prijedlog mandatara. Imenovanje može biti pojedinačni ili u paketu
· odlučuje o načinu glasovanja po pojedinim točkama dnevnog reda
· obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom i ovim Statutom, kao i drugim općim aktima SUUHOH.

Čl. 30.

Sjednice Skupštine saziva predsjednik SUUHOH pismenim putem. Poziv za Skupštinu s prijedlogom dnevnog reda mora biti dostavljeno najmanje 8 dana prije zakazane sjednice.

Čl. 31.

Skupština može punovažno odlučivati ako je sjednici nazočna nadpolovična večina zastupnika udruga. Ako nije nazočna večina zastupnika, Skupština se odlaže 1 sat i nakon toga Skupština može punovažno odlučivati, bez obzira na broj nazočnih zastupnika.

Čl. 32.

Skupština donosi punovažne odluke večinom glasova nazočnih zastupnika. Glasovanje na Skupštini je javno, osim kada Skupština odluči da se o pojedinim pitanjima ili u cjelini glasuje tajno. O radu Skupštine vodi se zapisnik koji se dostavlja svim članicama i objavljuje u glasilu SUUHOH.

IZVRŠNI ODBOR SUUHOH

Čl.33.

Izvršni odbor SUUHOH je izvršni organ Skupštine koji između dvaju zasjedanja Skupštine rukovodi radom SUUHOH.

Čl. 34.

Članove Izvršnog odbora predlaže mandatar koji je ujedno i predsjednik izvršnog odbora, a prihvaća Skupština SUUHOH. Izvršni odbor broji do 8 članova i predsjednika.
Skupština može odrediti i drugi broj članova. Mandat traje 4 godine, i može biti jednom uzastopno ponovljen.

Čl. 35.

Izvršni odbor radi i odlučuje na sjednicama. Sjednice se održavaju prema potrebi, a najmanje jednom u dva mjeseca. Sjednice saziva i njima rukovodi predsjednik.

Čl. 36.

Izvršni odbor punovažno odlučuje večinom nazočnih članova Izvršnog odbora. O radu odbora vodi se zapisnik.

Čl. 37.

Zadaci izvršnog odbora:
· izvršava Odluke Skupštine SUUHOH
· priprema prijedloge za izmjene i dopune Statuta i drugih općih akata
· donosi opće akte, osim koje prema odredbama ovog Statuta donosi Skupština SUUHOH
· priprema financijski plan prihoda i rashoda SUUHOH
· saziva izvanrednu skupštinu i podnosi izvješće o djelovanju SUUHOH
· predlaže plan rada SUUHOH
· brine o edukaciji svog članstva i stvaranju stručnog kadra
· upravlja imovinom SUUHOH
· imenuje tajnika i blagajnika SUUHOH
· imenuje svoje zastupnike u tijela i organe Hrvatskog kinološkog saveza
· imenuje članove stalnih i privremenih komisija
· vodi skrb o funkcioniranju organa SUUHOH
· donosi Odluku o visini naknade za rad stručnih kadrova SUUHOH
· predlaže iznos upisnine i članarine, i ostalih usluga SUUHOH
· utvrđuje godišnji plan priredbi
· donosi odluku o primanju novih članica SUUHOH
· obavlja i druge poslove koji proizlaze iz plana rada SUUHOH

PREDSJEDNIK UDRUGE

Čl. 38.

Predsjednika SUUHOH bira Skupština.
Mandat predsjednika traje 4 godine, uz mogučnost ponovnog izbora (jednom). Predsjednik za svoj rad odgovara Skupštini, a podnosi pismeno izvješće Skupštini o radu izvršnog odbora.
Pravilnikom o radu SUUHOH odredđuje da se isto izvješće sastavlja periodično i putem glasila SUUHOH izvješćuje članstvo o radu SUUHOH.
Radi prema pravilniku o radu SUUHOH.

Čl. 39.

Zadaci predsjednika
· predstavlja i zastupa SUUHOH na temelju Statuta i općih akata SUUHOH
· saziva i predsjedava sjednicama izvršnog odbora i Skupštinama SUUHOH, osim na izvanrednim Skupštinama, kada to može činiti i predsjednik nadzornog odbora odnosno predsjedavajući sazivatelja.
· potpisuje akte koje donosi izvršni odbor i skupština SUUHOH
· izdaje punomoć za zastupanje SUUHOH ako to osobno nije u mogučnosti
· vodi skrb o izvršavanju odluka organa SUUHOH
· obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom i drugim općim aktima SUUHOH

NADZORNI ODBOR

Čl. 40.

Nadzorni odbor je organ Skupštine SUUHOH.
Nadzorni odbor SUUHOH vrši kontrolu rada i poslovanja SUUHOH, u skladu sa Statutom Hrvatskog kinološkog saveza, ovim Statutom i drugim normativnim aktima SUUHOH.

Čl. 41.

Nadzorni odbor broji 3 člana koji između sebe biraju predsjednika. Nadzorni odbor može donositi punovažne odluke samo u punom sastavu. Mandat članova Nadzornog odbora traje 4 godine.Nadzorni odbor o svom radu podnosi pismeno izvješće skupštini SUUHOH. O radu odbora vodi se zapisnik, a može se objaviti i u glasilu SUUHOH.

Čl. 42.

Ukoliko utvrdi nepravilnosti u radu i poslovanju SUUHOH, nadzorni odbor odmah izvješćuje predsjednika SUUHOH i članove izvršnog odbora. Ukoliko smatra za potrebnim, saziva izvanrednu sjednicu Skupštine SUUHOH.
Predsjednik Nadzornog odbora rukovodi takvom sjednicom do izbora organa SUUHOH.

DISCIPLINSKA KOMISIJA

Čl. 43.

Disciplinska komisija je organ Skupštine SUUHOH. Disciplinska komisija broji 3 člana koji između sebe biraju predsjednika.

Čl. 44.

Disciplinska komisija SUUHOH nadležna je za utvrđivanje i odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti članova udruga članica SUUHOH.

Čl. 45.

Disciplinska komisija postupa temeljem odredbi odgovarajućih pravilnika HKS kojima se utvrđuje nadležnost, disciplinska odgovornost, postupak, disciplinske mjere i žalbeni postupak kao i temeljem Pravilnika o radu SUUHOH.
Disciplinska komisija može zasjedati i donositi punovažne odluke samo u punom broju.

VODITELJ RODOVNE KNJIGE ZA HRVATSKE OVČARE

Čl. 46.

Voditelj rodovne knjige za hrvatske ovčare predlaže izvršni odbor SUUHOH, a potvrđuje i razrješava Skupština SUUHOH. Mandat voditelja uzgoja traje do opoziva.

Čl. 47.

Voditelj rodovne knjige za hrvatske ovčare mora biti uzgajač i kinološki sudac, a bira se prema kriterijima utvrđenim aktima i Pravilnika o radu SUUHOH.
Radi prema Pravilniku o radu SUUHOH.

Čl. 48.

Voditelj rodovne knjige za hrvatske ovčare za svoj rad odgovara Izvršnom odboru SUUHOH i Skupštini SUUHOH, a prema potrebi i Skupštini HKS.
O svom radu podnosi cjelovito izvješće
· izvršnom odboru SUUHOH
· Skupštini SUUHOH
· na traženje i HKS-u.

ČLANOVI ORGANA SUUHOH

Čl. 49.

O radu organa SUUHOH obvezatno se vode zapisnici iz kojih mora biti vidljivo, dan, mjesto i vrijeme održavanja sjednice, broj i struktura nazočnih, dnevni red, rasprava, podneseni prijedlozi, zaključci i donešene odluke. Zapisnik potpisuje obvezatno zapisničar, predsjedavajući i dva ovjerovitelja zapisnika (na Skupštini).

Čl. 50.

Mandat članova organa SUUHOH traje 4 godine i mogu biti birani i u narednom vremenskom periodu (jednom ponovljeno).

Čl. 51.

Članu organa SUUHOH mandat može prestati prije isteka roka na koji je izabran u slučaju:
· podnošenja ostavki
· opoziva
· nastupom okolnosti zbog kojih ne može obavljati dužnosti (preseljenje,teška bolest,...)

Čl. 52.

Opoziv se vrši na način i po postupku predviđenim za predlaganje, odnosno izbor članova.

IMOVINA I MATERIJALNO FINANCIJSKO POSLOVANJE

Čl. 53.

SUUHOH je građanskopravna osoba i ima svoj žiro račun.

Čl. 54.

Materijalno financijsko poslovanje SUUHOH vodi se i organizira u skladu s važećim propisima.

Čl. 55.

Izvori prihoda SUUHOH su:
· upisnina i članarina
· dotacije i pomoći drugih organa i organizacija
· dragovoljno prilozi građana
· prihodi od usluga
· svi ostali prihodi

Čl. 56.
Naredbodavatelj za financijsko poslovanje je predsjednik SUUHOH.

Čl. 57.

Imovinu SUUHOH čine pokretna i nepokretna imovina te novčana sredstva.

Čl. 58.

O raspolaganju nekretninama odlučuje Skupština SUUHOH.
O raspolaganju pokretnine u vlasništvu SUUHOH i novčanim sredstvima upravlja Izvršni odbor SUUHOH.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Čl. 59.

Aktom o prestanku rada SUUHOH utvrdit će se pravni slijednik, prava i obveze SUUHOH.

Čl. 60.

Za tumačenje odredbi Statuta nadležan je izvršni odbor SUUHOH.

Statut SK-1/2001. stupa na snagu danom usvajanja.

Predsjednik SUUHOH
M.P. __________________________________

U Slavonskom Brodu,_____________godine.

Napomena:
Statut sadrži 60. članaka koji se nadopunjuju Pravilnicima i uredbama a donosi ih Skupština ili Izvršni odbor SUUHOH-a.

Jasminko Kormoš - Buco

Moja prva dva projekta HO

2009-06-12T14:06:00.004+02:00

Još davno sam pokušavao ući u problematiku hrvatskih ovčara, time i naših drugih pasmina. Pročitao sam popriličan broj spisa i napisa eminentnih autora te stupio u kontakt izravno s njima ali niti jedan od njih nije mi dao traženu zadovoljštinu.

Potom sam počeo stvarati svoj svijet hrvatskih ovčara i pisao prijedloge standarda, pravilnika, uredbi, proučavao stare zapise, crkvene monografije ne bi li našao nešto konkretno. . . i tako aktivno od 2000 godine i sve - bezuspješno! Nažalost

Doduše, imao sam podršku mnogih ali to je bilo samo u 4 oka, sve ostalo je bila farsa.

Moj prvi veliki projekt je bio sačuvati HO onakvim kakav je bio oduvijek, jasno mi je da se sve mjenja pa i on, ali ako se mjenja neka se mjenja nabolje. Donekle sam u tome uspio što se vidi i po ishodima na izložbama. Stvar je u tome što današnji HO izgledaju sasvim drugačije, povišeni su, otežali, jake glave, svjetlijeg oka, mirnije dlake, . . . a to meni nije to! Netko je taj moj rad prepoznao a netko nije - na njegovu žalost.

Drugi moj projekt je bio osnivanje vrhovne asocijacije hrvatskih ovčara, ja sam je nazvao STOŽERNA UDRUGA UZGAJAČA HRVATSKIH OVČARA HRVATSKE s mjestom sjedišta u Brodu (ili Zagrebu, mada bi bilo zgodno i u Karlovcu). Napravio sam ogledni primjerak takvog statuta i dijelio ga po izložbama da vidim reakciju (na netu je stalno prisutan). Reakcija je bila očekivana, opet isto i opet ništa, hvale vrijedan pokušaj ali samo podrška, bez stvarne podrške. Rijetki su bili ti koji su to prihvatili kao realnost i dobro osmišljenu ideju.

Eto, u slijedećem postu donijet ću taj prijedlog statuta pa tko voli nek izvoli.

Križaljka standarda iz 1969. godine

2009-06-05T12:55:00.001+02:00

S moje web stranice o HO

http://www.tornjak.net/hrvatskiovcar /hr/table.htm

Moj prvi uradak o hrvatskom ovčaru

2009-06-05T09:47:00.002+02:00

Prikupljajući razne podatke o našim psima, najviše o hrvatskom ovčaru, došao sam do dijela informacija koje su me zaintrigirale i počeo sam to pratiti više od ičega.

Došao sam do povjesnih teza o doseljenju Hrvata iz pradomovine u Bijelu Hrvatsku pa potom u naše krajeve. Čuo sam za slične pse u Evropi i Aziji (npr. luks u Ukrajini, šiperki na sjeveru Evrope, u našem susjedstvu Mudi, . . . sada i Srbi rade pulina, . . .) pa sam pratio njihov razvoj i upoređivao ga s putem kojim su selili Hrvati do današnjih krajeva.

Tako sam u svojoj prvoj brošuri o hrvatskim ovčarima koja je bila pisana samo na hrvatskom, uneo porijeklo psa, o Hrvatima i doseljenju u ove krajeve, razvoj, standard i teze o nastanku hrvatskog ovčara te sve to dijelio po izložbama, kupcima i vlasnicima pasa a dio sam podijelio i na stručnim skupovima (okrugli stolovi o hrvatskom ovčaru, Zagreb i Đakovo).

Podijelio sam ih preko 100 komada.

Danas je ta brošura prošlost, poslije nje sam napisao daleko bolje brošure i radove o hrvatskom ovčaru a izdao sam i elektronske knjige na lulu.com o našim pasminama domaćih životinja a među njima najveće mjesto zauizima hrvatski ovčar.

Iskenirati ću ovu brošuru i postaviti je naknadno

Baza podataka o hrvatskom ovčaru

2009-06-05T09:16:00.000+02:00

Ja sam sredinom 90-ih godina radio na prikupljanju informacija o hrvatskim ovčarima, od rodovnog stabla, slika do ocjena i druge literature, te povjesnih i slikovnih zapisa o pasmini.

Tako sam došao na ideju da si stvorim bazu pasa s rodovnicama i počeo sam, prvo sa svojim psima, pa sam to stablo širio, da bi na kraju shvatio da moram to sve napraviti pojedinačno za svakog psa.

Podatke o rodovnicama sam spremao u excelu a ostale podatke u wordu. Došao sam do nekih 750 rodovnih stabala pasa. Međutim, počele su mi se pojavljivati "rupe" u rodovnicama koje nisam mogao zaobići niti riješiti.
Polako sam počeo "hladiti" na sve to jer nisam mogao ništa zbog tog jednog-dva psa koji imaju duple rodovnice kao i s onim psima čije rodovnice nikako ne valjaju a psi ih imaju.
Bio je problem i sa psima u HUR/JUR-u jer neki su imali cijelo rodovno stablo a upisani su s nepoznatim roditeljima kao i s onima koji su imali nepoznate roditelje a upisani su sa punom rodovnicom izmišljenih podatka.
Sve to me je "ubilo" u pojam i stvarno sam počeo odustajati dok se nije pojavila skupina kinologa koji su preuzeli alat za izradu profesionalne baze podataka. Počeli su unositi podatke u nju i ja sam im velikodušno ponudio i poslao svoje podatke. Iskoristili su podatke koje nisu imali i sad je baza u pravom smislu riječi - pun pogodak!

Možda bi još trebalo ubaciti o literaturi, rezultate sa specijalki, mužjake i ženke s uzgojnim dozvolama, ispitima, . . .

Ali i ovako savršeno je korisna. Rađena je na dva jezika, hrvatskom i engleskom tako da nitko ne može biti ni u kom slučaju zakinut.

Vrijedi je pregledati >>>>> hrvatskiovcar.pedigre.net

1. godišnja uzgojna izložba hrvatskih autohtonih pasmina pasa-Varaždin 2009.

2009-06-01T10:32:00.000+02:00

ENRIQUE OD GAZDE - PRVAK 1. GODIŠNJE UZGOJNE IZLOŽBE

KRUG 1
Sudac: MIJO FURY (HR)
FCI: I-277: HRVATSKI OVČAR

Razred ŠTENADI / Mužjaci

1. RIKI CERTISA, HR 12233, ošt.22/11/2008
O: SIMBA CERTISA, M: FRANKA CERTISA
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. PREMUŽIĆ RIKARD

VRLO PERSPEKTIVAN

Razred MLADIH / Mužjaci

2. ARCHI, HR 12175, ošt.16/06/2008
O: TVRTKO 1.PI. SLAVONSKI BROD, M: KORANA
uzg. BAKALE NIKOLA, vl. BAKALE NIKOLA

ODLIČAN-1, PRVAK RAZREDA MLADIH

Razred MEĐURAZRED / Mužjaci

3. ARON CERTISA, HR 12116, ošt.17/10/2007
O: CRNI CERTISA, M: GRETA OD GAZDE
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. KLEMEN NIKOLA

ODLIČAN-1, CAC

Razred OTVORENIH / Mužjaci

4. ENRIQUE OD GAZDE, HR 11678, ošt.22/08/2003
O: ZORO OD GAZDE, M: BINA
uzg. PETRIC BLAGO, vl. BOSAK MIROSLAV

ODLIČAN-1, CAC-HR, NAJLJEPŠI PAS PASMINE

5. TVRTKO 1.PI. SLAVONSKI BROD, HR 11952, ošt.16/05/2006
O: ATOS, M: TENA OD VRANIH BISERA
uzg. KORMOŠ JASMINKO, vl. BAKALE NIKOLA

ODLIČAN-2, R.CAC-HR

Razred PRVAKA / Mužjaci

6. GAĐO OD GAZDE, HR 11935, ošt.16/02/2006
O: ZORO OD GAZDE, M: BINA
uzg. PETRIC BLAGO, vl. VRBAN ZVONIMIR

ODLIČAN-1, CAC-HR

Razred VETERANA / Mužjaci

7. CRNI CERTISA, HR 11057, ošt. 2/04/1998
O: PULIN, M: TINA
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. KLEMEN NIKOLA

ODLIČAN-1

8. BENĐI, HUR 40547, ošt.17/02/1995
O: ČIKO, M: BINKA
uzg. ROSANDIĆ JULKA, vl. GAVRAN GORAN

ODLIČAN-2

Razred ŠTENADI / Ženke

9. BISA CERTISA, HR 12242, ošt.20/11/2008
O: CRNI CERTISA, M: GRETA OD GAZDE
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. PREMUŽIĆ RIKARD

PERSPEKTIVAN

10. BUGA, HR 12270, ošt. 6/02/2009
O: TVRTKO 1.PI. SLAVONSKI BROD, M: KORANA
uzg. BAKALE NIKOLA, vl. BAKALE BISERKA

VRLO PERSPEKTIVAN-1

Razred NAJMLAĐIH / Ženke

11. RONA CERTISA, HR 12236, ošt.22/11/2008
O: SIMBA CERTISA, M: FRANKA CERTISA
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. KLEMEN NIKOLA

VRLO PERSPEKTIVAN-1

Razred MLADIH / Ženke

12. AZRA, HR 12185, ošt. 1/07/2008
O: ZORO OD GAZDE, M: DINA
uzg. LUKIĆ MIRKO, vl. FILIPOVIĆ VINKO

ODLIČAN-1, PRVAK RAZREDA MLADIH, NAJLJEPŠI MLADI PAS PASMINE

Razred MEĐURAZRED / Ženke

13. ALMA CERTISA, HR 12120, ošt.17/10/2007
O: CRNI CERTISA, M: GRETA OD GAZDE
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. KLEMEN NIKOLA

NIJE PRISTUPIO OCJENJIVANJU

Razred OTVORENIH / Ženke

14. DONA CERTISA, HR 11794, ošt.16/02/2005
O: ZORO OD GAZDE, M: CIKLA CERTISA
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. MAŠIĆ MARINKO

ODLIČAN-1, CAC-HR

15. CAJKA, HR 11805, ošt.27/10/2004
O: ZORO OD GAZDE, M: CITRA
uzg. FILIPOVIĆ VINKO, vl. FILIPOVIĆ VINKO

NIJE PRISTUPIO OCJENJIVANJU

Razred PRVAKA / Ženke

16. REA COLONIA AURELIA CIBALE, HR 11961, ošt.20/05/2006
O: AS, M: OTA
uzg. COLARIĆ IVAN, vl. VASILJEV MIRJANA

ODLIČAN-2, R.CAC-HR

17. GRETA OD GAZDE, HR 11938, ošt.16/02/2006
O: ZORO OD GAZDE, M: BINA
uzg. PETRIC BLAGO, vl. KLEMEN NIKOLA

ODLIČAN-1, CAC-HR

2009-06-01T10:26:00.000+02:00

HRVATSKI OVČAR (preuzeto iz MOJ PAS 11-12/2008.

PORIJEKLO: Hrvatska Datum objavljivanja važećeg originalnog standarda: 23-06.1969.

UPORABA: iako je naročito razvijen njegov instinkt pastirskog psa, može se dobro koristiti i kao pas čuvar

KLASIFIKACIJA FCI-a: skupina 1 – pastirski psi (s izuzetkom švicarskih planinskih pasa) Sekcija 1 – ovčarski psi Bez radnog ispita

OPĆI IZGLED: Visina hrvatskog ovčara nalazi se na donjoj granici srednje velikih pasa. Njegova osnovna boja je crna, kratka dlaka na glavi i na udovima karakteristično su obilježje pasmine.

PONAŠANJE / KARAKTER(ĆUD): Živahan, pozoran, skroman, lako ga je obučiti.

VAŽNE PROPORCIJE: Duljina tijela nadmašuje visinu na grebenu za oko 10% tako da je silueta tijela prilično pravokutna.

GLAVA:

GORNJI DIO GLAVE:

OPĆENITO: glava je klinastog oblika i razmjerno lagana, duljina gubice se odnosi prema duljini lubanje u omjeru 9:11, ukupna duljina glave iznosi oko 20 cm.

LUBANJA: sužavajući se prelazi u gubicu, obrvni lukovi nisu vrlo razvijeni, obrazi su zaobljeni ali ukupno gledajući glava je suha, čeona brazda nije naglašena, gledano odozgo lubanja je ovalna, zatiljni greben može biti istaknut.

STOP: slabo izražen

PREDIO LICA:

NJUŠKA: uvijek je crna i ne strši preko prednjeg ruba gubice

GUBICA: ona je suha, nosnik je gledano iz profila ravan i nastavlja se na gornji dio lubanje u obliku klina, donja čeljust nalazi se u dobrom odnosu prema gubici tako da ova ne izgleda ni suviše šiljasto ni tupasto.

USNE: one su tanke, napete i elastične s dobro zatvorenim kutovima usana, vidljiva sluznica usana je crna

ZUBI: dobro razvijeni zubi sab škarstim zagrizom, klještasto zubalo je dozvoljeno no nepoželjno; potpuno zubalo

OČI: kestenjasto-smeđe do crne, srednje velike; bademastog oblika; živahnog izraza; os otvora između kapaka ne stoji koso; kapci su priljubljeni i tamno pigmentirani

UŠI: trokutaste, napola ili potpuno uspravljene; srednje duge i nasađene malo sa strane; uspravne ušu su poželjne; kupiranje nije dozvoljeno.

VRAT U odnosu na leđnu liniju vrat stoji koso; njegova gornja i donja linija teku ravno; umjereno je dug, mišićav, zaobljen ali ne prejako; koža je bez nabora i gusto odlakana.

TIJELO GREBEN: nije isturen; prijelaz od predjela vrata k leđima je postupan i jedva zamjetan.

LEĐA: kratka i mišićava

PREDIO SLABINA: kratak i mišićav

SAPI: srednje duge; blago nakošene, mišićave i znatne širine

PRSA: srednje duga, vrlo široka i duboka, sa zaobljenim rebrima, predprsje nije jako naglašeno; linija predprsja prelazi u donju liniju vrata

TRBUH: blago usukan; popunjene čvrste trbušne slabine

REP Umjereno visoko nasađen; njegova dlaka je duga i gusta; u stanju mirovanja rep je nošen nisko ili u visini leđne linije; kada je pas pozoran, nošen je iznad leđne linije; đštenad može biti rođena bez repa ili ih se kupira tako da rep kod odraslog psa nije dulji od 4 cm

UDOVI

PREDNJI UDOVI: prednji udovi su ravni i gledano sprijeda paralelni; kutovi zglobova prilično su otvoreni što ima za posljedicu prilično strm stav; udovi su srednje dugi ramena su neznatno nagnuta, srednje duga i mišićava; nadlaktice su razmjerno kratke; podlaktice su duge i mišićave, lagan kostur. Prednje šaplje je suho i jedva istaknuto, prednje došaplje ne stoji potpuno uspravno; prednje šape su male i blago duguljastog oblika; prsti su tijesno priljubljeni; nokti crni ili sivi; jastučići su čvrsti.

STRAŽNJI UDOVI: zglobovi stražnjih udova imaju prilično otvorene kutove; gledano straga udovi su paralelni; potkoljenice su prilično duge a skočni zglobovi su nisko smješteni; natkoljenice su umjereno široke i mišićave; skočni zglobovi su suhi, dobro razvijeni i imaju umjereno otvorene kutove. Stražnje šape nalikuju na prednje, međutim nešto su duguljastije. Peti prsti trebaju se odstraniti.

HOD: poželjan način hoda je kas; on je umjereno izdašan

DLAKA

KAKVOĆA DLAKE: na leđima dlaka je duga 7-14 cm; predio lica je uvijek pokriven kratkom dlakom; na vanjskoj strani ušiju dlaka je kratka a na njihovoj unutarnjoj strani dulja; na stražnjoj strani prednjih nogu nosi dugu dlaku (rese) koja seže do šaplja; stražnji udovi su pokriveni resama do skočnih zglobova (gaće). Dlaka je razmjerno meka, valovita ili čak kovrčava; nikada ne smije biti vunasta. Poddlaka mora biti gusta.

BOJA DLAKE: osnovna boja je crna; poneka bijela oznaka je dozvoljena; na glavi, tijelu i repu bijele oznake nisu dozvoljene, ali jesu ispod grla, na i ispod prsa; bijele oznake na prstima ili šapama su dozvoljene ali nepoželjne. Bijele čarape umanjuju ocjenu oblika.

VISINA Visina tijela kod mužjaka i ženki varira između 40 i 50 cm

GREŠKE Svako odstupanje od gore navedenih točaka mora se smatrati greškom, penalizacija koja će biti srazmjerna stupnju odstupanja -svaka druga pigmentacija njuške osim crne -nedostatak više od dva PM1 -predgriz ili podgriz -svjetle oči ili albinično oko -obješene uši -potpuno vunasta ili preduga dlaka -duga dlaka u predjelu lica -bijele oznake na glavi, tijelu i repu Visina iznad 50 i ispod 40 cm

PRIMJEDBA: Mužjaci moraju posjedovati dva na očigled normalno razvijena testisa koji se u potpunosti nalaze u skrotumu

Standard iz 1996.

2009-05-29T23:17:00.000+02:00

Standard koji je na snazi od 1996. godine - englesko izdanje

FCI‑Standard N° 277 / 04.06.1996 / GB

CROATIAN SHEPHERD DOG
(Hrvatski Ovcar)

TRANSLATION : Mrs. Peggy Davis.

ORIGIN : Croatia.

DATE OF PUBLICATION OF THE ORIGINAL VALID STANDARD : 23.06.1969.

UTILIZATION : His instinct to herd and guard the flock is strongly developed, but he can also be well used as a guard dog.

FCI CLASSIFICATION : Group 1 Sheepdogs and Cattle Dogs (except Swiss Cattle Dogs).
Section 1 Sheepdogs.
Without working trial.

GENERAL APPEARANCE : The Croatian Shepherd Dog is at the lower limit of the medium sized dogs. The basic colour is black. The short hair on the head and the legs is the characteristic sign of the breed.

BEHAVIOUR / CHARACTER : Lively, attentive, modest and easy to train.

IMPORTANT PROPORTION : The length of the body exceeds that of the height at withers by about 10 % making the body outline rather rectangular.

HEAD

CRANIAL REGION :
Description of the ensemble : Relatively light, wedge‑shaped. The length of the muzzle compared with that of the skull is of 9 to 11. The total length of the head is about 20 cm.
Skull : While narrowing, continues into the muzzle; the superciliary arches are not developed, the cheeks are rounded, but the head on the whole is lean. The frontal furrow is not marked, the skull seen from above is oval. The occipital protuberance can be marked.
Stop : Slightly marked.

FACIAL REGION :
Nose : Always black and not prominent.
Muzzle : Lean, the profile of the nasal bridge is straight, and this in conical shape is an extension of the upper part of the skull. The lower jaw is in good proportion with the foreface so that the muzzle is neither too pointed nor too blunt.
Teeth : Well developed and in scissor bite. The pincer bite is permitted but undesirable. Complete dentition.
Lips : Thin, tight fitting and elastic, with firm labial corners. The visible mucous membrane of the lips is black.
Eyes : Brown to black, medium size, almond shape, with lively expression. The eyes are not set oblique. The well fitting eyelids are dark in pigmentation.
Ears : Triangular, pricked or semi‑pricked, of medium length and set slightly to the side. The pricked ears are desirable. Cropping is not permitted.

NECK : The neck is oblique in comparison with the topline; in profile upper and lower lines are straight; moderately long, deep, muscular, well rounded but not too strong.
The skin is without folds, covered with thick hair.

BODY
Withers : Not prominent. The transition from the neck region to the back is gradual and hardly visible.
Back : Short, muscular.
Lumbar region : Short and well muscled.
Rump : Of medium length, slightly oblique, well muscled and visibly broad.
Chest : Of medium length, rather broad and deep, well sprung ribs. Forechest not pronounced, in profile its line is merging with the lower line of the neck.
Belly : Slightly tucked up. The flanks full and firm.
Tail : Set moderately high, the hair dense and bushy. At rest, carried low or level with the back; when the dog is alert, it is carried above the back line. The puppies may be born without tails or they are docked so that they are not longer than 4 cm on the adult dog.

LIMBS

FOREQUARTERS : The forelegs are straight and parallel seen from the front. The angulations are fairly open making the forequarters rather upright. The legs are of medium length. The shoulders slightly oblique, medium length, well muscled. The upper arm is relatively short, forearm long and muscled. Light bone structure. The pastern joint is lean and not distinguishable from the rest of the forearm, the pastern not completely vertical; the foot small, of elongated shape. The toes are tight, the nails black or grey, the pads firm.

HINDQUARTERS : The hindquarters have moderately open angulations. Seen from behind, the limbs are parallel; the thigh is rather long and the hock close to the ground. The thigh moderately broad, muscled. The hock is lean, well developed with a moderately open angle. The feet are similar to the front feet, although more elongated. Dewclaws should be removed.

GAIT / MOVEMENT : Preferred gait is the trot and the length of the stride is moderate.

COAT

HAIR : The hair on the back is of 7 to 14 cm long. The facial part of the head is invariably covered with short hair. The outer side of the ears is covered with short hair and with longer hair on the inner side. The backside of the forelegs is fringed with long hair down to the pastern. The hind legs have culottes (fringes) which go down to the hock. The hair is relatively soft, wavy or even curly. Must never be wooly. The undercoat must be dense.

COLOUR : The basic colour of the hair is black. A few white markings are allowed. White markings on the head, the body and the tail are not permitted, whereas below the throat, the chest and under the chest, they are permitted but undesirable. Stockings or socks lessen the qualification.

HEIGHT : The size at the withers for males and females varies from 40 to 50 cm.

FAULTS : Any departure form the foregoing points should be considered a fault and the seriousness with which the fault should be regarded should be in exact proportion to its degree.

ELIMINATORY FAULTS :
Aggressive or overly shy.
Any other than black pigmentation of the nose.
Loss of more than 2 first premolars (PM1).
Undershot or overshot mouth.
Light or albino eyes.
Hanging ears.
Coat entirely woolly or too long.
Long hair on the face.
White markings on the head, the body and the tail.
Height at withers more than 50 cm and below 40 cm.

Any dog clearly showing physical or behavioural abnormalities shall be disqualified.

N.B. : Male animals should have two apparently normal testicles fully descended into the scrotum.

Prvi standard iz 1969. godine

2009-05-29T23:12:00.000+02:00

Danas više nevažeći standard al s neznatnim razlikama od novog standarda ipak ga ovdje objavljujem da ostane kao uspomena.

FEDERATION CYNOLOGIQUE INTERNATIONALE (FCI)
Secreteriat General: 12. Rue Leopold II, Thuin (Belgique)

No:277 le 31.januier 1969.
Standard: HRVATSKI OVČAR
(CHIEN DE BERGER DE CROATE)

1. OPĆI UTISAK:
Hrvatski ovčar je pas na donjoj granici srednje visine. Živahan je, pažljiv i skroman pastirski pas. Lako poučljiv. Osnovno je crne boje, a karakteristična je kratka dlaka na glavi i nogama.
Visina kod grebena iznosi kod mužjaka i kod ženke 40-50 cm. Pas je nešto izduženog pačetvorinastog formata (on je oko 10% duži od visine).
Naročiti mu je razvijen instinkt čuvanja stoke, a veoma je upotrebljiv i kao čuvar kuće.

2. GLAVA:
Općenito: Glava je relativno laka, klinastog oblika. Gubica se prema lubanjskom dijelu glave odnosi kao 09:11. Ukupna dužina glave iznosi oko 20 cm.
a) Lubanjski dio glave prelazi klinasto u gubicu, očni lukovi nisu izraženi, obrazi su zaobljeni. Općenito, glava je suha. Čeona brazda izražena. Lubanjski dio ovalan. Tjemeni greben može biti izražen.
b) Gubica je suha, nosni hrbat ravan i klinasti je produžetak lubanjskog dijela glave. Dobro je razvijena, donja vilica čini skladnu cjelinu s linijom nosnog hrpta. Gubica nije šiljasta ni tupasta.
c) Zubalo je dobro razvijeno. Dozvoljeno je i klještasto zubalo, no poželjno je škarasto.
d) Usnice su suhe, prilegnute, elastične, usni kutevi zatvoreni. Usnice su izvana crno pigmentirane.
e) Njuška je uvijek crna, ne iskače od linije nosnog hrpta
f) Stop je slabo izražen
g) Oči su smeđe do crne, srednje veličine, bademastog oblika, ravno položene, priljubljenih kapaka, živahnog izgleda. Rubovi očnih kapaka su tamno pigmentirani
h) Uho je nešto postrance nasađeno, stojeće ili polustojeće, trokutastog oblika, srednje veliko. Kupiranje nije dozvoljeno. Poželjne su stojeće uši.

3. VRAT:
Vrat je nešto podignut nad linijom leđiju, gornja i donja linija vrata je ravna. Umjereno je dug, srednje snažan, dubok, dobro zaobljen, mišićav. Koža je bez nabora i gusto je odlakan.

4. TRUP:
a) Leđa su kratka i ravna, mišićava. Slabinski dio je kratak i dobro povezan, greben nije izražen. Prijelaz u vrat je postupan.
b) Prsa su srednje dužine, dosta široka i duboka, rebra svedena, grudi slabo izražene. Prijelaz u vrat je u ravnoj liniji
c) Trbuh je blago usukan, slabine su ispunjene, čvrste.
d) Sapi su srednje duge, u blagom padu, mišićave, primjereno
široke
e) Rep je srednje visoko nasađen, gusto i dugo odlakan, u mirovanju opušten ili nošen u leđnoj liniji, u afektu podignut iznad leđne linije. Postoji urođena bezrepost ili se rep kupira tako da je kod odraslog psa dug oko 4 cm.

5. PREDNJI DIO:
a) Kutovi prednjih nogu su otvoreniji, stav strmiji, noge ravne, gledano sprijeda paralelne. Noge su srednje dužine. Lopatica je srednje dužine, nešto strmije postavljena, dobro mišićave. Nadlaktica je relativno kratka, podlaktica je duga, mišićava. Kosti su lakše.
b) Šapje je suho, ne ističe se. Došapje je kratko, ne sasvim
okomito na pod, šape male, čvrste, poluzečje. Prsti skupljeni.

6. STRAŽNJI DIO.
Stražnje noge su srednje otvorenih kuteva. Noge gledano straga su paralelne.Potkoljenica je duža, skočni zglob niži.
Stegno je srednje širine, mišićavo. Skočni zglob je suh, dobro izražen, srednje otvorenog kuta.
Stražnje šape su iste kao prednje, male i čvrste, no nešto izduženije. Čaporci se otklanjaju.

7. KRETANJE
Hrvatski ovčar kreće se živahnim kasom, korak mu je umjerene dužine

8. DLAKA.
a) Dužina dlake je na leđima 7-14 cm. Lični dio glave uvijek je kratko odlakan. I uši su s vanjske strane kratko odlakane, dok su iznutra obrasle dugom dlakom. Stražnje strane prednjih nogu je duže odlakano od šapja. Stražnje noge su gačaste do skočnog zgloba. Dlaka je relativno meka, valovita do potpuno kovrčava. Ne smije biti vunasta.
b) Poddlaka mora biti gusta. Temeljna boja dlake je crna. Dozvoljene su pojedine bijele dlake. Bijele dlake na glavi, tijelu i repu nisu dozvoljene, dok su dozvoljene na grlu, grudima i prsima. Bijele oznake na prstima su dozvoljene, ali nepoželjne.
.
9. GREŠKE
Hrvatskog ovčara isključuju slijedeće greške: Manjak više od dva prva premolara (peti zub), svijetle oči, albinično oko, svaka druga boja njuške osim crne, potpuno vunasta i jako duga dlaka. Bijele oznake na glavi, tijelu i repu, dulje odlakano lice, potpuno viseće uši, čarapaste noge (putaste smanjuju ocjenu), predgrizači i podgrizači. Visina viša ili niža od propisane.

Razočarenje ili neshvačanje?

2009-05-29T23:03:00.000+02:00

Dugo sam razmišljao otvoriti ovaj blog i u njega unositi sva svoja razmišljanja ili jednostavno sve prešutiti i raditi šta mi se kaže.

Ipak sam odlučio biti svoj i ne gaziti stopama drugim već svjesno koračati naprijed u slobodu kinologije.

Tako počinjem sa svojim blogom.

A zašto sam razočaran? Unatoč silnim ukazivanjima na greške koje čine članovi HKS-a i Odbora-Povjerenstva za autohtone pse a što sam rekao pokojnom predsjedniku a i sadašnjem predsjedniku, n akon mog istupa na Skupštini HKS_a ne preostaje mi ništa drugo nego nastaviti po svome.

Pa . . . sretno mi bilo!