ponedjeljak, lipnja 22, 2009

Agility 2008.

Moje prvo sudjelovanje na agy natjecanju mi je prošlo zapanjujuće dobro a ove godine sam zaboravio na njega jer - nemam ni novčića!
_______________________________________________________________
Đakovo



rezultati:
________________________________________________________________

Varaždin



rezultati:
______________________________________________________________

nedjelja, lipnja 21, 2009

Prvi ISPIT PRIROĐENIH OVČARSKIH OSOBINA u Hrvatskoj!

Možda mislite da kasnim s ovime ali ne!


Ja sam o tome pisao čim se to dogodilo pa čak i prije a i sudjelovao sam u tome, doduše kao gledatelj ali ipak sudjelovao





U nastavku vam donosim pravilnik po kojem se to odvijalo a kad dobijem rezultate, iskreno, ne želim ih skidati s neta, postavit ću ih ovdje.








_____________________________________________________

KLUPSKI ISPIT PRIROĐENIH OVČARSKIH OSOBINA

Ispitu mogu pristupiti svi psi stariji od 6 mjeseci, po mogućnosti upisani u rodovnu knjigu HKS-a.

Prijava za ispit mora sadržavati:
Ime, prezime i adresu vlasnika/vodiča
Ime psa
Datum oštenjenja
Broj rodovnice

Prijave se primaju do najkasnije tjedan dana prije datuma održavanja ispita.

U slučaju da vodič zbog objektivnih razloga nije na vrijeme prijavio svog psa, organizator mu može odobriti sudjelovanje na ispitu.

Za vrijeme trajanja ispita, psi moraju biti smješteni na udaljenom prostoru, osiguranom za njih od strane organizatora, kako ne bi ometali psa koji taj tren radi sa stokom.

Prostor na kojem se ispit odvija, mora biti izabran tako da sudionicima omogući normalne i jednake uvjete rada. Mora imati dovoljnu preglednost da sudac (suci) može bez poteškoća pratiti rad pasa.

Također, poželjno je da u blizini prostora na kojem se odvija ispit postoje ulazni te izlazni tor.

Staza mora sadržavati:
Oznaku početka staze
Oznaku kraja staze
Jedna vrata širine 6 metara

Duljina staze mora biti najmanje 50 metara.


Stado, odnosno grupa ovaca za testiranje, za svakog psa treba brojati najmanje 5 ovaca. Preporučljivo je da taj broj u jednoj grupi bude 10 ovaca.

Grla koja se upotrebljavaju moraju biti priučena na rad s psima, zdrava i u dobroj fizičkoj kondiciji.
Janjad mlađa od 6 mjeseci se ne smiju upotrebljavati.

Svaki pas po mogućnosti trebao bi raditi s novom grupom ovaca. Najviše 3 psa mogu raditi s jednom istom grupom ovaca.

Organizator ispita mora osigurati optimalne uvjete za gledaoce, tako da gledaoci ne ometaju stado ili pse koji rade.

Također mora osigurati dovoljan broj pomoćnika koji će dovoditi i odvoditi grupe ovaca za svakog sudionika, kako bi se osigurao brz i regularan tok same priredbe.

Sudac na ispitu ovčarskih osobina hrvatskog ovčara mora biti:
Licencirani sudac za rad (ovčarskih pasa), delegiran od strane Hrvatskog kinološkog saveza ili
Istaknuti natjecatelj u radu ovčarskih pasa ili
Dugogodišnji pastir koji u svom radu koristi psa

Na ispitu se ocjenjuje:
Izraženost ovčarskog nagona 50
Poslušnost psa 10
Upornost psa 10
Vođenje stada i manevriranje 20
Vrijeme potrebno za izvršavanje zadatka 10

Zadatak vodiča je da uz pomoć psa stado u zadanom vremenu i što kraćim putom dovede od početka do kraja staze. I da pri tome sve ovce provede kroz postavljena vrata.

Vodič mora biti ispred stada dok pas mora biti na suprotnoj strani stada, a stado ni u jednom trenutku ne bi smjelo preteći vodiča.

Maksimalno vrijeme za izvršenje zadatka je 10 minuta.

Za prolaz vodič i pas trebaju skupiti najmanje 60% od mogućih bodova.
Poželjno je da vodič što manje zapovijeda psu.

Ukoliko sudac ustanovi da pas nije pod kontrolom vodiča te da učestalo grize i maltretira ovce, može istog isključiti s testiranja.

Ocjene koje se na ispitu mogu dodijeliti jesu:
Prolaz
Pad

Organizator može svakom sudioniku dodijeliti Diplomu.











Klub «HRVATSKI OVČAR» Zagreb
Zagreb, 11.09.2005.








utorak, lipnja 16, 2009

Kratkorepost

KRATKOREPOST

preuzeto iz biltena Kluba "HRVATSKI OVČAR" Zagreb
obradila i prilagodila: Tanja Janeš


UVOD

Posljednjih nekoliko godina svijest o besmislenosti obavljanja korektivnih kirurških zahvata na psima u cilju stvaranja ''boljeg'' izgleda pojedine pasmine, polako se počela uvlačiti i u glave hrvatskih uzgajivača čistokrvnih pasa. Kako je već uobičajeno za sve nove ideje, tako je i ova postala nepresušni izvor polemika među kinolozima i ljubiteljima pasa. Iznimke nema ni među vlasnicima hrvatskih ovčara - dok jedni podržavaju ideju o prestanku kupiranja repa, drugi ''repate'' hrvatske ovčare smatraju netipičnima i ružnima, a treći se prilagođavaju situaciji - kupiraju rep jedino ako izgledom ne odgovara njihovom zamišljenom idealnom repu hrvatskog ovčara. Ovakvo je stanje zapravo normalno, jer jednostavno je nerealno za očekivati da će stotine različitih ljudi imati potpuno jednako mišljenje.

Standard odgovor na pitanje repa ostavlja ljudima na volju: ''Srednje visoko nasađen, gusto i dugo odlakan, u mirovanju opušten ili nošen u liniji leđa. U afektu je podignut iznad linije leđa. Postoji urođena bezrepost, ili se rep kupira tako da kod odraslog psa iznosi 4 cm.''. Kao što je vidljivo ni jednom se riječju ne daje prednost bezrepim odnosno dugorepim psima - dapače, u prve dvije rečenice opisuje se izgled i držanje dugog repa, a u zadnjoj navodi da postoji prirodna bezrepost te napominje dužina kupiranog repa.

Međutim, iz opisa repa u standardu nemoguće je saznati kolika je dozvoljena duljina prirodno kratkog repa. Da li je nedostatak tih zapisa propust u sastavljanju standarda ili oni nisu napisani s namjerom, upravo zato da se ne degradira pse s različitim duljinama repa, teško je reći. U praksi se prirodno kratki rep u štenaca hrvatskih ovčara javlja u svim varijantama od gotovo potpune bezreposti pa do repa 1/3 duljine normalnog repa, a razlike u duljini i jačini repa javljaju se i kod dugorepih primjeraka - neki imaju snažne, debele repove koji dosežu do skočnog zgloba, nekima je rep za 1-2 cm kraći, drugima doseže do ispod skočnog zgloba, treći imaju tanje repove, itd.

Bezrepost, tj. kratkorepost je zapravo vrlo česta pojava u životinjskom svijetu (miševi, mačke, psi), a i među samim psima postoje mnogobrojne pasmine kod kojih se prirodna bezrepost javlja učestalo. Za nas su možda, zbog pripadnosti istoj skupini, najzanimljivije dvije ovčarske pasmine: australski ovčar i velški korgi Pembroke. Iako je poznato da su kod nekih pasmina (engleski buldog, rat terrier, itd.) uz neke od gena zaslužnih za dobivanje kratkog repa povezane neželjene posljedice, npr. Spina Bifida (nedovoljan i nepravilan razvoj kralježaka tijekom embrionalnog razvoja, najčešće u stražnjem dijelu leđa, prilikom kojeg kanal kojim prolazi kičmena moždina ne biva dovoljno zaštićen), kod ovih ovčarskih pasmina nikad uz pojavu bezreposti nije zabilježena nikakva abnormalnost.

Upravo zbog mnogih sličnosti s hrvatskim ovčarom neka saznanja iz istraživanja provedenih na velškim Pembroke korgijima mogli bi nam pomoći da shvatimo i princip nasljeđivanja prirodne kratkoreposti u hrvatskog ovčara.


ISTRAŽIVANJE

Početkom 90-tih godina sad već prošlog stoljeća, Dr. Bruce M. Cattanach, genetičar po profesiji i uzgajivač boksera od 1949. godine, započeo je u Engleskoj eksperiment stvaranja prirodno bezrepog boksera. Nezadovoljan činjenicom da je za zadovoljavanje traženog izgleda boksera neophodno psima rezati rep, odlučio je pokušati uzgojiti tipičnog boksera s genetski usađenim kratkim repom. Prvi pokušaj nije urodio plodom - nakon parenja dva boksera rođena sa prirodno kratkim, ali iskrivljenim repom, poput ''vadičepa'' (rep kakav inače imaju buldozi) dobiveno je zdravo leglo od 7 štenaca, koji su na žalost svi bili dugorepi.

Saznavši da se prirodna bezrepost redovito javlja u nekim izložbenim linijama velških Pembroke korgija stupio je u kontakt s njihovim uzgajivačima i pokušao saznati što je više moguće o toj pojavi. Otkrio je da se prirodna bezrepost javljala među tim psima još od najranijih dana pasmine kad su služili na farmama kao upravljači stoke i čuvari. Dužina repa u tih primjeraka varirala je od gotovo potpune bezreposti pa do jedne trećine normalne duljine repa, s tim da kod pasa nisu primijećene nikakve abnormalnosti kostura ili drugi defekti. Činilo se da pasmina velški Pembroke korgi može poslužiti u ostvarivanju njegovog cilja pa je u jesen 1992., prva kuja boksera parena s prirodno bezrepim mužjakom korgija. Od sedam okoćenih štenaca 5 ih je bilo kratkorepih, s tim da se duljina repa kretala od one kao kod kupiranog repa pa do jedno trećinskog repa. Ostala 2 štenca imala su repove normalne duljine. Nijedan bezrepi štenac nije pokazivao znakove nikakve abnormalnosti, niti su im repići bili iskrivljeni poput ''vadičepa''.
U daljnjem uzgoju Dr. Cattanach je dobivene prirodno kratkorepe križance iz generacije u generaciju ponovo pario s bokserima. Zanimljivo je spomenuti da je već u drugoj generaciji (potomci s ¼ krvi korgija) uspio uzgojiti prirodno kratkorepu bijelu kuju tipičnog bokserskog izgleda, što se čini gotovo nevjerojatno s obzirom na izrazito velike razlike u građi dvaju pasmina (bokser je kvadratičan, visok pas skladnih proporcija tijela, osebujne glave s izrazito kratkom gubicom - korgi je srednje veliki pas, izrazito kratkih nogu, tipične ovčarske glave i uspravnih ušiju).

O uspjehu genetskog eksperimenta Dr. Cattanacha svjedoči i činjenica da je konzervativni Kennel Club (Britanski kinološki savez) četvrtoj generaciji njegovih prirodno kratkorepih boksera odobrio ponovni upis u rodovnu knjigu. Sve to naravno ne bi bilo moguće da Dr. Cattanach nije unaprijed obavijestio Kennel Club o svojim planovima, vodio detaljne zapise o križanjima i rezultatima te potkrijepio svoja istraživanja s analizama DNA svakog pojedinog psa koji je sudjelovao u programu. Mužjak iz četvrte generacije bezrepih boksera, Steynmere Hot Shot prodan je u Norvešku, a osim u Norveškoj kao parnjak se koristi i u Finskoj, Švedskoj i Nizozemskoj.


REZULTATI

Olav Hedne iz Norveške prikupljao je kompletne podatke o štencima iz 100 legala velških Pembroke korgija (preživjeli i uginuli štenci, brojnost štenaca, spol, itd.) i nije otkrio nikakve defekte među prirodno kratkorepim štencima. Brojnost kratkorepih štenaca u leglima ispunila je očekivanja od 50%. Rendgenskim pretragama koje je pokrenuo Norveški kinološki savez u suradnji s veterinarima, pregledane su nasumce odabrane odrasle jedinke iz populacije prirodno kratkorepih korgija i na njima nisu otkrivene nikakve abnormalnosti kralježnice ili drugi defekti.

Jednaka istraživanja obavljena na populaciji prirodno kratkorepih boksera uzgojenih ukrižavanjem korgija dala su iste rezultate, što znači da je gen kratkoreposti uspješno ''prenesen'' na boksere te nije izazvao nikakve neželjene posljedice.

Na temelju analize DNA uzete od 14 prirodno bezrepih primjeraka korgija otkriveno je da su svi psi heterozigoti, što ne odgovara konceptu nasljeđivanja jer se određeni dio homozigota morao stvoriti pri začeću. Činjenica da u leglima od oba prirodno kratkorepa roditelja broj mrtvorođenih štenaca te onih uginulih po okotu nije povećan, ukazuje na to da se gubitak homozigotnih jedinki morao dogoditi prije njihova rođenja. Prenatalno uginuće homozigotnih kratkorepih štenaca znači da umiru ili rano, za vrijeme stvaranja zametka ili nešto kasnije, tijekom razvoja ploda. Molekularnim istraživanjem potvrđeno je da je homozigotna kratkorepost u korgija letalno stanje.

Uzorak po kojem se kratkorepost pojavljuje u leglima ukazuje na to da je gen za kratkorepost dominantan, a gen za normalan dugi rep recesivan. U nastavku su prikazani očekivani rezultati u 3 legla od roditelja koji nose različite genske kombinacije:

- prirodno kratkorepi pas, heterozigot
- pas normalnog dugog repa, homozigot
x
50%
50%

Parenjem prirodno kratkorepog psa heterozigota (s dominantnim genom za kratkorepost (na prikazu obojan crnim) i recesivnim za normalan dugi rep) i psa s dugim repom (homozigot, oba gena za rep su recesivna) u leglu će biti 50% štenaca normalnog dugog repa (homozigoti) i 50% štenaca s kratkim repom (heterozigoti).
1.



25%
50%
25%
- prirodno kratkorepi pas, heterozigot
- pas normalnog dugog repa, homozigot
- prirodno kratkorepi pas, homozigot
x

Parenjem dva prirodno kratkorepa psa heterozigota u leglu će biti: 50% štenaca kratkog repa (heterozigoti), 25% štenaca homozigota normalnog dugog repa te 25% štenaca homozigota s kratkim repom. Budući da je homozigotnost za kratkorepost letalna, štenci s tom osobinom uginut će još za vrijeme embrionalnog razvoja pa će brojnost legla biti smanjena za oko 25%.

2.


100%
- prirodno kratkorepi pas, heterozigot
- pas normalnog dugog repa, homozigot
- prirodno kratkorepi pas, homozigot
x

Parenjem prirodno kratkorepog psa homozigota (teorije radi, budući da takve jedinke ne postoje) i dugorepog psa homozigota u leglu bi svi štenci bili kratkorepi heterozigoti.


3.



Važno je naglasiti da u praksi u pojedinom leglu odnos kratkorepih i dugorepih štenaca gotovo nikad u cijelosti ne odgovara broju očekivanom prema načinu nasljeđivanja neke osobine, tj. gena. Točnost načina nasljeđivanja vidljiva je tek zbrojem rezultata iz šire populacije pasa, jer ipak ovisi o čistoj slučajnosti koja će muška spolna stanica (spermij) uspjeti oploditi koju žensku spolnu stanicu (jajašce).

PODSJETNIK: Spolne stanice, za razliku od ostalih stanica u organizmu, nose samo po jedan od gena iz roditeljskog para koji određuje pojedinu osobinu. Nakon oplodnje, gen iz spermija i gen iz jajašca spajaju se u novi par i tada određuju osobine novog bića. Dakle, potomci nose po dva gena za svaku osobinu, jedan naslijeđen od oca, a drugi od majke. Ako neku oznaku ili osobinu psa određuju dva jednaka gena, govorimo o homozigotnosti. Kad su oba gena jednaka, jednaka im je i prodorna snaga i vanjski izgled životinje (fenotip) u potpunosti će im odgovarati. Ukoliko je svojstvo uvjetovano parom gena od kojih je jedan dominantan, a drugi recesivan, govorimo o heterozigotnosti. U tom slučaju do izražaja dolazi gen s jačom prodornosti (dominantni gen) i osobina koju on prenosi postaje vidljiva, a gen slabije prodornosti (recesivan gen) ostaje do daljega prikriven i osobina koju on prenosi nije vidljiva.


ZAKLJUČAK

Na osnovu dostupnih podataka o učestalosti kratkorepih štenaca u leglima hrvatskih ovčara moglo bi se reći da je za ovu osobinu i kod naših pasa također zaslužan dominantni gen koji se javlja samo u heterozigotnom obliku. Ako je ova činjenica točna, besmislenost kupiranja repa dolazi još više do izražaja. Uzgajivači odabirom isključivo prirodno kratkorepih jedinki mogu lako u svom uzgojnom programu do određene mjere ustaliti osobinu kratkoreposti u liniji svojih pasa (zbog heterozigotnosti osobine u leglima će se uvijek pojavljivati minimalno 25% dugorepih štenaca).

Međutim, činjenica da većina vlasnika hrvatskih ovčara (uz iznimku nekih uzgajivača) zapravo ne zna da li su njihovi psi prirodno kratkorepi ili im je rep naknadno kupiran može ozbiljno stajati na putu uzgajivačima. Odabir parnjaka najčešće izgleda poput igara na sreću jer nikad ne znate što ćete i u kojem broju dobiti. U takvom stanju stvari nemoguće je vršiti bilo kakav ciljani uzgoj.

Rješenje ipak postoji i uvođenju reda u pasminu može pomoći vrlo jednostavan potez. Ako se u rodovnicu svakog psa pod opisom počnu upisivati podaci o prirodnom izgledu repa kojeg je pas imao po rođenju, zapis u to što pojedini pas ''nosi'' bio bi sačuvan i lako dostupan. To bi uzgajivačima olakšalo selekciju, bilo u cilju postizanja kratkoreposti ili dugoreposti, a naknadno kupiranje repa po želji pojedinaca ne bi uvodilo zbrku u pasminu. Također, bez velikih troškova ili ulaganja, kroz nekoliko bi se godina na osnovu tih postojećih podataka u rodovnicama moglo obaviti svojevrsno istraživanje o učestalosti i tipovima kratkoreposti, te utvrditi koji psi, odnosno linije pasa prenose gen za bezrepost. Razmislite o tome!

subota, lipnja 13, 2009

Županija Brodsko-Posavska i HO







Hrvatski ovčar kao jedna od dvije, najzastupljenijih samorodnih pasmina u našoj Županiji, Županiji Brodsko-Posavskoj, samostalno se zadržao u uzgoju seljaka koji je težio isključivo radnim osobinama pasa. Upravo zbog toga, hrvatski ovčar se mogao viđati kod nas, ne na izložbama – već po selima, u više varijacija. Bilo je tu povremeno i ubacivanja svjesno ili nesvjesno i strane krvi, pa čak i križanja s drugim pasminama.


Sagledavajući stanje u Županiji Brodsko-Posavskoj, tadašnjoj općini Slavonski Brod, Kinološko društvo BROD Slavonski Brod, vođeno tadašnjim predsjednikom, a u dogovoru s Hrvatskim kinološkim savezom, tadašnjim Kinološkim savezom Hrvatske, pokrenuta je akcija za očuvanje hrvatskog ovčara. U akciju je uključeno, pored Kinološkog društva i jedno ekološko društvo iz Slavonskog Broda koje je skrbilo o Gajni – tipičnom prisavskom pašnjaku na kojem je pasla stoka i koju su čuvali psi u tipu hrvatskih ovčara. Ova akcija i suradnja dvije udruge, kasnije se pokazala dobrom.
Dogovorno,1988 .godine kinološka društva iz Slavonskog Broda, Županje i Đakova pokreću, uz suglasnost Hrvatskog kinološkog saveza, akciju upisivanja pasa u uvjetnu rodovnicu, tadašnji Jugoslavenski uslovni rodovnik (JUR).


Komisija, u sastavu Radmilo Gajić i Vlado Kovačić, uz vođenje na terenu od strane pomenute dvije udruge, obilazila je vlasnike pasa u tipu hrvatskih ovčara na području današnje županije i to u selima Oprisavci, Poljanci, Bicko selo, a prema unaprijed načinjenom popisu 30-ak pasa, izvršila pregled i ocjenjivanje, te upis u JUR.
Psi su bili svi iz poznatih linija (2 generacija i dalje), ali se roditelji nisu upisivali, jer se nije moglo sa sigurnošću potvrditi podrijetlo pasa. Isti su psi potom upisani kao potomci nepoznatog podrijetla.
Ovo se ujedno može smatrati i prvom specijalnom izložbom hrvatskih ovčara u Županiji, pri čemu je rodovnicu dobilo 8 pasa. To je ujedno bio dobar znak za uzgoj hrvatskog ovčara, jer nisu imali većih nedostataka i dio ih je bio prirodno kratkorep, čvrsto uspravnih uški, tamnih očiju, dobre naravi i temperamenta. Svi su kao takvi ocjenjeni vrlo dobro.
27.11.1989. prijavljuju se prva legla hrvatskih ovčara prvoupisanih u JUR (iz prethodne akcije) koji su tada predstavljali osnovu za dalji uzgoj.








To su bili:
LUJZA JUR 40137 HO x BOBI JUR 40130 HO
BULICA JUR 4O139 HO x BOBI JUR 40130 HO
NINA JUR 40136 HO x BONZO JUR 40136 HO
CIGA JUR 40131 HO x BONZO JUR 40136 HO
BULICA JUR 40138 HO x BOBI JUR 40130 HO
LOLA JUR 40140 HO x BOBI JUR 40130 HO
GARA JUR 40140 x BONZO JUR 40136 HO
LAJKA JUR 40134 HO x BONZO JUR 40136 HO
BULICA JUR 40139 HO x BONZO JUR 40136 HO
LOLA JUR 40140 HO x BOBI JUR 4013




Kao što se vidi, neka su legla odmah ponovljena, kako bi se prije došlo do brojnosti pasa.
U uzgoju se uveo registar uzgoja koji se vodio na lokalnoj razini (kinološko društvo) i odnosio se na praćenje parenja, štenjenja i ishoda s izložbi.
Među prvim uzgajačima, prije akcije, bio je Edvard Babić koji je začeo i uzgoj u našoj županiji, a potom i ostali.
Bilo je i pasa koji nisu mogli udovoljiti osnovne zahtjeve.

Od prvoupisanih pasa u JUR u prvoj generaciji su se pojavili psi koji su se pokazali vrlo dobrim u uzgoju i na izložbama. Tako npr. Bonzo i Gara daju Fila, koji se pokazao u daljem uzgoju jako stabilnim rasplodnjakom i davao je tamno oko, dobru dlaku i kratkorepost. Bobi i Lujza daju Dacu koja parena Filom daje Sokola, a ovaj paren sa Stelom (kuja punerodovnice) daje Jana – prvog Svjetskog prvaka najmlađih Bern 1994.
Druga sestra Dunja parena s Bujom daje Bana – viceprvaka svijeta Bern 1994.
Negdje krajem 1990. i početkom 1991. narušava se situacija u kinološkom društvu, počinje se s osporavanjem postignutog (obostrano, kinološko društvo-ekološko društvo),a obzirom da je izrada rodovnica, pregled pasa i troškovi sudaca išlo na teret društva ili je isto od HKS dobilo kao poticaj okupljanju uzgajača i unaprijeđenje pasmine, Kinološko društvo «BROD» Slavonski Brod tražilo je neku sigurnost kroz zaštitu uzgojnih prava društva (društvo se vodilo kao uzgajač). Kako su vlasnici pasa bili priklonjeni jednoj strani i nisu željeli surađivati, kinološko društvo donijelo je odluku da se pošalje svima dopis kojim se traže određene obveze. Neki su se odazvali, a neki nisu. Svi psi, za napomenu, koji su bili u uzgoju Društva bili su zavedeni u uzgojni registar (sve pasmine). U međuvremenu dolazi do smjene tadašnjeg predsjednika i tajnika, kada rodovnice gornjih pasa iz uzgoja društva zajedno s registrom o uzgoju (svih pasa) tajanstveno nestaju. Rodovnice su se pojavile nakon nekih mjesec dana kod voditelja uzgoja (navodno joj je donesao smjenjeni predsjednik). Nova uprava društva, dogovara se s tajnikom ekološkog društva i prepuštaju novoosnovanom Klubu Jugoslavenskih autohtonih pasmina pasa - Slavonski Brod ( čiji je predsjednik bivši predsjednik društva) skrb o svim autohtonim pasminama. Kasnije se utvrdilo da su izdani prijepisi, upravo onih, koje su prije pominjane kao nestale, pa nađene rodovnice.


Tijekom vremena, osamostaljivanjem HKS-a, Klub mjenja naziv u Kinološki klub Hrvatskih autohtonih pasmina pasa HRVATSKI OVČAR Slavonski Brod, a potom ponovo u KINOLOŠKI KLUB HRVATSKIH AUTOHTONIH PASMINA PASA - SLAVONSKI BROD te preuzima organiziranje specijalnih izložbi svih Hrvatskih pasmina pasa, koje odmah prerastaju u najveće priredbe oblika hrvatskih autohtonih pasmina pasa.



SOCIJALIZACIJA I PRILAGODBA NOVOJ SREDINI



Osnovno

Pri kupnji ili bilo kakvoj drugoj nabavci psa, uvijek morate voditi računa da se pas nabavlja od provjerenog uzgajača. Prvenstveno, jer oni obično daju garanciju za svoje pse, manja je vjerojatnost da su sumnjive radnje u igri i treće, veća je mogućnost da na licu mjesta upoznate roditelje svoga psa, uzgajača, ambijent u kojem je štenac uzgojen, odgojen i rastao, odnos uzgajača i njegove obitelji prema psima te niz drugim stvari naoko ne važnih.
Ovo posljednje na kraju odigra kasnije veliku uloga u razvoju psa.
Moram naglasiti da kod kupovine nikada ne kupujete na prvi oglas ili na prvo viđenje psa. A još manje ako vam uzgajač ili prodavač kaže «E baš imam štene kakvo tražite!» To su u većini slučajeva osobe koje će bilo kome prodati svog psa. Jedan savjet koji svima dajem, uvijek tražite pomoć kod nabavke psa, zovite i druge uzgajače, tražite mišljenje, jer ako 3 uzgajača kažu za jednog loše, onda tu nešto ne štima.

Zato – provjerite!

I kad nabavljate psa, morate znati da bi on s Vama trebao biti još barem, najmanje narednih desetak godina, a i više.
Ne kupujte ili ne nabavljajte psa posredstvom trgovca životinjama, ima ih časnih, ali većina je vođena zaradom.
Ako nemate uvjeta za uzgoj, obratite se udrugama za zaštitu životinja ili uzgajačima s točnim namjerama, možda imaju nekog psa koji je steriliziran ili kastriran a smeta im i vama bi dobrodošao, spasili bi najmanje jedan život.

Kako prepoznati dobrog uzgajača?

Dobar uzgajač je osoba koja drži do svojih pasa, koja nije živčana i rastresena osoba, mora ulijevati poštovanje i toplinu, mora biti susretljiva i odgovori joj trebaju biti otvoreni, bez nekih teških fraza i govorancija, psi je trebaju voljeti, ona se prema njima treba ponašati prijateljski, gledati ih očima punim ljubavi, smješkati se dok govori o njima ili dok gleda u njih.
To ćete najbolje vidjeti ako je zamolite da pusti iz boksa kojeg psa.
Ako uz to još uzgajač ima i npr. mačke ili golubove ili neku drugu ukrasnu perad, a psi ne napadaju, ili ako ih uzgajač smiruje bez suvišne dreke, to će biti dobar uzgajač.
Dobar uzgajač je i onaj koji vas ne pušta blizu štenadi već vam ih dovede, čak nekad ne dozvoli niti da ih dirate!. To je jednostavno predostrožnost, jer bolesti danas može svatko prenijeti pa i nevin posjetitelj uzgajačnice poput vas koji nema niti ijednu životinju.

Kako odabrati dobrog psa?

U svakom leglu postoje dobri i bolji psi. Koliko platite, toliko dobijete.
Bolje pse uzgajač obično spremi u stranu, dok ove druge – dobre, ne proda ili ih podjeli, ili što već.
Roditelji pasa moraju biti socijalizirani, što je obično preduvjet da će takva biti i štenad.
Potom pogledajte štenad. Ne zalijećite se za najsimpatičnijim psom!
Dobar hrvatski ovčar mora biti vrlo pokretan, zainteresirano gledati sve oko sebe i ne bi se smio dati zbuniti. Oči su mu uvijek vedre, sjajne, radoznalo gledaju oko sebe. Rep mu odaje narav, ako maše njime i ako ne maše njime nije isto.
Veseljak po prirodi, hrvatski ovčar maše repom i to je pas kakav nama treba. Onaj koji ne maše repom, vjerojatno neće biti dobro prilagođen novoj sredini. Oni psi koji su zainteresirani, propinju se na vrata boksa kako bi bolje vidjeli posjetitelje i da im nijedan detalj ne promakne, pokušat će radoznalo doći do Vaših ruku, lizati ih ili grickati, a sve to pratiti mahanjem repa i često veselim lajanjem. Probajte dobaciti neki predmet štenadi kako biste vidjeli reakcije na strane predmete i igračke. Obično će štene potrčati za lopticom, kamenom, štapom, igračkom,…

To je pas kojeg trebate birati.

Koga izbjegavati?

Izbjegavajte povučenu štenad, štenad koja se pokoravaju drugima u leglu, bojažljivu i zbunjenu štenad, onu koja se boje šumova i zveckanja,…isključite agresivnu štenad, to svakako nije pas za vas.
Štene preuzimate s navršenih 8 tjedana kad je već očišćeno od crijevnih (najmanje. 2x) i kožnih parazita, te najmanje jednom cijepljen protiv štenećih bolesti.
Štene bi trebalo, odnosno, moralo bi biti i tetovirano brojem istovjetnim s brojem rodovnice. Čipiranje je gotovo postalo uobičajeno.
Za svaki slučaj, provjerite u kancelariji Hrvatskog kinološkog saveza da li je leglo prijavljeno.
Nemojte se brinuti što Vaš štenac nema sjajnu dlaku, to je paperjasta dlaka koju štene mijenja od svog 4-5 mjeseca starosti pa skoro do nekih 6-8 mjeseci starosti. Takva dlaka je obično bez sjaja i često na svjetlu daje plavi ili smeđi ton. Može biti ravna, valovita i kovrčava, a pokušajte izabrati kovrčavo štene a ove dvije prethodne probajte izbjeći mada ni to nije garancija.

Pas u novoj sredini

Kad preuzimate svog psa, pitajte o navikama psa uzgajača da biste se znali i Vi slično postaviti i da bi vas pas što prije prihvatio.

Prva, druga a čak i treća noć bit će Vam jaaaaaaako zanimljiva.

Štene će uporno dozivati majku i ostale iz legla, a njih nigdje. Nedostaje mu majčina ljubav, toplina braće i sestara, prisnost!
Morate biti strpljivi i pokušati psa umiriti. Umiruje ga se blagim riječima, maženjem, nuđenjem hrane, ali nikako lupanjem i zveckanjem predmetima. Najbolje ćete ga umiriti ako ga češkate po stomačiću, poviše repe i iza uški.
Priznajem, ovo drugo će vjerojatno odmah djelovati na psa da se umiri, ali dugoročno ga upropaštava. Pas postaje plašljiv, jer kad se štenetu nešto usadi u podsvijest, teško će se kasnije ispraviti, obično – nikad!
Pas se mora pomoću Vas prilagoditi novoj sredini. Sad ste mu Vi i otac, i majka, i brat, i sestra, i sva izgubljena prisnost.

Bavite se svojim mladim psom što više, u svakoj slobodnoj prilici se igrajte njime, učite ga loptici, špagama, trakama i sličnim pomagalima jer će Vam za dalju obuku to kasnije trebati. Nemojte koristiti predmete od stakla i metala.
Meni su se pokazale dobrim plastične (pet) boce koje sam stisnuo da na pola izađe zrak iz nje i potom zatvorio zatvaračem. Takvu bocu može šutati, gurati, gristi, nositi, natezati se s njom, a ujedno ona stvara zvukove koji će se kasnije pokazati dobrim u obuci psa.
Pas u starosti 2,5 – 3 mjeseca već treba reagirati na razne igračke, od loptice preko gumenih igrački za djecu ili pse, do raznih aporta i pomagala u radu.
Dok se igrate sa štenetom, plješćite, lupkajte nogom o pod ili u ritmu po nečemu što proizvodi zvuk, a to je najbolje raditi kad dajete psu jesti. Prije nego mu date obrok, lupkajte po zdjelici da ga priviknete da lupanje nije loše (štene ga poveže s hranom-dobro) a ako lupate po boksu da biste psa umirili lupanjem on će to povezati s neugodnim (loše) i kad bude stariji može se bojati lupetanja, raznih zvukova, vike, …
Pas se u novoj sredini mora privići na nove uvjete života. Mora znati da ima svoj boks u kojem spava, jede, pije, boravi,… i u koji mora odlaziti na gazdinu zapovijed, bez pogovora. Bit će pasa koji će slušati takvu zapovijed ali će otezanjem pokušati pridobiti dopuštenje za ostanak izvan boksa. Ukoliko psu dopustite jednom, on će pokušati i drugi puta, a ako mu dozvolite i drugi puta, treći puta Vas neće ni čekati za odobrenje. Neće ići u boks.

Samo pažljivo, uz puno strpljenja i odricanja, postići ćete da se svaki pas prilagodi novim uvjetima.

Dobrom socijalizacijom postižemo da prosječan pas u punoj snazi služi svome vlasniku.
Nažalost, dobar radni ovčar služi vlasniku relativno kratko (7-8 godina) jer u svojoj mladosti daje sve, apsolutno sve od sebe da udovolji svome vlasniku. A kasnije dobije ispomoć mladog psa, kojem prenosi svoja iskustva i polako odlazi u mirovinu. A u mirovini, jedini mu je zadatak čuvati i sačuvati sve što je gazdino a time i njihovo, pa čak toliko žestoko i ustrajno dok na samom zadatku ne okonča i svoj život.

Zato je naš CRNI BISER toliko vrijedan!





POVIJEST OKUPLJANJA KINOLOGA U STOŽERNU UDRUGU

Kao sudionik svih zbivanja oko hrvatskih ovčara u svojoj sredini, gradu, županiji i Slavoniji, imam potrebu napisati rad o pokušajima stvaranja stožerne Udruge za skrb o hrvatskom ovčaru koji se već dugi niz godina provlači ali bez ikakvih pozitivnih pomicanja na bolje.

Prva ideja o okupljanju vlasnika i uzgajača hrvatskih ovčara krenula je dogovorno s KD Đakovo, KD Osijek, KD Županja, KD Požega i KD Vinkovci te KKHAPP-SB. Na tom povijesnom skupu bio je nazočan i Medar, tadašnji predsjednik HKS-a te je pored niza stvari dogovoreno da «sjedište» takove organizacije bude u Brodu ili Đakovu, te su Đakovčani i Brođani međusobno dogovorili da zbog tradicije Đakovštine sjedište za HO bude u Đakovu a za PG u Brodu.


Zastupnik SB na tim skupovima ispočetka je bio Mijat Matković koji je to napustio nakon određenog vremena zbog neslaganja s politikom tog "udruživanja" a zamjenjuje ga Jasminko Kormoš – Buco.
Razloge zašto je Mijat Matković izašao iz te grupacije točno ne znam ali znam da sam ja nakon održana 3 sastanka također istupio iz svega toga.

Zbog privatluka i osobnih interesa Vlade Kovačića i Nikole Klemena pa i ostalih kao npr. Miro Bosak iz KD Đakovo koji su uzgajači HO. Jedino se tamo korektnim pokazao Nikola Vujčić koji kasnije prestaje uzgajati ove pse.

Vlado Vodopić koji je isto tako bio razočaran i obespravljen i ja smo nekako istoglasno rekli da ne želimo biti dio te igre i istupili smo iz nje.
Naši psi nisu bili uvršteni na popis uzgojnih kuja i rasplodnih pasa dok su Đakovački SVI psi ušli na tu listu po mjerilima Vlade Kovačića.
Napominjem da sam ja već tada imao najmanje jednu kuju koja je bila bolja od svih njihovih a moj mužjak (JAN) s kojim su se ismijavali kasnije se pokazao jako dobrim rasplodnim psom. Čak je i po izložbama, iako mlađi od «čuvenog» Čike uvijek pobjeđivao istog, dok Vlado Kovačić sve to nije izokrenio.
Kad sam tražio rasplodnjaka s kojim bi pario kuju a da nije mužjak u srodstvu (govorili su da imaju potpuno neovisne i izdvojene linije hrvatskih ovčara, koje tada a ni kasnije nikad nisu pokazali) s mojom kujom (ENA i STELLA) dobio sam odgovor upravo od Vlade Kovačića da se ona može pariti samo s njegovim psom i da parenje košta (ne sjećam se više cijene ali znam da je bila pretjerana, skoro kao za njemačkog ovčara) jest da nema uzgojnu dozvolu ali da mogu prijaviti na drugog psa. Ja sam to doživio osobno kao sprdnju i s mojom kujom i sa mnom a da ne pričam o omalovažavanju kinologije.
Kad to kaže voditelj uzgoja Hrvatske za hrvatskog ovčara onda je to katastrofa (ono za prijavu legla).
Isto tako, Vlado Vodopić i Vlado Kovačić jesu zaslužni za hrvatskog ovčara s time da je Vlado Vodopić iza sebe ipak ostavio veliki broj kvalitetnih uzgojenih pasa te da je nabavljao svima kvalitetne pse bez provizije (koliko ja znam jer je i meni nudio) a isključen je iz takvih poslova oko HO kao i netko tko nije dao ništa ovoj kinologiji.
Previše je znao i smetao je. Prvog svjetskog prvaka u neovisnoj Hrvatskoj upravo je imao Vlado Vodopić (GARO) kojeg su Đakovčani napali i stvorili duboki jaz koji i danas traje, a sve nakon što je postao Svjetski prvak GARO. Okrenuli su gazdu psa protiv Vlade i sve se počelo rušiti.

Ja sam na zadnjem sastanku na kojem sam bio rekao da to tako ne ide, izvješća o parenjima podnose samo za područje Đakova a pokrivaju područje cijele Hrvatske, zatim taj silan privatluk oko parenja i muvanje rodovnicama – kod mene ne prolazi.

Znam, da je iza mene ostao Mijo Fury koji je šutke odobravao Đakovačke radnje jer nije nikad rekao ništa u vezi toga. Rokić nije tada bio na tom sastanku koliko se sjećam, svega bio jednom-dvaput dotad..

Ja sam svojoj bazi to sve prenio na što se oni nisu uopće iznenadili rekavši mi da su znali da ja to neću dugo podnositi zbog tih stvari.
Nakon toga su naši odnosi prestali biti dobri.

Između redaka . . . Jednom zgodom sam bio gost Nikoli Klemenu kod koga je došao i Nikola Vujčić pa smo tako opušteno pričali o kinologiji. Na red su došli psi za upis u JUR i malo pomalo spomenuli smo jednog psa kojeg je navodno uzgojio Nikola Vujčić a Vlado Kovačić ga pokupio i dao Franji Stilinoviću, uraru iz Đakova. Ne sjećam se tadašnje njegove rodovnice ali znam da je kasnije taj pas imao rodovnicu s imenom uzgajača Miro Bosak.
Taj pas je pario više kuja i odjednom se javlja njegov «pravi» uzgajač i otkupljuje ga. U dogovoru s HKS-om mijenja mu podatke o precima i sebe (Ivan Colarić) upisuje kao njegovog uzgajača ali opet s drugim podacima o roditeljima.

Da sve to nije žalosno, bilo bi smiješno. Cijelo to vrijeme pas je mijenjao uzgajače i pretke ali broj rodovnice – nije!
Riječ je o psu BOBI JUR 40135 HO i to je jedino sigurno kod ovog psa.

Kasnije su to objašnjavali da je nastala greška kod upisa u uvjetnu rodovnicu, što meni nije dovoljno kao odgovor. Ja sam to tumačio spregom Kovačić – Medar – Colarić – Klemen te monopolom u kinologiji. Tko im se konkurentno približio ili nešto rekao a da nisu suglasni oni s time – eto podrivača!
Za podsjetiti je da se tada radilo o dobroj prodaji hrvatskih ovčara i mogli su se dobri novci zaraditi. Predratne, ratne i postratne godine ljudi nisu pitali cijenu, svi su htjeli imati nešto Hrvatsko pa i hrvatskog psa.

U nizu promidžbenih poruka u vidu panoa, letaka, majica, kapa, i sličnog materijala pokušavali su privući sve u svoj klub ali nisu uspijevali, vrlo brzo su ih razotkrili i početnici.

U MOJ PAS 3-4/2006. opetovano se daje proglas matičnog kluba «Hrvatski ovčar» Đakovo;

«OBAVIJEST SVIM KINOLOŠKIM UDRUGAMA ČLANICAMA HKS-A

Temeljem Statuta Matičnog kluba «HRVATSKI OVČAR» Đakovo te Odluke Skupštine od 14.01.2006. kao i Odluke Skupštine od 05.03.1996. molimo Vas, da ukoliko Vaši članovi imaju u uzgoju pasminu hrvatski ovčar, ispred Vaše udruge/kluba delegirate jednog člana u KOORDINACIJSKO TIJELO – ODBOR, a u cilju prisnije suradnje s pasminskim klubovima, udrugama i ostalim vidovima udruživanja. Zbog unaprjeđenja, selekcije i promoviranje pasmine hrvatski ovčar.

STATUT

Članak 38.

Stavak 3.

Odlukom Skupštine kao stalno radno tijelo osniva se koordinacija udruga hrvatskog ovčarskog psa. Ovo tijelo ima savjetodavni karakter sa zadatkom koordiniranja rada svih pasminskih udruga hrvatskog ovčarskog psa u Republici Hrvatskoj a čine ga predstavnici svih pasminskih udruga hrvatskog ovčarskog psa.

Molimo vas da u što hitnijem roku pošaljete imena Vaših delegiranih predstavnika, a u cilju dobrobiti pasmine.

Matični klub «Hrvatski ovčar» Đakovo
Nikola Klemen – tajnik
Tel.: 031/818-106, 091/574-2035

To posljednje znači da su i oni sami priznali da MATIČNI KLUB nije uistinu nikad postojao u onom smislu u kojem je kao ideja pokrenut.

Nije li to žalosno?

petak, lipnja 12, 2009

Viđenje drugih kako su moji hrvatići predivna stvorenja!


Da i ja kazem koju o Eninim crnim cupavim frendicama Za pocetak, kako je vec receno, hrvatici su psi fascinantne energije. To stvarno treba vidjeti i dozivjeti. Nekolicina Bucinih hrvatica upravo umire za lopticom -- u smislu da su u stanju skociti preko bilo cega, skotrljati se kao kamen niz to nesto s cega su skocili, i ni na trenutak ne smetnuti lopticu s uma. Totalni klaunovi, koje nikakav neobican polozaj u kojemu se nadju ni malo ne plasi. Trebate vidjeti Bucu kako zonglira sa svojim hrvaticima, doslovno zonglira, cak i sa stencima -- dograbi stene od 5-6 tjedana za straznju nogu i tako ga podigne, i to nimalo njezno ni polako, a stenetov repic radi tika-tak, tika-tak kao poludjeli metronom, Buco ga onda za tu straznju nogicu zaljulja i baci u zrak, stene se okrene kao palacinka, a Buco ga ulovi u letu. Repic cijelo vrijeme tika-tak, stene presretno, on ga spusti a ono trci po jos! Meni se isprva kosa na glavi dizala kad to vidim... onda sam navikla Buco ima slican show i s odraslim psima -- njih doduse ne baca u zrak za zadnju nogu, nego ih baci s dvije ruke, isto onako da se okrenu u letu, pa ih uhvati, ili zonglira s njima premecuci ih sebi preko ramena, ledja, pa ispod ruke, a psi mu presretni dijele puse... ma mislim, glupo je o tome pisati, to treba vidjeti da bi se povjerovalo
Ima iz njegovog uzgoja i hrvatica koji rade sa stokom, i mnogima ide odlicno iako su neki tek kao odrasli prvi put vidjeli ovcu ili kravu. Bucin Pusa je tjerao krave kao pravi, iako je kravu prvi put susreo vec kao postariji pas, i to na dosta bolan nacin -- zaletio se za kravom, dobio papkom u glavu i onesvijestio se! To ga uopce nije obeshrabrilo, i naucio je izvrsno kravariti. Jedna druga Bucina kujica tjera ovce na stvarno ingeniozne nacine -- sama je skopcala da odrasle ovce moze bez problema pozurivati tako da ih gricka za pete, ali da je janjad suvise njezna za takav postupak, pa janjce pozuruje tako da se digne na straznje noge a prednjima ih gura! To je nitko nije ucio, sama je to pocela raditi...Downside hrvatica je taj da su u pravilu nervozni i dozlaboga lajavi. I prgavi. I rezervirani prema ljudima i psima. I brzi na ugrizu -- ne grizu jako, ali stipaju grozno. Ima naravno izuzetaka, recimo Tonka je pravi biser na svaki nacin, i iako je svaki hrvatic kojega poznajem po necemu izuzetan i drag, vecina hrvatica koje sam upoznala su dosta strasljivi i ostri i glasni, preglasni. Stvarno nisu pasmina koju bi se bez puno znalackog rada moglo drzati kao "obicnog" ljubimca -- bez rada ili sporta -- posebno u gradu...A sto se izgleda tice, cula sam od mnogih da su hrvatici ruzni, "obicne dzukele", neatraktivni... pa, na fotkama uglavnom i nisu nesto, ali treba ih dozivjeti u stvarnosti -- one pametne oci i meke sjajne kovrce... meni su prekrasni.

STOŽERNA UDRUGA UZGAJAČA HRVATSKIH OVČARA HRVATSKE

Temeljem čl._____ Zakona o Udrugama (N.N. RH _______________),a sukladno čl. 16.Statuta Hrvatskog kinološkog saveza, Skupština STOŽERNE UDRUGE UZGAJAČA HRVATSKIH OVČARA HRVATSKE održane _____________2001. godine donosi

S T A T U T

STOŽERNE UDRUGE UZGAJAČA
HRVATSKIH OVČARA HRVATSKE

I. TEMELJNE ODREDBE

Čl.1.

Stožerna udruga uzgajača hrvatskih ovčara Hrvatske (u daljem tekstu SUUHOH) kao članica Hrvatskog kinološkog saveza, stožerna (središnja) je kinološka udruga Republike Hrvatske u koju se učlanjuju udruge i pojedinci kojima je cilj uzgoj i unaprijeđenje pasmine hrvatski ovčar.

Čl.2.

SUUHOH je društveno pravna osoba s pravima i obvezama koje proizlaze iz Zakona o Udrugama, Statuta HKS i ovog Statuta, a koji je stekao upisom u Registar Udruga kod Ureda za opće poslove nadležnog za vođenje registra i po prijemu u članstvo HKS.

Čl.3.

Naziv Udruge: STOŽERNA UDRUGA UZGAJAČA HRVATSKIH OVČARA HRVATSKE
Skračeni naziv Udruge: SUUHOH
Sjedište Udruge:
Djelovanje Udruge: Područje Republike Hrvatske
Amblem Udruge: Obličje hrvatskog ovčara iza kojeg se nazire obris Hrvatske
Pečat Udruge: Okruglog oblika promjera 40 mm. U sredini se nalazi amblem Udruge, a rubom pačata ispisan je puni naziv Udruge s datumom osnutka.

Čl.4.

SUUHOH je članica Hrvatskog kinološkog saveza, preko koga je i članica Međunarodne kinološke federacije. O pristupu u članstvo Hrvatskog kinološkog saveza kao i o istupu iz njega donosi Odluku Izborna skupština odnosno Skupština SUUHOH.

Čl. 5.

SUUHOH može biti članica i drugih asocijacija, iste ili slične djelatnosti, kao i što se u SUUHOH mogu učlanjivati i pridruživati i druge udruge iste ili slične djelatnosti.

Čl.6.

Sve izborne djelatnosti u SUUHOH su dragovoljne i počasne, osim ako se o tome ne donese posebna Odluka o snošenju troškova rada određenih funkcija.

Čl.7.

Osnovni cilj SUUHOH je unaprijeđenje pasmine HRVATSKI OVČAR te u svezi s time potiće, odobrava i usmjerava djelatnosti svojih članica (udruga) i članova (fizičke osobe) u ostvarenju svojih ciljeva i zadataka, a u skladu sa Zakonom, te utječe na politiku udruga van Hrvatske preko svojih okruglih stolova i priredbi.



Čl. 8.

Zadaci iz prethodnog članka se ostvaruju kroz:
· rad na razvoju kinologije
· suradnja s Udrugama i znanstvenim ustanovama zainteresiranim za razvoj kinologije i pasmine HRVATSKI OVČAR
· pokretanje i održavanje regionalnih, državnih i međudržavnih kinoloških priredbi na svim razinama
· stručno usmjeravanje obavljanja odabira pasmine HRVATSKI OVČAR
· vođenje posebnih bilješki i arhive u dogovoru s Hrvatskim kinološkim savezom ili neke druge udruge
· pomoć u usavršavanju svojih članova i stvaranju stručnog kadra
· posebna skrb o uzgajačima HRVATSKIH OVČARA
· prikupljanje i primjena iskustava i dostignuća domaćih i inozemnih kinoloških udruga i institucija, te obvješćivanje članstva
· promidžba i izdavanje stručne kinološke literature
· obavljanje i drugih zadataka od potreba za napredak kinologije.

Čl. 9.

Udruga ostvaruje svoje zadatke u skladu s planom i programom rada.
Plan i program rada donose se godišnje, a može i za duže vremensko razdoblje, i čine osnovu za izradu i donošenje financijskog plana.

Čl.10.

Opći akti SUUHOH su Statut, Pravilnici i Odluke.

II. ČLANICE SUUHOH, PRAVA I OBVEZE

Čl.11


Članice SUUHOH su Udruge koje skrbe za pasminu HRVATSKI OVČAR, a koje su registrirane za djelatnost na području svoje županije. Iz svake županije može biti samo jedna članica kao punopravna članica, ostale imaju status promatrača.
Članice SUUHOH mogu biti i Udruge ili pojedinci izvan Hrvatske koji se bave uzgojem i unaprijeđenjem ove pasmine.
Udruga zainteresirana za članstvo u SUUHOH mora dostaviti Zamolbu za učlanjenje. O prijemu u članstvo SUUHOH donosi se Pravilnik o statusu članica i pristupanju SUUHOH.

Čl. 12.

Prava članica:
· da pokreću pitanja koja su važna za izvršavanje zadataka SUUHOH, te sudjeluju u raspravljanju i donošenju odluka putem svojih zastupnika
· da samostalno odlučuju o učlanjenju u SUUHOH, odnosno o izlasku iz članstva SUUHOH
· da organima SUUHOH podnose prijedloge za odlučivanje o pojedinim pitanjima iz njihova djelovanja rada s pravom da budu upoznati s donesenim Odlukama
· da koriste usluge SUUHOH sukladno Statutu i općim aktima
· da pokreću i predlažu rješavanje problema SUUHOH
· da sudjeluju u radu skupštine SUUHOH preko svojih zastupnika
· da sudjeluju u utvrđivanju sustava za rad SUUHOH

Čl. 13.

Obveze članica:
· da redovito podmiruje financijske obveze prema SUUHOH
· da dosljedno provode politiku SUUHOH štujući Odluke, zaključke i usmjerenja koje donosi Skupština i organi Skupštine SUUHOH
· da primaju, prema Pravilniku o pristupanju SUUHOH, u svoje članstvo građane iz svoje županije
· da redovito dostavlja izvješća s održanih Skupština (redovitih, izbornih, izvanrednih, ...), a najkasnije do 15 dana od dana održavanja skupštine te najmanje 15 dana pred održavanje izvjeste SUUHOH o istom održavanju
· da sjednicu Skupštine (osim izvanredne skupštine) održi najkasnije do 01.02. tekuće godine.


Čl.14.

Članice SUUHOH rješavaju sve međusobne sporove dogovorno. Ako to nije moguće, spor rješava arbitraža SUUHOH koju imenuje izvršni odbor SUUHOH.

Čl. 15.

Ukoliko članica SUUHOH prestane s radom, ne plati članarinu za dvije ili više godina, bez posebnog objašnjenja brisat će se iz članstva SUUHOH i o tome pismeno izvjestiti udrugu i objaviti isto u glasilu SUUHOH.

Čl. 16.

Članom SUUHOH može postati i pojedinac, ukoliko na području mjesta boravka građana, nije osnovana udruga-članica SUUHOH. Isti pojedinac svoje članstvo može usmjeriti i preko Udruge-članice SUUHOH iz druge županije ili preko pridružne članice SUUHOH iz svoje županije. Članstvo preko pridružne članice neće se priznati ako djeluje stalna članica.

Čl. 17.

STATUS ČLANSTVA

Članica SUUHOH-a može biti svaka pravna osoba koja udovoljava minimalne uvjete članstva koje propisuje SUUHOH, odnosno može biti stalna ili pridružna (promatračka) članica.

Čl. 18.

Osnovni uvjeti članica za članstvo u SUUHOH-u:
da se Udruga bavi vođenjem evidencije pasa, uzgajača, vlasnika i prijavljenih legala hrvatskih ovčara
da se kontinuirano skrbi o pasmini hrvatski ovčar
da u svome članstvu ima stručno osoblje te uzgajače kao osnov daljeg prosperiteta pasmine hrvatski ovčar
da svojom djelatnošću privlači vlasnike i uzgajače širom svoje županije te da pozitivno utječe na mnijenje o pasmini
da skupno odlaze na priredbe te da organiziraju priredbe koje im Zakon i Statut SUUHOH-a, HKS-a i udruge dozvoljava i nalaže.

Čl. 19.

ČLANSTVO I ČLANICE

Članom SUUHOH-a postaje se članstvom preko neke od udruga članice SUUHOH-a.
Članstvo (članice) u SUUHOH-u može biti STALNO i PRIDRUŽNO.
Čl. 20.

STALNO ČLANSTVO

Pasminski klub (udruga koja je registrirana samo za pasminu HRVATSKI OVČAR) ima prednost u odnosu na skupni klub ili društvo (udruge s dvije i više pasmina, poglavito kinološke udruge svih pasmina) obzirom, da je ono specijalizirano i samim time uže usmjereno na boljitak pasmine.
Stalne članice imaju sva prava i obveze koje proizlaze iz Statuta SUUHOH-a

Čl. 21.

PRIDRUŽNO ČLANSTVO

U pridružno članstvo ulaze udruge koje nisu navedene pod stalnim članstvom, a članice su sa statusom promatrača dok im SUUHOH ne povuče status tog članstva i imenuje u stalno članstvo.
Pridružnom članicom postaje svaka udruga koja ne udovoljava kriteriju stalne članice i ima ograničena prava i obveze koje proizlaze iz Statuta SUUHOH-a, odnosno ima pravo predlaganja i iznošenja svog mišljenja ali nema pravo glasovanja na Skupštini SUUHOH-a.

Čl. 22.

PRAVA I OBVEZE ČLANICA

Prava i obveze članica SUUHOH-a:
da štite svojim pozitivnim djelovanjem rad i ugled SUUHOH-a
da sva legla hrvatskih ovčara prijavljuju na posebnim obrascima i potvrdama koje propisuje SUUHOH, te da o tome vode svoju evidenciju putem regionalnih rodovnih knjiga i sličnih evidencija
da vode evidenciju o svakom pojedinom psu (s rodovnicom ili bez, kvalitetnoj ili manje kvalitetnoj jedinci), fotozapisom i izvodom o rodovnom stablu, te da o istome dvaput godišnje izvješćuje nadležno tijelo SUUHOH-a

Prava i obveze SUUHOH-a prema članicama:
1. regulirano Statutom i Pravilnikom o radu SUUHOH-a

Čl. 23.

PROMJENA STATUSA ČLANICE

Članica može promjeniti status na način da joj SUUHOH sam promjeni status zbog neaktivnosti i lošeg rada u niži status (iz stalnog u pridružno članstvo) odnosno da je unaprijedi zbog izražene aktivnosti u viši status (iz pridružnog u stalno članstvo).
Status se ne može mijenjati ukoliko nema tko zamijeniti stalnu članicu odnosno ako druga članica (pridružna) nije zainteresirana za stalno članstvo.

Čl. 24.


STALNA ČLANICA – PRIDRUŽNA ČLANICA

Udruga koja iz očitih razloga ne vodi skrb o pasmini, oglušuje se o ciljeve i zadatke svoje udruge ili SUUHOH-a, Izvršni odbor SUUHOH-a istu članicu može nakon pismenog upozorenja brisati iz statusa stalne članice i dati joj status pridružne članice, sa svim pravima i obvezama koje proizlaze iz tog statusa.

Takvu «neaktivnu» članicu zamjenjuje najaktivnija pridružna članica, ili je može zamjeniti i kinološka udruga iste ili slične djelatnosti ali samo iz iste županije koja pokazuje interes za boljitkom pasmine, kao što je navedeno za stalne članice.

Ako u županiji ne postoji «zamjenska» udruga, Izvršni odbor o tome donosi posebnu odluku.

O svom radu i radu pridružne članice, podnosi pismeno dvaputa godišnje izvješće Izvršnom odboru SUUHOH-a.

čL. 25.

PRIDRUŽNA ČLANICA – STALNA ČLANICA

Udruga (pridružna) koja se iskazala u radu s hrvatskim ovčarom iako nije stalna članica, može je SUUHOH proglasiti stalnom članicom, ukoliko je stalna članica dobila status pridružne članice, sa svim pravima i obvezama stalne članice.

Ako u županiji postoje dvije ili više udruga koje skrbe ili koje mogu skrbiti o hrvatskom ovčaru bolje od dosadašnje stalne članice, a imaju status pridružne članice, Izvršni odbor donosi posebnu odluku o tome i najadekvatnijoj dodjeljuje status stalne članice.

Stalne članice u svom radu mogu imati i po nekog člana iz pridružnih članica (iz županije) radi zaokruženja cjelovitosti rada i ciljeva SUUHOH-a, a svog zastupnika delegiraju isključivo iz članstva stalne članice.

Pridružna članica o svome radu dvaput godišnje izvješćuje stalnu članicu koja kroz svoje izvješće o svome i radu pridružne članice izvješćuje SUUHOH.

III. ORGANI SUUHOH

Čl. 26.

Organi SUUHOH su:
· Skupština
· Izvršni odbor
· Nadzorni odbor
· Disciplinska komisija

SKUPŠTINA SUUHOH

Čl. 27.

Skupština SUUHOH je najviši organ.
Sjednice Skupštine su javne, a skupštinu čine zastupnici članica. Svaka članica može na Skupštinu SUUHOH poslati dva zastupnika. Izabranim zastupnicima članica mora izdati važeću punomoć za sudjelovanje na Skupštini.

Čl. 28.

Skupština SUUHOH može biti redovita, izvanredna i izborna.
· Redovita Skupština saziva se jednom godišnje najkasnije do kraja siječnja tekuće godine.
· Izvanredna Skupština SUUHOH saziva se prema potrebi, a saziva je Izvršni odbor, nadzorni ili Izvršni odbor na zahtjev najmanje 3 članice SUUHOH. U tom slučaju svi troškovi sazivanja Skupštine ide na teret ovih članica.
· Izborna Skupština SUUHOH saziva se svake 4 godine i na njoj se vrši izbor predsjednika i organa SUUHOH. Izvanredna Skupština SUUHOH koja ima za cilj izmjenu predsjednika ili drugih organa također se smatra izbornom i mandat novoizabranih teče od tog dana do najviše 4 godine.

Čl. 29.

Zadaci Skupštine SUUHOH su:
· donosi, mijenja i dopunjava Statut SUUHOH,
· utvrđuje politiku SUUHOH utvrđenu zadacima SUUHOH
· donosi program rada SUUHOH
· raspravlja i odlučuje o inicijativama i prijedlozima zastupnika
· odlučuje o udruživanju i razdruživanju
· odlučuje o prestanku rada SUUHOH
· razmatra i usvaja izvješča organa SUUHOH
· usvaja završni račun za proteklu godinu
· donosi kratkoročne i dugoročne planove rada
· bira i opoziva članove Nadzornog odbora i Disciplinske komisije
· predlaže i bira najmanje jednog mandatara za sastav Izvršnog odbora.Izabrani mandatar postaje predsjednikom SUUHOH
· odlučuje o imenovanju članova Izvršnog odbora, a na prijedlog mandatara. Imenovanje može biti pojedinačni ili u paketu
· odlučuje o načinu glasovanja po pojedinim točkama dnevnog reda
· obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom i ovim Statutom, kao i drugim općim aktima SUUHOH.

Čl. 30.

Sjednice Skupštine saziva predsjednik SUUHOH pismenim putem. Poziv za Skupštinu s prijedlogom dnevnog reda mora biti dostavljeno najmanje 8 dana prije zakazane sjednice.

Čl. 31.

Skupština može punovažno odlučivati ako je sjednici nazočna nadpolovična večina zastupnika udruga. Ako nije nazočna večina zastupnika, Skupština se odlaže 1 sat i nakon toga Skupština može punovažno odlučivati, bez obzira na broj nazočnih zastupnika.

Čl. 32.

Skupština donosi punovažne odluke večinom glasova nazočnih zastupnika. Glasovanje na Skupštini je javno, osim kada Skupština odluči da se o pojedinim pitanjima ili u cjelini glasuje tajno. O radu Skupštine vodi se zapisnik koji se dostavlja svim članicama i objavljuje u glasilu SUUHOH.

IZVRŠNI ODBOR SUUHOH

Čl.33.

Izvršni odbor SUUHOH je izvršni organ Skupštine koji između dvaju zasjedanja Skupštine rukovodi radom SUUHOH.

Čl. 34.

Članove Izvršnog odbora predlaže mandatar koji je ujedno i predsjednik izvršnog odbora, a prihvaća Skupština SUUHOH. Izvršni odbor broji do 8 članova i predsjednika.
Skupština može odrediti i drugi broj članova. Mandat traje 4 godine, i može biti jednom uzastopno ponovljen.

Čl. 35.

Izvršni odbor radi i odlučuje na sjednicama. Sjednice se održavaju prema potrebi, a najmanje jednom u dva mjeseca. Sjednice saziva i njima rukovodi predsjednik.

Čl. 36.

Izvršni odbor punovažno odlučuje večinom nazočnih članova Izvršnog odbora. O radu odbora vodi se zapisnik.

Čl. 37.

Zadaci izvršnog odbora:
· izvršava Odluke Skupštine SUUHOH
· priprema prijedloge za izmjene i dopune Statuta i drugih općih akata
· donosi opće akte, osim koje prema odredbama ovog Statuta donosi Skupština SUUHOH
· priprema financijski plan prihoda i rashoda SUUHOH
· saziva izvanrednu skupštinu i podnosi izvješće o djelovanju SUUHOH
· predlaže plan rada SUUHOH
· brine o edukaciji svog članstva i stvaranju stručnog kadra
· upravlja imovinom SUUHOH
· imenuje tajnika i blagajnika SUUHOH
· imenuje svoje zastupnike u tijela i organe Hrvatskog kinološkog saveza
· imenuje članove stalnih i privremenih komisija
· vodi skrb o funkcioniranju organa SUUHOH
· donosi Odluku o visini naknade za rad stručnih kadrova SUUHOH
· predlaže iznos upisnine i članarine, i ostalih usluga SUUHOH
· utvrđuje godišnji plan priredbi
· donosi odluku o primanju novih članica SUUHOH
· obavlja i druge poslove koji proizlaze iz plana rada SUUHOH

PREDSJEDNIK UDRUGE

Čl. 38.

Predsjednika SUUHOH bira Skupština.
Mandat predsjednika traje 4 godine, uz mogučnost ponovnog izbora (jednom). Predsjednik za svoj rad odgovara Skupštini, a podnosi pismeno izvješće Skupštini o radu izvršnog odbora.
Pravilnikom o radu SUUHOH odredđuje da se isto izvješće sastavlja periodično i putem glasila SUUHOH izvješćuje članstvo o radu SUUHOH.
Radi prema pravilniku o radu SUUHOH.

Čl. 39.

Zadaci predsjednika
· predstavlja i zastupa SUUHOH na temelju Statuta i općih akata SUUHOH
· saziva i predsjedava sjednicama izvršnog odbora i Skupštinama SUUHOH, osim na izvanrednim Skupštinama, kada to može činiti i predsjednik nadzornog odbora odnosno predsjedavajući sazivatelja.
· potpisuje akte koje donosi izvršni odbor i skupština SUUHOH
· izdaje punomoć za zastupanje SUUHOH ako to osobno nije u mogučnosti
· vodi skrb o izvršavanju odluka organa SUUHOH
· obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom i drugim općim aktima SUUHOH

NADZORNI ODBOR

Čl. 40.

Nadzorni odbor je organ Skupštine SUUHOH.
Nadzorni odbor SUUHOH vrši kontrolu rada i poslovanja SUUHOH, u skladu sa Statutom Hrvatskog kinološkog saveza, ovim Statutom i drugim normativnim aktima SUUHOH.

Čl. 41.

Nadzorni odbor broji 3 člana koji između sebe biraju predsjednika. Nadzorni odbor može donositi punovažne odluke samo u punom sastavu. Mandat članova Nadzornog odbora traje 4 godine.Nadzorni odbor o svom radu podnosi pismeno izvješće skupštini SUUHOH. O radu odbora vodi se zapisnik, a može se objaviti i u glasilu SUUHOH.

Čl. 42.

Ukoliko utvrdi nepravilnosti u radu i poslovanju SUUHOH, nadzorni odbor odmah izvješćuje predsjednika SUUHOH i članove izvršnog odbora. Ukoliko smatra za potrebnim, saziva izvanrednu sjednicu Skupštine SUUHOH.
Predsjednik Nadzornog odbora rukovodi takvom sjednicom do izbora organa SUUHOH.

DISCIPLINSKA KOMISIJA

Čl. 43.

Disciplinska komisija je organ Skupštine SUUHOH. Disciplinska komisija broji 3 člana koji između sebe biraju predsjednika.

Čl. 44.

Disciplinska komisija SUUHOH nadležna je za utvrđivanje i odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti članova udruga članica SUUHOH.

Čl. 45.

Disciplinska komisija postupa temeljem odredbi odgovarajućih pravilnika HKS kojima se utvrđuje nadležnost, disciplinska odgovornost, postupak, disciplinske mjere i žalbeni postupak kao i temeljem Pravilnika o radu SUUHOH.
Disciplinska komisija može zasjedati i donositi punovažne odluke samo u punom broju.

VODITELJ RODOVNE KNJIGE ZA HRVATSKE OVČARE

Čl. 46.

Voditelj rodovne knjige za hrvatske ovčare predlaže izvršni odbor SUUHOH, a potvrđuje i razrješava Skupština SUUHOH. Mandat voditelja uzgoja traje do opoziva.

Čl. 47.

Voditelj rodovne knjige za hrvatske ovčare mora biti uzgajač i kinološki sudac, a bira se prema kriterijima utvrđenim aktima i Pravilnika o radu SUUHOH.
Radi prema Pravilniku o radu SUUHOH.

Čl. 48.

Voditelj rodovne knjige za hrvatske ovčare za svoj rad odgovara Izvršnom odboru SUUHOH i Skupštini SUUHOH, a prema potrebi i Skupštini HKS.
O svom radu podnosi cjelovito izvješće
· izvršnom odboru SUUHOH
· Skupštini SUUHOH
· na traženje i HKS-u.

ČLANOVI ORGANA SUUHOH

Čl. 49.

O radu organa SUUHOH obvezatno se vode zapisnici iz kojih mora biti vidljivo, dan, mjesto i vrijeme održavanja sjednice, broj i struktura nazočnih, dnevni red, rasprava, podneseni prijedlozi, zaključci i donešene odluke. Zapisnik potpisuje obvezatno zapisničar, predsjedavajući i dva ovjerovitelja zapisnika (na Skupštini).

Čl. 50.

Mandat članova organa SUUHOH traje 4 godine i mogu biti birani i u narednom vremenskom periodu (jednom ponovljeno).

Čl. 51.

Članu organa SUUHOH mandat može prestati prije isteka roka na koji je izabran u slučaju:
· podnošenja ostavki
· opoziva
· nastupom okolnosti zbog kojih ne može obavljati dužnosti (preseljenje,teška bolest,...)

Čl. 52.

Opoziv se vrši na način i po postupku predviđenim za predlaganje, odnosno izbor članova.

IMOVINA I MATERIJALNO FINANCIJSKO POSLOVANJE

Čl. 53.

SUUHOH je građanskopravna osoba i ima svoj žiro račun.

Čl. 54.

Materijalno financijsko poslovanje SUUHOH vodi se i organizira u skladu s važećim propisima.

Čl. 55.

Izvori prihoda SUUHOH su:
· upisnina i članarina
· dotacije i pomoći drugih organa i organizacija
· dragovoljno prilozi građana
· prihodi od usluga
· svi ostali prihodi

Čl. 56.
Naredbodavatelj za financijsko poslovanje je predsjednik SUUHOH.

Čl. 57.

Imovinu SUUHOH čine pokretna i nepokretna imovina te novčana sredstva.

Čl. 58.

O raspolaganju nekretninama odlučuje Skupština SUUHOH.
O raspolaganju pokretnine u vlasništvu SUUHOH i novčanim sredstvima upravlja Izvršni odbor SUUHOH.


PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Čl. 59.

Aktom o prestanku rada SUUHOH utvrdit će se pravni slijednik, prava i obveze SUUHOH.

Čl. 60.

Za tumačenje odredbi Statuta nadležan je izvršni odbor SUUHOH.


























Statut SK-1/2001. stupa na snagu danom usvajanja.










Predsjednik SUUHOH
M.P. __________________________________






U Slavonskom Brodu,_____________godine.








Napomena:
Statut sadrži 60. članaka koji se nadopunjuju Pravilnicima i uredbama a donosi ih Skupština ili Izvršni odbor SUUHOH-a.


Jasminko Kormoš - Buco

Moja prva dva projekta HO


Još davno sam pokušavao ući u problematiku hrvatskih ovčara, time i naših drugih pasmina. Pročitao sam popriličan broj spisa i napisa eminentnih autora te stupio u kontakt izravno s njima ali niti jedan od njih nije mi dao traženu zadovoljštinu.

Potom sam počeo stvarati svoj svijet hrvatskih ovčara i pisao prijedloge standarda, pravilnika, uredbi, proučavao stare zapise, crkvene monografije ne bi li našao nešto konkretno. . . i tako aktivno od 2000 godine i sve - bezuspješno! Nažalost


Doduše, imao sam podršku mnogih ali to je bilo samo u 4 oka, sve ostalo je bila farsa.


Moj prvi veliki projekt je bio sačuvati HO onakvim kakav je bio oduvijek, jasno mi je da se sve mjenja pa i on, ali ako se mjenja neka se mjenja nabolje. Donekle sam u tome uspio što se vidi i po ishodima na izložbama. Stvar je u tome što današnji HO izgledaju sasvim drugačije, povišeni su, otežali, jake glave, svjetlijeg oka, mirnije dlake, . . . a to meni nije to! Netko je taj moj rad prepoznao a netko nije - na njegovu žalost.


Drugi moj projekt je bio osnivanje vrhovne asocijacije hrvatskih ovčara, ja sam je nazvao STOŽERNA UDRUGA UZGAJAČA HRVATSKIH OVČARA HRVATSKE s mjestom sjedišta u Brodu (ili Zagrebu, mada bi bilo zgodno i u Karlovcu). Napravio sam ogledni primjerak takvog statuta i dijelio ga po izložbama da vidim reakciju (na netu je stalno prisutan). Reakcija je bila očekivana, opet isto i opet ništa, hvale vrijedan pokušaj ali samo podrška, bez stvarne podrške. Rijetki su bili ti koji su to prihvatili kao realnost i dobro osmišljenu ideju.

Eto, u slijedećem postu donijet ću taj prijedlog statuta pa tko voli nek izvoli.

petak, lipnja 05, 2009

Križaljka standarda iz 1969. godine

S moje web stranice o HO

Moj prvi uradak o hrvatskom ovčaru



Prikupljajući razne podatke o našim psima, najviše o hrvatskom ovčaru, došao sam do dijela informacija koje su me zaintrigirale i počeo sam to pratiti više od ičega.





Došao sam do povjesnih teza o doseljenju Hrvata iz pradomovine u Bijelu Hrvatsku pa potom u naše krajeve. Čuo sam za slične pse u Evropi i Aziji (npr. luks u Ukrajini, šiperki na sjeveru Evrope, u našem susjedstvu Mudi, . . . sada i Srbi rade pulina, . . .) pa sam pratio njihov razvoj i upoređivao ga s putem kojim su selili Hrvati do današnjih krajeva.





Tako sam u svojoj prvoj brošuri o hrvatskim ovčarima koja je bila pisana samo na hrvatskom, uneo porijeklo psa, o Hrvatima i doseljenju u ove krajeve, razvoj, standard i teze o nastanku hrvatskog ovčara te sve to dijelio po izložbama, kupcima i vlasnicima pasa a dio sam podijelio i na stručnim skupovima (okrugli stolovi o hrvatskom ovčaru, Zagreb i Đakovo).


Podijelio sam ih preko 100 komada.





Danas je ta brošura prošlost, poslije nje sam napisao daleko bolje brošure i radove o hrvatskom ovčaru a izdao sam i elektronske knjige na lulu.com o našim pasminama domaćih životinja a među njima najveće mjesto zauizima hrvatski ovčar.





Iskenirati ću ovu brošuru i postaviti je naknadno

Baza podataka o hrvatskom ovčaru

Ja sam sredinom 90-ih godina radio na prikupljanju informacija o hrvatskim ovčarima, od rodovnog stabla, slika do ocjena i druge literature, te povjesnih i slikovnih zapisa o pasmini.

Tako sam došao na ideju da si stvorim bazu pasa s rodovnicama i počeo sam, prvo sa svojim psima, pa sam to stablo širio, da bi na kraju shvatio da moram to sve napraviti pojedinačno za svakog psa.

Podatke o rodovnicama sam spremao u excelu a ostale podatke u wordu. Došao sam do nekih 750 rodovnih stabala pasa. Međutim, počele su mi se pojavljivati "rupe" u rodovnicama koje nisam mogao zaobići niti riješiti.
Polako sam počeo "hladiti" na sve to jer nisam mogao ništa zbog tog jednog-dva psa koji imaju duple rodovnice kao i s onim psima čije rodovnice nikako ne valjaju a psi ih imaju.
Bio je problem i sa psima u HUR/JUR-u jer neki su imali cijelo rodovno stablo a upisani su s nepoznatim roditeljima kao i s onima koji su imali nepoznate roditelje a upisani su sa punom rodovnicom izmišljenih podatka.
Sve to me je "ubilo" u pojam i stvarno sam počeo odustajati dok se nije pojavila skupina kinologa koji su preuzeli alat za izradu profesionalne baze podataka. Počeli su unositi podatke u nju i ja sam im velikodušno ponudio i poslao svoje podatke. Iskoristili su podatke koje nisu imali i sad je baza u pravom smislu riječi - pun pogodak!

Možda bi još trebalo ubaciti o literaturi, rezultate sa specijalki, mužjake i ženke s uzgojnim dozvolama, ispitima, . . .

Ali i ovako savršeno je korisna. Rađena je na dva jezika, hrvatskom i engleskom tako da nitko ne može biti ni u kom slučaju zakinut.

Vrijedi je pregledati >>>>> hrvatskiovcar.pedigre.net

ponedjeljak, lipnja 01, 2009

1. godišnja uzgojna izložba hrvatskih autohtonih pasmina pasa-Varaždin 2009.


ENRIQUE OD GAZDE - PRVAK 1. GODIŠNJE UZGOJNE IZLOŽBE


KRUG 1
Sudac: MIJO FURY (HR)
FCI: I-277: HRVATSKI OVČAR



Razred ŠTENADI / Mužjaci



1. RIKI CERTISA, HR 12233, ošt.22/11/2008
O: SIMBA CERTISA, M: FRANKA CERTISA
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. PREMUŽIĆ RIKARD


VRLO PERSPEKTIVAN



Razred MLADIH / Mužjaci



2. ARCHI, HR 12175, ošt.16/06/2008
O: TVRTKO 1.PI. SLAVONSKI BROD, M: KORANA
uzg. BAKALE NIKOLA, vl. BAKALE NIKOLA


ODLIČAN-1, PRVAK RAZREDA MLADIH



Razred MEĐURAZRED / Mužjaci



3. ARON CERTISA, HR 12116, ošt.17/10/2007
O: CRNI CERTISA, M: GRETA OD GAZDE
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. KLEMEN NIKOLA


ODLIČAN-1, CAC



Razred OTVORENIH / Mužjaci



4. ENRIQUE OD GAZDE, HR 11678, ošt.22/08/2003
O: ZORO OD GAZDE, M: BINA
uzg. PETRIC BLAGO, vl. BOSAK MIROSLAV


ODLIČAN-1, CAC-HR, NAJLJEPŠI PAS PASMINE



5. TVRTKO 1.PI. SLAVONSKI BROD, HR 11952, ošt.16/05/2006
O: ATOS, M: TENA OD VRANIH BISERA
uzg. KORMOŠ JASMINKO, vl. BAKALE NIKOLA


ODLIČAN-2, R.CAC-HR



Razred PRVAKA / Mužjaci



6. GAĐO OD GAZDE, HR 11935, ošt.16/02/2006
O: ZORO OD GAZDE, M: BINA
uzg. PETRIC BLAGO, vl. VRBAN ZVONIMIR


ODLIČAN-1, CAC-HR



Razred VETERANA / Mužjaci



7. CRNI CERTISA, HR 11057, ošt. 2/04/1998
O: PULIN, M: TINA
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. KLEMEN NIKOLA


ODLIČAN-1



8. BENĐI, HUR 40547, ošt.17/02/1995
O: ČIKO, M: BINKA
uzg. ROSANDIĆ JULKA, vl. GAVRAN GORAN


ODLIČAN-2



Razred ŠTENADI / Ženke



9. BISA CERTISA, HR 12242, ošt.20/11/2008
O: CRNI CERTISA, M: GRETA OD GAZDE
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. PREMUŽIĆ RIKARD


PERSPEKTIVAN






10. BUGA, HR 12270, ošt. 6/02/2009
O: TVRTKO 1.PI. SLAVONSKI BROD, M: KORANA
uzg. BAKALE NIKOLA, vl. BAKALE BISERKA


VRLO PERSPEKTIVAN-1



Razred NAJMLAĐIH / Ženke



11. RONA CERTISA, HR 12236, ošt.22/11/2008
O: SIMBA CERTISA, M: FRANKA CERTISA
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. KLEMEN NIKOLA


VRLO PERSPEKTIVAN-1



Razred MLADIH / Ženke



12. AZRA, HR 12185, ošt. 1/07/2008
O: ZORO OD GAZDE, M: DINA
uzg. LUKIĆ MIRKO, vl. FILIPOVIĆ VINKO


ODLIČAN-1, PRVAK RAZREDA MLADIH, NAJLJEPŠI MLADI PAS PASMINE



Razred MEĐURAZRED / Ženke



13. ALMA CERTISA, HR 12120, ošt.17/10/2007
O: CRNI CERTISA, M: GRETA OD GAZDE
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. KLEMEN NIKOLA


NIJE PRISTUPIO OCJENJIVANJU



Razred OTVORENIH / Ženke



14. DONA CERTISA, HR 11794, ošt.16/02/2005
O: ZORO OD GAZDE, M: CIKLA CERTISA
uzg. KLEMEN NIKOLA, vl. MAŠIĆ MARINKO


ODLIČAN-1, CAC-HR



15. CAJKA, HR 11805, ošt.27/10/2004
O: ZORO OD GAZDE, M: CITRA
uzg. FILIPOVIĆ VINKO, vl. FILIPOVIĆ VINKO


NIJE PRISTUPIO OCJENJIVANJU



Razred PRVAKA / Ženke



16. REA COLONIA AURELIA CIBALE, HR 11961, ošt.20/05/2006
O: AS, M: OTA
uzg. COLARIĆ IVAN, vl. VASILJEV MIRJANA


ODLIČAN-2, R.CAC-HR



17. GRETA OD GAZDE, HR 11938, ošt.16/02/2006
O: ZORO OD GAZDE, M: BINA
uzg. PETRIC BLAGO, vl. KLEMEN NIKOLA


ODLIČAN-1, CAC-HR
HRVATSKI OVČAR (preuzeto iz MOJ PAS 11-12/2008.







PORIJEKLO: Hrvatska Datum objavljivanja važećeg originalnog standarda: 23-06.1969.


UPORABA: iako je naročito razvijen njegov instinkt pastirskog psa, može se dobro koristiti i kao pas čuvar


KLASIFIKACIJA FCI-a: skupina 1 – pastirski psi (s izuzetkom švicarskih planinskih pasa) Sekcija 1 – ovčarski psi Bez radnog ispita


OPĆI IZGLED: Visina hrvatskog ovčara nalazi se na donjoj granici srednje velikih pasa. Njegova osnovna boja je crna, kratka dlaka na glavi i na udovima karakteristično su obilježje pasmine.


PONAŠANJE / KARAKTER(ĆUD): Živahan, pozoran, skroman, lako ga je obučiti.


VAŽNE PROPORCIJE: Duljina tijela nadmašuje visinu na grebenu za oko 10% tako da je silueta tijela prilično pravokutna.





GLAVA:


GORNJI DIO GLAVE:


OPĆENITO: glava je klinastog oblika i razmjerno lagana, duljina gubice se odnosi prema duljini lubanje u omjeru 9:11, ukupna duljina glave iznosi oko 20 cm.


LUBANJA: sužavajući se prelazi u gubicu, obrvni lukovi nisu vrlo razvijeni, obrazi su zaobljeni ali ukupno gledajući glava je suha, čeona brazda nije naglašena, gledano odozgo lubanja je ovalna, zatiljni greben može biti istaknut.


STOP: slabo izražen





PREDIO LICA:


NJUŠKA: uvijek je crna i ne strši preko prednjeg ruba gubice


GUBICA: ona je suha, nosnik je gledano iz profila ravan i nastavlja se na gornji dio lubanje u obliku klina, donja čeljust nalazi se u dobrom odnosu prema gubici tako da ova ne izgleda ni suviše šiljasto ni tupasto.


USNE: one su tanke, napete i elastične s dobro zatvorenim kutovima usana, vidljiva sluznica usana je crna


ZUBI: dobro razvijeni zubi sab škarstim zagrizom, klještasto zubalo je dozvoljeno no nepoželjno; potpuno zubalo


OČI: kestenjasto-smeđe do crne, srednje velike; bademastog oblika; živahnog izraza; os otvora između kapaka ne stoji koso; kapci su priljubljeni i tamno pigmentirani


UŠI: trokutaste, napola ili potpuno uspravljene; srednje duge i nasađene malo sa strane; uspravne ušu su poželjne; kupiranje nije dozvoljeno.


VRAT U odnosu na leđnu liniju vrat stoji koso; njegova gornja i donja linija teku ravno; umjereno je dug, mišićav, zaobljen ali ne prejako; koža je bez nabora i gusto odlakana.


TIJELO GREBEN: nije isturen; prijelaz od predjela vrata k leđima je postupan i jedva zamjetan.


LEĐA: kratka i mišićava


PREDIO SLABINA: kratak i mišićav


SAPI: srednje duge; blago nakošene, mišićave i znatne širine


PRSA: srednje duga, vrlo široka i duboka, sa zaobljenim rebrima, predprsje nije jako naglašeno; linija predprsja prelazi u donju liniju vrata


TRBUH: blago usukan; popunjene čvrste trbušne slabine


REP Umjereno visoko nasađen; njegova dlaka je duga i gusta; u stanju mirovanja rep je nošen nisko ili u visini leđne linije; kada je pas pozoran, nošen je iznad leđne linije; đštenad može biti rođena bez repa ili ih se kupira tako da rep kod odraslog psa nije dulji od 4 cm





UDOVI


PREDNJI UDOVI: prednji udovi su ravni i gledano sprijeda paralelni; kutovi zglobova prilično su otvoreni što ima za posljedicu prilično strm stav; udovi su srednje dugi ramena su neznatno nagnuta, srednje duga i mišićava; nadlaktice su razmjerno kratke; podlaktice su duge i mišićave, lagan kostur. Prednje šaplje je suho i jedva istaknuto, prednje došaplje ne stoji potpuno uspravno; prednje šape su male i blago duguljastog oblika; prsti su tijesno priljubljeni; nokti crni ili sivi; jastučići su čvrsti.


STRAŽNJI UDOVI: zglobovi stražnjih udova imaju prilično otvorene kutove; gledano straga udovi su paralelni; potkoljenice su prilično duge a skočni zglobovi su nisko smješteni; natkoljenice su umjereno široke i mišićave; skočni zglobovi su suhi, dobro razvijeni i imaju umjereno otvorene kutove. Stražnje šape nalikuju na prednje, međutim nešto su duguljastije. Peti prsti trebaju se odstraniti.


HOD: poželjan način hoda je kas; on je umjereno izdašan





DLAKA


KAKVOĆA DLAKE: na leđima dlaka je duga 7-14 cm; predio lica je uvijek pokriven kratkom dlakom; na vanjskoj strani ušiju dlaka je kratka a na njihovoj unutarnjoj strani dulja; na stražnjoj strani prednjih nogu nosi dugu dlaku (rese) koja seže do šaplja; stražnji udovi su pokriveni resama do skočnih zglobova (gaće). Dlaka je razmjerno meka, valovita ili čak kovrčava; nikada ne smije biti vunasta. Poddlaka mora biti gusta.


BOJA DLAKE: osnovna boja je crna; poneka bijela oznaka je dozvoljena; na glavi, tijelu i repu bijele oznake nisu dozvoljene, ali jesu ispod grla, na i ispod prsa; bijele oznake na prstima ili šapama su dozvoljene ali nepoželjne. Bijele čarape umanjuju ocjenu oblika.





VISINA Visina tijela kod mužjaka i ženki varira između 40 i 50 cm





GREŠKE Svako odstupanje od gore navedenih točaka mora se smatrati greškom, penalizacija koja će biti srazmjerna stupnju odstupanja -svaka druga pigmentacija njuške osim crne -nedostatak više od dva PM1 -predgriz ili podgriz -svjetle oči ili albinično oko -obješene uši -potpuno vunasta ili preduga dlaka -duga dlaka u predjelu lica -bijele oznake na glavi, tijelu i repu Visina iznad 50 i ispod 40 cm


PRIMJEDBA: Mužjaci moraju posjedovati dva na očigled normalno razvijena testisa koji se u potpunosti nalaze u skrotumu